Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj (ne)ravnopravnosti u obitelji

• Main Authors: Kamenov, Željka, Jugović, Ivana
• Other Authors: Galić, Branka
• Format: Book Part
• Language: English
• Published: Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova 2011
• Subjects: BF Psychology; sami
• Online Access: http://idiprints.knjiznica.idi.hr/134/; http://idiprints.knjiznica.idi.hr/134/1/Rodna%20ravnopravnost%20i%20diskriminacija%20u%20Hrvatskoj.pdf; http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/dokumenti/rodna%20ravnopravnost%202.pdf

Cilj ovog poglavlja je prikazati kako sudionici/e percipiraju ravnopravnost odnosa muškaraca i žena u obitelji u našem društvu, koje oblike rodne diskriminacije su doživjeli u obitelji te kakvi su im stavovi o jednakosti rodnih uloga u obitelji. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od ukupno 1363 sudionika/ca starijih od 15 godina. Rezultati jasno upućuju da u Hrvatskoj ravnopravnost žena i muškaraca u obitelji nije postignuta. Obiteljske odnose karakteriziraju nejednaka podjela obveza između žena i muškaraca te nejednak tretman muške i ženske djece. Žene su te koje se nalaze u neravnopravnom položaju u obiteljima. Od njih se očekuje da na sebe preuzmu većinu brige o djeci i kući iako je većina njih u radnom odnosu, kao i njihovi partneri. Jasno se može uočiti socijalizacijska funkcija obitelji: kroz nejednak tretman sinova i kćeri djeci se daje na znanje kakva su očekivanja od svakog spola i kakve bi uloge trebali preuzeti u obitelji. Više rodne diskriminacije se doživljava u primarnim obiteljima u odnosu na obitelji koje su sudionici/e sami zasnovali, a u prilog tome govori i podatak da se nejednak tretman znatno češće doživljavao od strane oca i majke nego partnera odnosno partnerice. Percipirana neravnopravnost u obitelji se razlikuje ovisno o kojem je aspektu obiteljskih odnosa riječ. Primjerice, smatra se da su podjela brige oko djece i kućanskim poslovima između partnera neravnopravne te da je žena većinom zadužena za obavljanje tih uloga. No podjela moći između partnera u donošenju važnih odluka i upravljanju financijama u obitelji se percipira znatno ravnopravnijom. Iz toga se može zaključiti da su u hrvatskom društvu žene u obiteljima uglavnom ravnopravne muškarcima u odlučivanju i upravljanju novcem, no da žena, a ne muškarac, unatoč tome što su oba partnera zaposlena, mora na sebe preuzeti brigu oko djece i kuće.