Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
Naučna monografija „Tržišna ekonomija i poslovna kultura: Nemačka i Japan” predstavlja sintezu istraživanja koje se odnosi na sličnosti između Nemačke i Japana, njihove poslovne kulture i etike, početka njihovog industrijskog razvoja, načina posleratne obnove koja je usmerena na smanjenje socijalnih...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Book |
Language: | srp |
Published: |
Institut društvenih nauka
2021
|
Subjects: | |
Online Access: | http://iriss.idn.org.rs/580/ https://doi.org/10.59954/RARR3607 |
id |
ftinstriss:oai:iriss.idn.org.rs:580 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
ftinstriss:oai:iriss.idn.org.rs:580 2023-09-05T13:22:56+02:00 Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan Maksimović, Marijana 2021-10-05 text http://iriss.idn.org.rs/580/ https://doi.org/10.59954/RARR3607 sr srp Institut društvenih nauka http://iriss.idn.org.rs/580/ ISBN 978-86-7093-246-3 cc_by_nc_nd_4 Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan Book PeerReviewed 2021 ftinstriss https://doi.org/10.59954/RARR3607 2023-08-15T16:25:28Z Naučna monografija „Tržišna ekonomija i poslovna kultura: Nemačka i Japan” predstavlja sintezu istraživanja koje se odnosi na sličnosti između Nemačke i Japana, njihove poslovne kulture i etike, početka njihovog industrijskog razvoja, načina posleratne obnove koja je usmerena na smanjenje socijalnih nejednakosti. U Nemačkoj i Japanu nacionalni faktori su važni za razumevanje njihove poslovne etike i filozofije rada. Sami proizvodni odnosi u osnovi se zasnivaju na nacionalnoj kulturi, tradiciji i običajima. Obe zemlje imaju tržišni način poslovanja, ekonomski model koji pored tržišne ima i snažnu socijalnu komponentu. Takav model je u literaturi poznat kao „treći put”, jer nije laissez-faire kapitalizam, niti komunistički planski (komandni) način proizvodnje. Model nemačke socijalne tržišne ekonomije ima svoje istaknute teoretičare, a to su Fridrih August fon Hajek, Valter Ojken, Alfred Miler-Armak, Vilhelm Repke i Aleksandar Ristov. Japanski model tržišne ekonomije ima istaknute teoretičare kao što su Fukuzava Ikići, Tokuzo Fukuda, Takata Jasuma, Hiromi Arisava, Nakajama Ićiro, Tohata Seići i Akamacu Kaname. Ekonomska nauka uspeva da prati složene odnose u ekonomiji i da ih uskladi sa intenzivnom globalizacijom i liberalizacijom, međuzavisnošću u svetu, pojavom s jedne strane obespravljenih radnika, a sa druge sve bogatijih slojeva stanovništva. U ovakvoj ekonomskoj situaciji mnoge zemlje proučavaju i slede put nemačke socijalne tržišne ekonomije i put japanskog ekonomskog modela u kojem vlade imaju kontrolu nad društvenim događajima. Jezikom nobelovca Daglasa Norta, zahvaljujući promenama u formalnim i još više u neformalnim institucijama, ove dve zemlje su razvile svoje ekonomije i postale vodeće industrijske sile u svetu. Book sami IRISS Repository of Institute of Social Sciences (Belgrade) |
institution |
Open Polar |
collection |
IRISS Repository of Institute of Social Sciences (Belgrade) |
op_collection_id |
ftinstriss |
language |
srp |
description |
Naučna monografija „Tržišna ekonomija i poslovna kultura: Nemačka i Japan” predstavlja sintezu istraživanja koje se odnosi na sličnosti između Nemačke i Japana, njihove poslovne kulture i etike, početka njihovog industrijskog razvoja, načina posleratne obnove koja je usmerena na smanjenje socijalnih nejednakosti. U Nemačkoj i Japanu nacionalni faktori su važni za razumevanje njihove poslovne etike i filozofije rada. Sami proizvodni odnosi u osnovi se zasnivaju na nacionalnoj kulturi, tradiciji i običajima. Obe zemlje imaju tržišni način poslovanja, ekonomski model koji pored tržišne ima i snažnu socijalnu komponentu. Takav model je u literaturi poznat kao „treći put”, jer nije laissez-faire kapitalizam, niti komunistički planski (komandni) način proizvodnje. Model nemačke socijalne tržišne ekonomije ima svoje istaknute teoretičare, a to su Fridrih August fon Hajek, Valter Ojken, Alfred Miler-Armak, Vilhelm Repke i Aleksandar Ristov. Japanski model tržišne ekonomije ima istaknute teoretičare kao što su Fukuzava Ikići, Tokuzo Fukuda, Takata Jasuma, Hiromi Arisava, Nakajama Ićiro, Tohata Seići i Akamacu Kaname. Ekonomska nauka uspeva da prati složene odnose u ekonomiji i da ih uskladi sa intenzivnom globalizacijom i liberalizacijom, međuzavisnošću u svetu, pojavom s jedne strane obespravljenih radnika, a sa druge sve bogatijih slojeva stanovništva. U ovakvoj ekonomskoj situaciji mnoge zemlje proučavaju i slede put nemačke socijalne tržišne ekonomije i put japanskog ekonomskog modela u kojem vlade imaju kontrolu nad društvenim događajima. Jezikom nobelovca Daglasa Norta, zahvaljujući promenama u formalnim i još više u neformalnim institucijama, ove dve zemlje su razvile svoje ekonomije i postale vodeće industrijske sile u svetu. |
format |
Book |
author |
Maksimović, Marijana |
spellingShingle |
Maksimović, Marijana Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
author_facet |
Maksimović, Marijana |
author_sort |
Maksimović, Marijana |
title |
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
title_short |
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
title_full |
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
title_fullStr |
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
title_full_unstemmed |
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
title_sort |
tržišna ekonomija i poslovna kultura : nemačka i japan |
publisher |
Institut društvenih nauka |
publishDate |
2021 |
url |
http://iriss.idn.org.rs/580/ https://doi.org/10.59954/RARR3607 |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_source |
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan |
op_relation |
http://iriss.idn.org.rs/580/ ISBN 978-86-7093-246-3 |
op_rights |
cc_by_nc_nd_4 |
op_doi |
https://doi.org/10.59954/RARR3607 |
_version_ |
1776203502357315584 |