Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan

Naučna monografija „Tržišna ekonomija i poslovna kultura: Nemačka i Japan” predstavlja sintezu istraživanja koje se odnosi na sličnosti između Nemačke i Japana, njihove poslovne kulture i etike, početka njihovog industrijskog razvoja, načina posleratne obnove koja je usmerena na smanjenje socijalnih...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Maksimović, Marijana
Format: Book
Language:srp
Published: Institut društvenih nauka 2021
Subjects:
Online Access:http://iriss.idn.org.rs/580/
https://doi.org/10.59954/RARR3607
id ftinstriss:oai:iriss.idn.org.rs:580
record_format openpolar
spelling ftinstriss:oai:iriss.idn.org.rs:580 2023-09-05T13:22:56+02:00 Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan Maksimović, Marijana 2021-10-05 text http://iriss.idn.org.rs/580/ https://doi.org/10.59954/RARR3607 sr srp Institut društvenih nauka http://iriss.idn.org.rs/580/ ISBN 978-86-7093-246-3 cc_by_nc_nd_4 Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan Book PeerReviewed 2021 ftinstriss https://doi.org/10.59954/RARR3607 2023-08-15T16:25:28Z Naučna monografija „Tržišna ekonomija i poslovna kultura: Nemačka i Japan” predstavlja sintezu istraživanja koje se odnosi na sličnosti između Nemačke i Japana, njihove poslovne kulture i etike, početka njihovog industrijskog razvoja, načina posleratne obnove koja je usmerena na smanjenje socijalnih nejednakosti. U Nemačkoj i Japanu nacionalni faktori su važni za razumevanje njihove poslovne etike i filozofije rada. Sami proizvodni odnosi u osnovi se zasnivaju na nacionalnoj kulturi, tradiciji i običajima. Obe zemlje imaju tržišni način poslovanja, ekonomski model koji pored tržišne ima i snažnu socijalnu komponentu. Takav model je u literaturi poznat kao „treći put”, jer nije laissez-faire kapitalizam, niti komunistički planski (komandni) način proizvodnje. Model nemačke socijalne tržišne ekonomije ima svoje istaknute teoretičare, a to su Fridrih August fon Hajek, Valter Ojken, Alfred Miler-Armak, Vilhelm Repke i Aleksandar Ristov. Japanski model tržišne ekonomije ima istaknute teoretičare kao što su Fukuzava Ikići, Tokuzo Fukuda, Takata Jasuma, Hiromi Arisava, Nakajama Ićiro, Tohata Seići i Akamacu Kaname. Ekonomska nauka uspeva da prati složene odnose u ekonomiji i da ih uskladi sa intenzivnom globalizacijom i liberalizacijom, međuzavisnošću u svetu, pojavom s jedne strane obespravljenih radnika, a sa druge sve bogatijih slojeva stanovništva. U ovakvoj ekonomskoj situaciji mnoge zemlje proučavaju i slede put nemačke socijalne tržišne ekonomije i put japanskog ekonomskog modela u kojem vlade imaju kontrolu nad društvenim događajima. Jezikom nobelovca Daglasa Norta, zahvaljujući promenama u formalnim i još više u neformalnim institucijama, ove dve zemlje su razvile svoje ekonomije i postale vodeće industrijske sile u svetu. Book sami IRISS Repository of Institute of Social Sciences (Belgrade)
institution Open Polar
collection IRISS Repository of Institute of Social Sciences (Belgrade)
op_collection_id ftinstriss
language srp
description Naučna monografija „Tržišna ekonomija i poslovna kultura: Nemačka i Japan” predstavlja sintezu istraživanja koje se odnosi na sličnosti između Nemačke i Japana, njihove poslovne kulture i etike, početka njihovog industrijskog razvoja, načina posleratne obnove koja je usmerena na smanjenje socijalnih nejednakosti. U Nemačkoj i Japanu nacionalni faktori su važni za razumevanje njihove poslovne etike i filozofije rada. Sami proizvodni odnosi u osnovi se zasnivaju na nacionalnoj kulturi, tradiciji i običajima. Obe zemlje imaju tržišni način poslovanja, ekonomski model koji pored tržišne ima i snažnu socijalnu komponentu. Takav model je u literaturi poznat kao „treći put”, jer nije laissez-faire kapitalizam, niti komunistički planski (komandni) način proizvodnje. Model nemačke socijalne tržišne ekonomije ima svoje istaknute teoretičare, a to su Fridrih August fon Hajek, Valter Ojken, Alfred Miler-Armak, Vilhelm Repke i Aleksandar Ristov. Japanski model tržišne ekonomije ima istaknute teoretičare kao što su Fukuzava Ikići, Tokuzo Fukuda, Takata Jasuma, Hiromi Arisava, Nakajama Ićiro, Tohata Seići i Akamacu Kaname. Ekonomska nauka uspeva da prati složene odnose u ekonomiji i da ih uskladi sa intenzivnom globalizacijom i liberalizacijom, međuzavisnošću u svetu, pojavom s jedne strane obespravljenih radnika, a sa druge sve bogatijih slojeva stanovništva. U ovakvoj ekonomskoj situaciji mnoge zemlje proučavaju i slede put nemačke socijalne tržišne ekonomije i put japanskog ekonomskog modela u kojem vlade imaju kontrolu nad društvenim događajima. Jezikom nobelovca Daglasa Norta, zahvaljujući promenama u formalnim i još više u neformalnim institucijama, ove dve zemlje su razvile svoje ekonomije i postale vodeće industrijske sile u svetu.
format Book
author Maksimović, Marijana
spellingShingle Maksimović, Marijana
Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
author_facet Maksimović, Marijana
author_sort Maksimović, Marijana
title Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
title_short Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
title_full Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
title_fullStr Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
title_full_unstemmed Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
title_sort tržišna ekonomija i poslovna kultura : nemačka i japan
publisher Institut društvenih nauka
publishDate 2021
url http://iriss.idn.org.rs/580/
https://doi.org/10.59954/RARR3607
genre sami
genre_facet sami
op_source Tržišna ekonomija i poslovna kultura : Nemačka i Japan
op_relation http://iriss.idn.org.rs/580/
ISBN 978-86-7093-246-3
op_rights cc_by_nc_nd_4
op_doi https://doi.org/10.59954/RARR3607
_version_ 1776203502357315584