Vjerodostojnost tiskanih medija u slučaju „svinjska gripa“

• Main Authors: Perinić, Jadran; Public Fire Brigade, the City of Zadar, Zadar, Croatia; [e-mail], Žlof, Ksenija; associate at the Visoka škola za upravljanje i poslovanje Baltazar Adam Krčelić, Zaprešić, Croatia; [e-mail], Hadžić, Slobodan; senior consultant in Presscut, Zagreb, Croatia; [e-mail]
• Format: Text
• Language: Croatian
• Published: University of Zagreb, Faculty of Political Science and Croatian Communication Association; [e-mail] 2011
• Subjects: VJERODOSTOJNOST; KRIZNI DOGAĐAJI; TISKANI MEDIJI; SVINJSKA GRIPA; CREDIBILITY; CRISES; PRINTED MEDIA; SWINE FLU; Malo; sami
• Online Access: http://hrcak.srce.hr/87883; http://hrcak.srce.hr/file/130764

Problem vjerodostojnosti izrazito se ističe u kriznim događajima, koji su sami po sebi prezasićeni nepoznanicama, neizvjesnošću i nedoumicama. Krizne situacije uglavnom su iznenadni, kompleksni te katkad kontroverzni događaji u kojima javnost traži više informacija zbog preciznije orijentacije te lakšeg snalaženja u njima. Naime upravo se o takvim pojavnostima ponajmanje zna, malo tko ima iskustva s njima. Jedna je od takvih situacija bila i pojava virusa A (H1N1), početkom 2009. godine, koji je prijetio ugrožavanjem zdravlja u širim razmjerima. Preventivna akcija cijepljenja građanstva završila je neuspjehom. Pretpostavili smo kako je neuspjehu značajno pridonijelo nevjerodostojno informiranje javnosti putem medija. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi razinu vjerodostojnosti informacija u medijskim objavama na temelju kojih se javnost mogla odrediti prema navedenoj kriznoj situaciji. Kvantitativno istraživanje, provedeno na korpusu tiskanih medija s nacionalnom pokrivenošću metodom analize sadržaja, pokazalo je kako se hrvatski tiskani mediji, suprotno očekivanjima, uvelike koriste službenim izvorima informiranja i transparentno navode autorstvo, što ide u prilog višoj razini vjerodostojnosti. No daljnja analiza broja izvora pokazala je kako se novinari najčešće koriste samo jednim imenovanim izvorom ili imenovanog izvora uopće nema, što bitno umanjuje vjerodostojnost medijskih objava. The issue of credibility becomes especially pronounced in times of crises, which characteristically abound in the unknown, uncertainty, and doubt. Such crises are mostly sudden, often complex, and sometimes mired in controversial events. The public subsequently craves more information in times of crises, such that they may obtain more precise guidance, and ease their ability to cope. Given the relatively low frequency of crisis situations, most people lack actual experience relevant to a given predicament. The appearance of Virus A (H1N1) at the onset of 2009 is one such case. Despite H1N1’s classification as a broad-scale, serious health hazard, preventive vaccinations failed to reach a large segment of the population. We contend that the lack of credibility in informing the public through the media contributed considerably to this failure. Therefore, the aim of this paper is to determine the level of credible information provided by the print media from which the general public could have taken an informed position on the crisis in question. Quantitative research and content analysis ascertained from a body of print media sources with national coverage reveals that the Croatian print media, contrary to our expectations, largely rely on official sources and transparently cite authors, which contributes to a higher degree of credibility. Yet further analysis of the number of sources suggests that most journalists used on average only one or no named sources, which significantly reduces the credibility of the published articles.