Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla
U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi sa stablom (općenito). Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine – posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su t...
Main Author: | |
---|---|
Format: | Text |
Language: | Croatian |
Published: |
Institute of Croatian Language and Linguistics
2011
|
Subjects: | |
Online Access: | http://hrcak.srce.hr/67909 http://hrcak.srce.hr/file/101358 |
id |
fthrcak:oai:hrcak.srce.hr:67909 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
fthrcak:oai:hrcak.srce.hr:67909 2023-05-15T18:13:19+02:00 Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla Etimologie istrorumene riguardanti il lessico connesso all’albero Filipi, Goran; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; gfilipi@unipu.hr 2011-05-19 pdf http://hrcak.srce.hr/67909 http://hrcak.srce.hr/file/101358 hr hrv Institute of Croatian Language and Linguistics http://hrcak.srce.hr/67909 http://hrcak.srce.hr/file/101358 Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (rasprave@ihjj.hr); Vol.36 No.2 istrorumunjski rumunjski hrvatski čakavski dijalektologija etimologija Istroromanian Romanian Croatian Čakavian dialectology etymology text 2011 fthrcak 2012-10-27T16:20:44Z U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi sa stablom (općenito). Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine – posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su tekuće, 2010., godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjski: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostrčan). Uz svaku obrađenu riječ navode se odgovarajuće iz svih dostupnih nam istrorumunjskih repertoara. Za svaku riječ daje se etimologijsko tumačenje do kojeg se dolazi usporedbom pojedinog termina s odgovarajućim čakavskim i istromletačkim okolnim govorima, a ako je riječ domaća, daju se i paralele iz ostala tri rumunjska dijalekta. U obrađenoj građi prevladavaju posuđenice iz čakavskih govora. Domaćih je riječi 14, no za neke se to ne može s potpunom sigurnošću utvrditi jer se u potpunosti poklapaju s čakavskim ekvivalentima. Izravnih posuđenica iz (istro)mletačkoga nema. Nel presente lavoro viene elaborata la terminologia istrorumena che riguarda le parole connesse con il concetto di albero in generale. I vocaboli presentati ed elaborati sono stati raccolti durante le interviste per l’IrLA con le verifiche successive. Accanto alle forme raccolte si riportano anche quelle segnate nei repertori istrorumeni a noi disponibili. Ogni espressione viene paragonata alle forme simili nelle parlate ciacave e/o (istro)venete vicine. Le voci appartenenti al corpus rumeno, si paragonano con le forme degli altri tre dialetti rumeni (dacorumeno, arumeno e meglenorumeno). La maggior parte del lessico in questione rappresenta i prestiti dai dialetti croati ciacavi, e solo 14 parole appartengono allo strato nostrano della parlata istrorumena – bisogna però sottolineare che alcuni di questi lessemi non possono essere definiti come nostrani con assoluta certezza, per il fatto che coincidono perfettamente (sul piano semantico e quello formale) alle parole ciacave corrispondenti. Prestiti diretti dal (istro)veneto non si riscontrano. Text sami Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia Allo ENVELOPE(-61.800,-61.800,-63.967,-63.967) |
institution |
Open Polar |
collection |
Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia |
op_collection_id |
fthrcak |
language |
Croatian |
topic |
istrorumunjski rumunjski hrvatski čakavski dijalektologija etimologija Istroromanian Romanian Croatian Čakavian dialectology etymology |
spellingShingle |
istrorumunjski rumunjski hrvatski čakavski dijalektologija etimologija Istroromanian Romanian Croatian Čakavian dialectology etymology Filipi, Goran; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; gfilipi@unipu.hr Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
topic_facet |
istrorumunjski rumunjski hrvatski čakavski dijalektologija etimologija Istroromanian Romanian Croatian Čakavian dialectology etymology |
description |
U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji su u bilo kakvoj svezi sa stablom (općenito). Obrađeni su oblici dio opsežnijega korpusa od preko 8000 oblika koji smo sami prikupili (istraživanja su obavljana u više navrata od 1985. godine – posljednje provjere i dopune korpusa obavljene su tekuće, 2010., godine i to u svim mjestima gdje se i danas govori istrorumunjski: Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli, Kostrčan). Uz svaku obrađenu riječ navode se odgovarajuće iz svih dostupnih nam istrorumunjskih repertoara. Za svaku riječ daje se etimologijsko tumačenje do kojeg se dolazi usporedbom pojedinog termina s odgovarajućim čakavskim i istromletačkim okolnim govorima, a ako je riječ domaća, daju se i paralele iz ostala tri rumunjska dijalekta. U obrađenoj građi prevladavaju posuđenice iz čakavskih govora. Domaćih je riječi 14, no za neke se to ne može s potpunom sigurnošću utvrditi jer se u potpunosti poklapaju s čakavskim ekvivalentima. Izravnih posuđenica iz (istro)mletačkoga nema. Nel presente lavoro viene elaborata la terminologia istrorumena che riguarda le parole connesse con il concetto di albero in generale. I vocaboli presentati ed elaborati sono stati raccolti durante le interviste per l’IrLA con le verifiche successive. Accanto alle forme raccolte si riportano anche quelle segnate nei repertori istrorumeni a noi disponibili. Ogni espressione viene paragonata alle forme simili nelle parlate ciacave e/o (istro)venete vicine. Le voci appartenenti al corpus rumeno, si paragonano con le forme degli altri tre dialetti rumeni (dacorumeno, arumeno e meglenorumeno). La maggior parte del lessico in questione rappresenta i prestiti dai dialetti croati ciacavi, e solo 14 parole appartengono allo strato nostrano della parlata istrorumena – bisogna però sottolineare che alcuni di questi lessemi non possono essere definiti come nostrani con assoluta certezza, per il fatto che coincidono perfettamente (sul piano semantico e quello formale) alle parole ciacave corrispondenti. Prestiti diretti dal (istro)veneto non si riscontrano. |
format |
Text |
author |
Filipi, Goran; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; gfilipi@unipu.hr |
author_facet |
Filipi, Goran; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; gfilipi@unipu.hr |
author_sort |
Filipi, Goran; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; gfilipi@unipu.hr |
title |
Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
title_short |
Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
title_full |
Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
title_fullStr |
Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
title_full_unstemmed |
Etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
title_sort |
etimologijska obradba istrorumunjskoga vokabulara koji se tiče stabla |
publisher |
Institute of Croatian Language and Linguistics |
publishDate |
2011 |
url |
http://hrcak.srce.hr/67909 http://hrcak.srce.hr/file/101358 |
long_lat |
ENVELOPE(-61.800,-61.800,-63.967,-63.967) |
geographic |
Allo |
geographic_facet |
Allo |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_source |
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (rasprave@ihjj.hr); Vol.36 No.2 |
op_relation |
http://hrcak.srce.hr/67909 http://hrcak.srce.hr/file/101358 |
_version_ |
1766185827964026880 |