Analiza šteta od smeđih medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2009. godine

Jedan od najvažnijih elemenata modernog gospodarenja smeđim medvjedima je sukob između medvjeda i ljudi, a ekonomski gubitci su čimbenik koji najviše doprinosi negativnim stavovima javnosti prema smeđem medvjedu. U Hrvatskoj je populacija od oko 1 000 medvjeda gotovo dosegla biološki i socijalni kap...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Sindičić, Magda; Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb; magda.sindicic@vef.hr, Zec, Davor; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb; davor.zec@mrrsvg.hr, Huber, Đuro; Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; huber@vef.hr
Format: Text
Language:Croatian
Published: Croatian Forestry Society 2011
Subjects:
Online Access:http://hrcak.srce.hr/64911
http://hrcak.srce.hr/file/97206
Description
Summary:Jedan od najvažnijih elemenata modernog gospodarenja smeđim medvjedima je sukob između medvjeda i ljudi, a ekonomski gubitci su čimbenik koji najviše doprinosi negativnim stavovima javnosti prema smeđem medvjedu. U Hrvatskoj je populacija od oko 1 000 medvjeda gotovo dosegla biološki i socijalni kapacitet. Medvjed je u Hrvatskoj divljač, zaštićena lovo­stajem i odstrijelnim kvotama koje se propisuju godišnjim Akcijskim plano­vima. Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i Zakon o lovstvu reguliraju naknadu štete koju počini medvjed. Na područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadokna­đuje osoba koja upravlja zemljištem. Cilj rada je prikazati i analizirati poda­tke o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih 6 godina (2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka. U tom razdoblju pri­javljeno je ukupno 227 slučajeva šteta (prosječno 37,8 slučaja godišnje), od čega većina (54,2 %) na poljoprivrednim kulturama. Prijavljeno je 23,8 % na­pada na domaće životinje, te 8,8 % slučajeva štete na pčelinjacima. Nije zabi­lježen niti jedan napad na čovjeka. Materijalna šteta koju smeđi medvjed počini u Hrvatskoj niska je glede veličine populacije od 1 000 grla. One of the most important elements of a modern brown bear management is human – bear conflict. Economic losses are one of the key factors influencing negative public attitudes towards brown bears. In Croatia a population of 1000 bears has almost reached its biological and social capa­city. Brown bear in Croatia is a game species, protected by a closed hunting season and hunting quotas defined by yearly Action plans. National Brown bear Management Plan and Hunting Act regulate compensation of damage caused by brown bears. In areas where bears are permanently present and hunted damage compensation is paid by hunting unit leaseholders, whereas in national parks, areas where bears are not hunted and in areas with only acci­dental presence of bears compensation is paid from the state budget. The goal of this paper was to present and analyze data about brown bear damages in Croatia during the first 6 years (2004–2009) of the Management Plan imple­mentation, in other words the first 6 years of organized data collection. Totally 227 damage cases have been reported in this period (on average 37.8 cases per year). Most of the damage has been done on agricultural goods (54.2%), attacks on domestic animals (23.8%) and apiaries (8.8%). During this period attacks on humans have not been registered. Considering the population size of 1000 animals, brown bears cause low material damage in Croatia.