POLITIČKA KOMUNIKACIJA INTERNETOM U HRVATSKOJ 2009. ANALIZA WEB PORTALA IZBORNIH KANDIDATA ZA GRADONAČELNIKA: ZAGREBA, SPLITA, RIJEKE I OSIJEKA

• Main Authors: Balabanić, Ivan; The Institute of Social Sciences »Ivo Pilar«, Zagreb, Croatia, Mustapić, Marko; The Institute of Social Sciences »Ivo Pilar«, Zagreb, Croatia
• Format: Text
• Language: Croatian
• Published: Croatian Communication Association 2010
• Subjects: politička komunikacija; lokalni izbori; kandidati za gradonačelnika; web; analiza sadržaja; political communication; local elections; candidates for mayer; content analysis; sami
• Online Access: http://hrcak.srce.hr/63967; http://hrcak.srce.hr/file/95946

Udio korisnika Interneta u Hrvatskoj, među punoljetnim stanovništvom, je u razdoblju od 2002. do 2009. godine porastao s 17,1 posto na 38,6 % . Ovakav nagli porast broja korisnika ovog medija sa sobom donosi čitavi niz promjena u području društvene komunikacije, a samim time i u području političkog komuniciranja. Stoga istraživanja političke komunikacije putem Interneta postaju sve važnija za shvaćanje svih oblika političkih procesa unutar društva. Kako bi dali doprinos istraživanju internetske političke komunikacije u nas odlučili smo se provesti analizu sadržaja internetskih portala kandidata za poziciju gradonačelnika u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Analizom sadržaja utvrđivali smo tehnološke i interaktivne osobine portala te sadržajne osobine priloga objavljenih na njima. Nalazi su pokazali da analizirani portali nisu u dovoljnoj mjeri posjedovali tehnološke i interaktivne elemente koji bi kandidatima omogućili zahvaćanje što šireg kruga internetske zajednice te ostvarivanje dvosmjerne komunikacije s njima. Sadržaj priloga objavljenih na analiziranim portalima pretežno se temeljio samo na praćenju predizbornih aktivnosti kandidata, a sami portali su otvarani neposredno prije izbora i služili su samo za potrebe izborne kampanje. Unatoč naglom rastu, broj korisnika Interneta u Hrvatskoj je i dalje niži od prosjeka zapadnoeuropskih zemalja te SAD-a. Stoga smo generalnom hipotezom pretpostavili da naši političari još uvijek ne koriste sve mogućnosti internetskog medija u izbornim kampanjama, a samim tim da niti sama hrvatska politička komunikacija još uvijek nije u potpunosti ušla u treću razvojnu fazu političke komunikacije na način kako su je definirali Blumler i Kvanagh (1999). Ovim istraživanjem potvrđena je naša generalna hipoteza ali zbog naglog porasta broja korisnika Interneta može se očekivati da će u dogledno vrijeme naši političari morati puno veći naglasak u izbornim kampanjama stavljati i na internetsku političku komunikaciju. The share of Internet users in Croatia, among the adult population in the period since 2002. until 2009. year increased from 17.1 percent to 38.6%. Such a sharp increase in the number of users of this medium brings with it a number of changes in the field of social communication, and thus in the field of political communication. Therefore, studies of political communication through the Internet are becoming more and more important for understanding all forms of political processes within society. In order to research online political communication in our country, we decided to analyze the content of Internet portals of candidates for the position of mayor of Zagreb, Split, Rijeka and Osijek. Analyzing content, we assessed the technological and interactive features of the portals and content of published articles on them. Findings showed that the analyzed portals didn't possess the technological and interactive elements that would enable candidates to involve wider Internet community and to accomplish two-way communication with them. Content on the analyzed portals was predominantly based only on monitoring the election activities of candidates and portals were opened shortly before the election started and they served only for the purposes of the election campaign. Despite rapid growth, number of internet users in Croatia is still lower than the average of Western European countries and the United States. Therefore, using general hypothesis we hypothesized that our politicians still do not use all the features of online media in election campaigns and therefore that Croatian political communication is not yet fully entered a third phase of development of political communication in a way that is defined by Blumler and Kvanagh (1999). This study confirmed our general hypothesis, but with sudden increase in the number of Internet users in Croatia it can be expected that in near future our politicians should put a much greater emphasis in electoral campaigns on Internet political communication.