Što ruski filozofi misle o svojoj filozofiji. Nekoliko odlomaka iz originala o značenju njihove filozofije

• Main Author: Platz, Slavko; Catholic Faculty of Theology in Đakovo, J. J. Strossmayer University of Osijek
• Format: Text
• Language: Croatian
• Published: Catholic Faculty of Theology, J. J. Strossmayer University of Osijek; [e-mail] 2006
• Subjects: ruska filozofija; spoznaja; intuicija; misticizam; pravoslavlje; sekularizam; Russian philosophy; cognition; intuition; mysticism; orthodoxy; secularism; Kad’; Nikola; sami
• Online Access: http://hrcak.srce.hr/36307; http://hrcak.srce.hr/file/57213

Ovdje ćemo iznijeti nekoliko odlomaka iz originalnih djela ruskih filozofa koji tematiziraju vlastitu filozofiju u europskom kontekstu. Oni će sami najbolje označiti kvalitete svoje filozofije. Treba naglasiti da se radi o razdoblju progonstva njihovih filozofa po Europi i svijetu. Čini se da su zbog toga imali veću slobodu. No i prije Oktobarske revolucije i progonstva imali su poteškoća s filozofijom u Rusiji, jer ona nije dobrodošla u njihovu sredinu, njegovana je uglavnom u crkvenim akademijama i kružocima intelektualaca. Smatrana je zapadnjačkim uljezom, osobito revolucionarne 1848. godine kad je car Nikola I. preko svoga ministra prosvjete S. Uvarova označio filozofiju glasovitom rečenicom: “Korist od filozofije je sumnjiva, ali je šteta sigurna.” U ovome članku govore: Vasilij V. Zen’kovskij o sekularizmu u ruskoj misli, zatim Ernst L. Radlov o glavnim pravcima ruske filozofije, Boris V. Jakovenko o specifičnosti i vrijednosti ruske filozofije, Semjon L. Frank o oznakama ruske religiozne misli te Nikolaj O. Losskij o razvoju ruske filozofije i njezinim oznakama. Zaključit ćemo njima omiljenom temom o spoznaji Boga u miješanom filozofsko-teološkom govoru. We will hereby state some chapters from the original works by Russian philosophers who discuss their own philosophy within the European context. They are the best to make the grade of the quality of their own philosophy. It is important to point out the period of exile of Russian philosophers all over Europe and the rest of the world. It seems that the element of exile contributed to their liberty. Even before the October Revolution and their exile they had had some problems with philosophy in Russia, due to the fact that it has never been well accepted in that country, only within Church academies and intellectual circles. Philosophy was considered to be a western impostor, especially in the revolutionary year 1848, when Emperor Nicolas I, through his minister of education, S. Uvarov, labeled philosophy by his famous statement: “The benefit of philosophy is suspicious, and the damage it causes is certain”. In this article Vasilij V. Zenkovskij talks about secularism in Russian thought, Ernst L. Radlov on the main streams in Russian philosophy, Boris V. Jakovenko on specific features and value of Russian philosophy, Semjon L. Frank on characteristics of Russian religious thought, and Nikolaj O. Losskij on development of Russian philosophy and its particulars. We’ll conclude with their favourite subject: Cognition of God in philosophical-theological discourse.