Romi u Međimurju – sportska rekreacija

Romi Bajaši uglavnom žive na području sjeverne Hrvatske. U pravilu su smješteni uz tokove rijeke Drave i Save, a nalaze se na podrucju Medimurja, Podravine, Baranje, Siska, Slavonskog Broda. Romi Bajaši u pravilu žive u svojim naseljima, cesto izolirani od vecinskog stanovništva svoga kraja, žive sj...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Vugrinčić, Marijan
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:Croatian
Published: Croatian Institute of Public Health 2010
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/310521
https://hrcak.srce.hr/file/448177
Description
Summary:Romi Bajaši uglavnom žive na području sjeverne Hrvatske. U pravilu su smješteni uz tokove rijeke Drave i Save, a nalaze se na podrucju Medimurja, Podravine, Baranje, Siska, Slavonskog Broda. Romi Bajaši u pravilu žive u svojim naseljima, cesto izolirani od vecinskog stanovništva svoga kraja, žive sjedilackim životom, ruralnim (seoskim) nacinom. Romski jezik temelji se na jednom rumunjskom govoru, opterecen arhaizmima, a nastao je tijekom robovanja Roma u negdašnjoj kraljevini Rumunjskoj, gdje su robovali tijekom pet stoljeca. Tu je po prvi puta nad Romima ucinjen kulturocid, gdje su od strane robovlasnika prisiljeni da se odreknu svog materinjeg jezika, koji sami Romi nazivaju bajaškim. Osnova tog nazivlja je u radu na jalovini u rudnicima Rumunjske, pa je na temelju tog rada i nazvan jezik i etno-pripadnost, koja je oznacena nazivljem Bajaški. Romi, sukladno kulturnom nasljedu iz pradomovine sjeverne Indije, nisu bili pismeni i nisu zapisivali. Prvi spomen Roma u Medimurju je datiran 09.05.1688. godine uz naselje Belicu. Prema podacima iz 2002. g. u Medimurskoj županiji je živjelo 738 obitelji sa 3930 clanova u dvanaest romskih naselja i to u Kotoribi 301, Donjoj Dubravi 70, Orehovici 427, Goricanu 56, Domašincu 70, Piškorovcu 572, Podturnu-Loncarevo 170, Kuršancu 644, Gornjem Kuršancu 53, Trnovcu 875, Pribislavcu 464 i Murskom Središcu-Sitnice 228. Romi u Međimurskoj županiji žive u 2 grada i 10 općina, a njihova naselja nastala su spontanim građenjem kroz dugi niz godina na zemljištu koje nije bilo njihovo vlasništvo i bez važeće dokumentacije. Broj Roma u Međimurju svake godine je sve veći. Da bi se poboljšao standard stanovnika romskih naselja Međimurska županija prišla je izradi prostorno planske dokumentacije kojom se već postojeća naselja legaliziraju i na temelju koje se onda mogu provoditi ostale aktivnosti za poboljšanje života u naselju. Tako je proces legalizacije naselja kroz katastar i gruntovnicu u tijeku u nekoliko naselja, dok legalizaciju pojedinačnih građevina unutar romskog naselja pokreću ...