Gluhi pacijent u sustavu zaštite zdravlja*
Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga osobama oštećena sluha iz perspektive gluhe, odnosno nagluhe osobe. Uzorak je činilo 65-ero gluhih i nagluhih osoba od 20 do 84 godine starosti. Podatci su prikupljeni Upitnikom PKPZU koji se sastoji od: općih pitanja...
Main Authors: | , |
---|---|
Format: | Article in Journal/Newspaper |
Language: | Croatian |
Published: |
Croatian Institute of Public Health
2012
|
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/296957 https://hrcak.srce.hr/file/429641 |
Summary: | Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga osobama oštećena sluha iz perspektive gluhe, odnosno nagluhe osobe. Uzorak je činilo 65-ero gluhih i nagluhih osoba od 20 do 84 godine starosti. Podatci su prikupljeni Upitnikom PKPZU koji se sastoji od: općih pitanja (dob, spol, stupanj oštećenja sluha, primarni oblik komunikacije), pitanja o kvaliteti zdravstvene skrbi, o načinima komunikacije sa zdravstvenim osobljem, pristupu primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijalističkim uslugama, osposobljavanju zdravstvenih djelatnika za rad s osobama oštećena sluha te prijedlozima za učinkovitiju komunikaciju pri pružanju usluga u zdravstvenim ustanovama osobama oštećena sluha. Rezultati ispitivanja ukazuju na važnu ulogu jasne i učinkovite komunikacije koja pridonosi uspostavljanju odnosa povjerenja u pružanju zdravstvene usluge. 65% ispitanika izjavilo je da je imalo teškoća u komunikaciji prilikom traženja zdravstvenih usluga. U komunikaciji sa zdravstvenim djelatnicima većina osoba oštećena sluha služi se govornim jezikom ili pismom, a manji broj koristi usluge prevoditelja znakovnoga jezika. U komunikaciji s obiteljskim liječnikom sami govore o svojim zdravstvenim problemima, a u situaciji specijalističkog pregleda radije traže usluge prevoditelja koji su najčešće članovi obitelji. 98% ih je jednoglasno u prijedlogu da se zdravstvenim djelatnicima omogući edukacija o načinima komunikacije sa slušno oštećenim pacijentima te da ih se upozna s osnovama znakovnoga jezika i kulturološkim obilježjima zajednice gluhih. Temeljem ovog istraživanja može se zaključiti da je dobra komunikacija između pacijenta oštećena sluha i zdravstvenih djelatnika neophodna za podizanje kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga tim osobama, osim toga utječe na zadovoljstvo pacijenta te na zdravstveni ishod. |
---|