Kritičko vrednovanje dezinformacija u medijima unutar formalnog obrazovnog sustava u vrijeme pandemije koronavirusa

Od same pojave pandemije koronavirusa u medijima su se, a osobito na društvenim mrežama, osim pouzdanih i istinitih informacija pojavljivale i brojne dezinformacije o virusu, cijepljenju i njegovim posljedicama. Izloženost medijima u tom kriznom razdoblju ukazala je na važnost posjedovanja medijskih...

Full description

Bibliographic Details
Published in:Sociologija i prostor
Main Authors: Ciboci Perša, Lana, Levak, Tomislav, Beljo, Adrian
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:Croatian
Published: 2021
Subjects:
Online Access:https://hrcak.srce.hr/271657
https://hrcak.srce.hr/file/393730
Description
Summary:Od same pojave pandemije koronavirusa u medijima su se, a osobito na društvenim mrežama, osim pouzdanih i istinitih informacija pojavljivale i brojne dezinformacije o virusu, cijepljenju i njegovim posljedicama. Izloženost medijima u tom kriznom razdoblju ukazala je na važnost posjedovanja medijskih kompetencija s ciljem odabira kvalitetnih, pouzdanih i vjerodostojnih informacija. Naime, kritičko vrednovanje medijskih sadržaja postalo je ključno za pravilno razlikovanje istinitih i pouzdanih od nepouzdanih i nevjerodostojnih informacija. Za adekvatno stjecanje medijskih kompetencija važno je kvalitetno medijsko obrazovanje, koje se u Hrvatskoj, kada je u pitanju formalni obrazovni sustav, primarno provodi kroz nastavu Hrvatskoga jezika, ali i kroz različite međupredmetne teme (Ciboci, 2018.a). Vodeću ulogu u tom procesu imaju učitelji Hrvatskoga jezika i školski knjižničari (Ciboci, 2018.a; Kanižaj i Car, 2015.; Ciboci i Osmančević, 2015.). Da bismo mogli obrazovati mlađe generacije i potaknuti ih na kritičko promišljanje o medijima i medijskim sadržajima, oni koji ih tome podučavaju moraju biti medijski pismeni. Postavlja se pitanje koliko su sami provoditelji medijskog obrazovanja uspješni u prepoznavanju dezinformacija u medijima te koliko su često u posljednjih godinu dana stavljali naglasak u školama upravo na te teme, budući da su djeca jednako kao odrasli izloženi brojnim dezinformacijama o koronavirusu, koje itekako mogu utjecati na njihove stavove i razmišljanja o cjelokupnoj pandemiji. U ovom je radu, metodom ankete, analizirano koliko školski knjižničari prepoznaju dezinformacije u medijima, kao i koliko je aktivnosti u posljednjih godinu dana u školama provedeno s ciljem educiranja učenika upravo o tom važnom problemu. Since the outbreak of the coronavirus pandemic, in addition to reliable and trustworthy information, plenty of disinformation about the virus, vaccination and its consequences have appeared in the media, especially on social networks. Exposure to the media during this crisis period pointed to the importance of having media competencies in order to select quality, reliable and trustworthy information. Namely, the critical evaluation of media content has become key to properly distinguishing trustworthy and reliable from untrustworthy and unreliable information. For adequate acquisition of media competencies, quality media education is important, which in Croatia, when it comes to the formal education system, is primarily conducted through Croatian language teaching, as well as also through various cross-curricular topics (Ciboci, 2018a.). Croatian language teachers and school librarians play a leading role in this process (Ciboci, 2018a.; Kanižaj and Car, 2015a.; Ciboci and Osmančević, 2015a.). In order to be able to educate the younger generations and encourage them to think critically about the media and media content, those who teach them must be media literate. The question arises as to how successful media education providers themselves are in recognizing disinformation in the media and how often, over the last year, have schools focused on these topics, since children as well as adults are exposed to plenty of disinformation about the coronavirus, which can greatly affect their attitudes and opinions on the overall pandemic. In this paper, analyzed using the survey method is to what extent school librarians recognize disinformation in the media, as well as how many activities in schools in the last year have been carried out with the aim of educating students about this important issue.