IZRAVNA NAMJERA KAO UVJET KAŽNJIVOSTI ODGOVORNIH OSOBA ZA DELICTA PROPRIA

• Published in: Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru
• Main Authors: Primorac, Damir, Buhovac, Maja
• Format: Article in Journal/Newspaper
• Language: Croatian
• Published: University of Mostar Faculty of Law 2018
• Subjects: odgovorna osoba; kaznena odgovornost; izravna namjera; neizravna namjera; delicta propria; gospodarska kaznena djela; pravne osobe; Krug; sami
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/233365; https://hrcak.srce.hr/file/339385

Radom se problematizira pitanje utvrđivanja kaznene odgovornosti odgovornih osoba koje se javljaju kao počinitelji niza kaznenih djela iz posebnog dijela Kaznenog zakona Federacije BiH, osobito gospodarskih. Za utvrđivanje njihove krivnje, osim složenih radnji dokazivanja zbog prirode gospodarskih kaznenih djela, na nekim mjestima zakon propisuje i izravnu namjeru. Ona se ogleda u znanju odgovorne osobe o osobnom svojstvu te znanju o protupravnosti djela. Međutim, kod delicta propria, kakva su većina gospodarskih kaznenih djela, utvrđivanje znanja kao uvjeta kaznene odgovornosti odgovorne osobe relativizira mogućnost kažnjavanja iste, što vodi pravnoj nesigurnosti koja povlači za posljedicu i ostavljanje nesankcionirane odgovorne osobe te pravne osobe u kojima odgovorne osobe predstavljaju jednu vrstu alter ega. Takve de lege lata odredbe rezultat su dinamičnih izmjena kaznenog zakonodavstva kao posljedica novih pojavnih oblika kriminaliteta, kaznenih djela i njihovih počinitelja. Stoga, rad problematizira nekoliko naizgled odvojenih, ali u stvari nužno povezanih pitanja koje je potrebno uskladiti. Na temelju analize pojedinih instituta kaznene odgovornosti, vrsta kaznenih djela s obzirom na krug počinitelja, te napose pojma odgovorne osobe, rad pretendira da ponudi de lege ferenda rješenja u odnosu i na sami pojam odgovorne osobe, ali osobito uvjete i način utvrđivanja njezine kažnjivosti. Cilj je dogmatičkim pristupom ovim institutima olakšati put pronalaženja i otkrivanja počinitelja teških kaznenih djela iz posebnog dijela Kaznenog zakona, te na taj način omogućiti postizanje svrhe kažnjavanja i svrhe izricanja kaznenopravnih sankcija. The paper deals with the issue of determining the criminal liability of the responsible persons, who appear to be perpetrators of a series criminal offenses from a special part of the Criminal Code of the Federation of BiH, particularly economic ones. In determining their guilt, in addition to complex evidence-based actions for the purpose of economic crimes, the law also prescribes direct intent in some places. It is reflected in the knowledge of the responsible person about his personal capacity and knowledge of the illegality of the offense. However, in delicta propria, as most of the economic crimes, the determination of knowledge as a condition for criminal responsibility of the responsible person relativizes the possibility to punish them, which leads to legal insecurity that leads to the consequence leaving unsanctioned responsible person and legal persons in which the responsible persons represent one kind of alter ego. Such de lege lata provisions are the result of dynamic changes in criminal legislation as a result of new forms of crime, criminal offenses and their perpetrators. Therefore, the paper deals with several, seemingly, separate, but necessarily related, issues that need to be matched. Based on the analysis of individual institutes of criminal responsibility, the type of criminal offenses with regard to the perpetrator's circle, and especially the concept of responsible person, the work claims to offer de lege ferenda solutions in relation to the notion of responsible person, but especially the conditions and the way of determining its punishability. The aim is with dogmatic approach to these institutes facilitate the way of finding and detecting the perpetrators of serious criminal offenses from a special part of the Criminal Code, and thereby enabling the purpose of punishment and the purpose of imposing criminal sanctions.