PRIHVAĆENOST SAMOPOSLUŽNIH BLAGAJNI PRILIKOM KUPOVINE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE MEĐU MLADIM POTROŠAČIMA U HRVATSKOJ

• Main Authors: Matić, Kristina, Petljak, Kristina, Štulec, Ivana
• Format: Article in Journal/Newspaper
• Language: Croatian
• Published: Hrvatsko društvo ekonomista, Zagreb 2019
• Subjects: maloprodaja; samoposlužna tehnologija; samoposlužne blagajne; korisnici samoposlužne blagajne; nekorisnici samoposlužne blagajne; mladi potrošači; fokus grupa; retail; self-service technology; self-checkouts; self-checkout users; self-checkout non-users; young consumers; focus group; Gleda; sami
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/218817; https://hrcak.srce.hr/file/319390

Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija uzrokuje velike promjene na maloprodajnom tržištu. Kako bi išli u korak sa konkurencijom, maloprodavači su prisiljeni uvoditi inovacije, kako u asortiman tako i u način posluživanja, dostavu i naplatu kupovine. Tu se javlja prostor, a i potreba za uvođenjem tehnoloških inovacija poput samoposlužne tehnologije u maloprodajni poslovni proces. Zbog užurbanog načina života, potrošači danas imaju sve manje vremena za kupovinu, a tijekom kupovine zahtijevaju sve više informacija o proizvodima koje kupuju te su voljni što manje čekati na blagajnama. Upravo stoga glavni su motivi za uvođenje samoposlužne tehnologije u prodavaonice pružiti kupcima veći izbor usluga te omogućiti jednostavniju i bržu kupovinu. Najrasprostranjeniji oblik samoposlužne tehnologije unutar prodavaonice su samoposlužne blagajne. Samoposlužna blagajna je blagajna na kojoj potrošači sami skeniraju proizvode koje su izabrali, spreme ih u vrećice te sami plate račun. Svrha je rada istražiti prihvaćenost samoposlužnih blagajni prilikom kupovine robe široke potrošnje među mladim potrošačima u Hrvatskoj. S ciljem otkrivanja prihvaćenosti samoposlužnih blagajni prilikom kupovine od strane mladih hrvatskih potrošača, razloga (ne)korištenja samoposlužnih blagajni te prikupljanja ideja za moguća unaprjeđenja samoposlužnih blagajni na hrvatskom maloprodajnom tržištu provedeno je istraživanje metodom fokus grupe. Radi bolje usporedbe i analize podataka ispitanici su bili podijeljeni u dvije fokus grupe – prvu su činili korisnici samoposlužne blagajne, dok su drugu fokus grupu činili nekorisnici samoposlužne blagajne. Pitanja oko kojih se raspravljalo na fokus grupi odnosila su se na: (1) osobnost i tehnološku spremnost korisnika i nekorisnika samoposlužne blagajne; (2) učestalost kupovine samoposlužnom blagajnom i način plaćanja; (3) sigurnost osobnih podataka; (4) tehničke pogreške; (5) percipirani utjecaj samoposlužnih blagajni na smanjenje prodajnog osoblja; (6) mogućnosti unaprjeđenja samoposlužne blagajne i (7) poznavanje i korištenje ostalih samoposlužnih tehnologija u maloprodaji. Rezultati istraživanja ukazuju da samoposlužna blagajna još uvijek nije u potpunosti prihvaćena od strane mladih hrvatskih potrošača te da se na nju gleda isključivo kao na pomoćnu blagajnu. Jedan od glavnih razloga neprihvaćenosti samoposlužne blagajne su učestale tehničke pogreške koje se javljaju prilikom njezina korištenja te se zaključuje da postoji veliki potencijal za unaprjeđenje rada samoposlužnih blagajni s ciljem povećanja prihvaćenosti maloprodajnih inovacija od strane potrošača. Glavno ograničenje provedenog istraživanja je ograničenje same istraživačke metode. S ciljem potpunijeg razumijevanja i ostvarivanja istraživačkih ciljeva, predlaže se u budućnosti provođenje kvantitativnog istraživanja u samim prodavaonicama koje imaju samoposlužne blagajne. Znanstveni doprinos i vrijednost rada ogleda se u dubinskom istraživanju i analizi prihvaćenosti samoposlužnih blagajni prilikom kupovine robe široke potrošnje među mladim potrošačima u Hrvatskoj. Development of information and communication technology has caused major changes in the retail market. Retailers are forced to internationalize their business and introduce innovations in assortment, way of serving, delivery and payment. That creates space, and the need for introducing technological innovations such as self-service technology in retail. Today’s consumers are willing to spend less time in store, and for that short time, they require more information about the products they want to buy. The main motive to introduce self-service technology in the store is to provide customers better services and enable easier and faster shopping. The most prevalent form of selfservice technology in stores are self-service cash registers (self-checkouts). Self-checkout is device on which consumers scan the products they want to buy, place them into bags and pay the bill all by themselves. The purpose of the paper is to explore the adoption of self-checkouts in fast moving consumer goods purchase among young consumers in Croatia. In order to detect the acceptance of self-checkout by the Croatian consumers, reasons to use or not use self-checkout and collect ideas for possible improvements, survey was conducted by focus groups. For a better comparison and analysis of the data survey respondents were divided into users and non-users of self-checkouts and all results and conclusions are interpreted on an aggregate level. The issues discussed in the focus group concerned: (1) personality and technological readiness of self-checkout users and nonusers; (2) consumers purchasing frequency and payment method; (3) security of personal data; (4) technical errors; (5) the perceived influence of self-checkout on sales staff reductions; (6) the ability to improve self-checkout and (7) knowledge and usage of other self-service retail technologies. Analysing the results of the research, obtained conclusion is that self-checkouts are not fully accepted by the Croatian consumers and that they consider it as auxiliary register. One of the main reasons for unacceptance of self-checkouts is frequent technical failures which occur and because of that there is large space for improvement of self-checkout technology. The main limitation of the conducted research is the limitation of the research method itself. With a desire of deeper understanding and achievement of research goals, it is proposed in the future to conduct a quantitative research in shops that have self-checkouts. The scientific contribution and value of research is reflected in the deep exploration and analysis of the acceptance of self-checkouts for the purchase of fast moving consumer goods among young consumers in Croatia.