Memories of Music in the Croatian Community in Sydney, Cape Breton
Croatians populated Cape Breton Island in Canada in the early 20th century to work in the mines or in the steel industry, and were one of the less visible minorities of the Island. As evident from narratives about music in their interviews, music played multiple roles in their lives, both as a vehic...
Published in: | Narodna umjetnost |
---|---|
Main Author: | |
Format: | Article in Journal/Newspaper |
Language: | English |
Published: |
Institute of Ethonology and Folklore Research
2018
|
Subjects: | |
Online Access: | https://hrcak.srce.hr/202026 https://hrcak.srce.hr/file/297339 |
Summary: | Croatians populated Cape Breton Island in Canada in the early 20th century to work in the mines or in the steel industry, and were one of the less visible minorities of the Island. As evident from narratives about music in their interviews, music played multiple roles in their lives, both as a vehicle for social cohesion and as part of creating family bonding. The interviews with the members of today’s Cape Breton Croatian community also reveal that tambura is highlighted as an instrument which represented Croatian culture in the previous generations, as opposed to the traditions of gusle and ganga that were appreciated only privately. U članku se analiziraju narativi prikupljeni intervjuima s drugom i trećom generacijom Hrvata u gradu Sydneyu na otoku Cape Breton u Kanadi. Budući da hrvatska zajednica u Sidneyu danas nema kulturnu koheziju koju je imala u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, intervjui su se uglavnom bavili prošlim događajima i sjećanjima na glazbu koja je bila dijelom života zajednice. Analiza pokazuje dvije odvojene domene u kojima se glazba prakticirala: javnu i privatnu. U javnoj sferi glazba je imala ulogu postizanja kohezije zajednice i stvaranja identiteta te je pridonosila isticanju tambure kao hrvatskog nacionalnog instrumenta. U privatnoj sferi glazba je bila dio enkulturacije u obiteljsku sredinu, koja je neke aspekte kulturne baštine približavala članovima druge ili treće generacije. U privatnoj su sferi bile prisutne gusle i ganga, kao i intimnije pjesme za djecu. Te tradicije koje su se njegovale u privatnoj sferi još uvijek su dio emocionalno nabijenih sjećanja današnjih Hrvata na otoku Cape Breton, koja ih vežu s njihovim djetinjstvom i pokojnim članovima obitelji. |
---|