Status medija u waldorfskoj školi

Cilj ovog rada je prikazati status apersonalnih, odnosno personalnih medija u waldorfskoj školi, razloge nekorištenja (multi)medijem u nastavi, načine usvajanja nastavnih sadržaja bez apersonalnih medija te kritički se osvrnuti na prednosti i nedostatke (ne)korištenja određenim medijima u waldorfsko...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Doutlik, Karolina
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:Croatian
Published: NAKLADA MEDIJSKA ISTRAŽIVANJA 2015
Subjects:
Online Access:http://hrcak.srce.hr/142066
http://hrcak.srce.hr/file/209596
Description
Summary:Cilj ovog rada je prikazati status apersonalnih, odnosno personalnih medija u waldorfskoj školi, razloge nekorištenja (multi)medijem u nastavi, načine usvajanja nastavnih sadržaja bez apersonalnih medija te kritički se osvrnuti na prednosti i nedostatke (ne)korištenja određenim medijima u waldorfskoj školi. Waldorfski pedagozi kao glavne kritike medijima ističu slabu uključenost osjetila te oštećenje cjelokupne senzoričke integracije prilikom njihova koriš¬tenja, a čime se onemogućuje zdrav razvoj tijela, duše i duha djeteta. Stoga se prednost daje autentičnoj, izvornoj stvarnosti, te uključivanju svih djetetovih osjetila u proces učenja. Waldorfski učitelj predstavlja glavni medij kojim se prenosi nastavni sadržaj te je njegov zadatak da svojim komunikacijskim vješ¬tinama probudi u učenicima zanimanje za nastavni sadržaj. U nižim razredima waldorfske škole udžbenici se ne koriste, već učenici sami izrađuju nastavni materijal – tzv. bilježnice za epohu. Umjesto auditivnih medija učenici skupno i pojedinačno pjevaju, sviraju i muziciraju. Učenici susreću računalo tek u vi¬šim razredima, između 12. i 14. godine, kada je najvećim dijelom završen pro¬ces razvijanja osjetilnog opažanja, a tijelo, duša i osobnost učenika toliko ra¬zvijeni da se mediji procjenjuju manje opasnim za njih, te se kod učenika poči¬nje razvijati vlastiti sustav vrijednosti i sposobnost prosuđivanja.