PREDVIĐANJE KONAČNOG VREMENA U SLALOMU NA OSNOVU VREMENA PRVE I DRUGE TRKE
Predviđanje konačnog vremena u slalomu na osnovu vremena prve i druge trke je rad koji ima namjenu i primarni cilj da na osnovu ekgzaktnih pokazatelja dobivenih pod egzaktnim i strogo kon-trolisanim pravilima FIS-e skrene pažnju na relevantne faktore koji uslovljavaju konačan rezultat u alpskom skij...
| Main Authors: | , |
|---|---|
| Format: | Article in Journal/Newspaper |
| Language: | Bosnian English Croatian srp |
| Published: |
University of Banja Luka, Faculty of physical education and sport
2011
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://doaj.org/article/8f665eca16eb4bb8a3bc4194c7a816ac |
| Summary: | Predviđanje konačnog vremena u slalomu na osnovu vremena prve i druge trke je rad koji ima namjenu i primarni cilj da na osnovu ekgzaktnih pokazatelja dobivenih pod egzaktnim i strogo kon-trolisanim pravilima FIS-e skrene pažnju na relevantne faktore koji uslovljavaju konačan rezultat u alpskom skijanju. U primjeru riječ je o disciplini slalom. S obzirom da je primarni cilj sportski rezultat, postavljeno je pitanje: Da li konačan rezultata zavisi više od postignutog vremena u prvoj ili drugoj trci? Precizan i nedvosmislen odgovor dat je u zaključku navedenog rada. Zaključa je formiran na bazi preciznih rezultata dobivenih na trci u kategoriji Svjetskog Kupa. Trka je održanoj u Zagrebu na Slje-menu 2010. godine. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da je ukupno vrijeme u slalomu u pozitivnoj i visokoj korelaciji sa postignutim vemenom u prvoj trci. Postignuto vrijeme u drugoj trci nije u statistički značajnoj korelativnoj vezi sa ukupnim vremenom. Koeficijent multiple korelacije i koeficijent mul-tiple determinacije prve i druge trke sa ukupnim vremenom je dosta visoki i statistički značajni u primjeru R = 0,67, R2 = 0,45, p ≤ 0,001. Standardizirane prediktivne vrijednosti Bete (Tabela 7) daju pravo na zaključak da postignuto vrijeme u prvoj trci značajnije, odnosno više utiče na konačan rezul-tat u odnosu na postignuto vrijeme u drugoj trci, u primjeru Beta1= 0,55, a Beta2= 0,40. Pod pred-postavkom da su generalni uslovu na takmičenju približno isti, razloge većeg uticaja vremena prve trke u odnosu na drugu treba tražiti u taktici koju određuju treneri i sami takmičari. Razlog promjene taktike između prve i druge trke uslovljavaju pravila FIS-e. Pravila između ostalog glase da pravo učešća u drugoj trci imaju 30 prvoplasiranih takmičara iz prve trke. Slijedi prirodan zaključak da je prva trka tj. vožnja bez kalkulacije po pravilu sve ili ništa. Taktika druge vožnje se bitno razlikuje od taktike prve vožnje. Po pravilu mora se trka uspješno privesti kraju po cijenu da se plasma iz prve trke može ne-znatno ... |
|---|