Važnost korištenja novijih sredstava komunikacije u katehizaciji i odgoju mladih za etiku komunikacije

• Main Authors: Marijo Volarević, Mihael Prović
• Format: Article in Journal/Newspaper
• Language: German; English; Croatian; Italian
• Published: Catholic faculty of Theology, University of Split 2017
• Subjects: Crkva; mladi; odgoj; katehizacija; nova evangelizacija; etika komunikacije; Philosophy. Psychology. Religion; B; sami
• Online Access: https://doaj.org/article/0fed0868264e40d68caeea4c574a764a

U ovom radu nastojat ćemo u četiri poglavlja promišljati o važnosti korištenja medija i novijih sredstava komunikacije u katehizaciji i odgoju mladih, imajući pritom u vidu dva cilja. Prvi je prikazati na koji način katehizacijska i evangelizacijska poruka Crkve preko novijih sredstava komunikacije može biti prepoznatljivija i razumljivija mladima; drugi nastoji ukazati na važnost odgoja mladih za usvajanje etičkih načela komunikacije kako bi i sami mogli postati prenositeljima nove evangelizacijske poruke. U prvom dijelu rada ukratko ćemo se osvrnuti na odnos Crkve prema sredstvima društvene komunikacije i pozitivnim promjenama koje su se dogodile osobito nakon Drugoga Vatikanskog koncila. U drugom dijelu nastoji se prikazati kakav je to “suvremeni mozaik lica Katoličke Crkve” orisan kroz dijalog i komunikaciju Crkve sa svijetom. U trećem dijelu govori se o mogućnostima dvosmjerne komunikacije između Crkve i mladih, koja se događa na način da izvor informacije (Crkva) šalje poruku primatelju (mladi) koju kroz prijenosnike (sredstva komunikacije) kodira; na kraju se dobiva povratna dekodirana poruka (‘feedback’ mladih) izvoru informacije (Crkvi). Riječ je o dvosmjernoj komunikaciji u kojoj mladi, dekodirajući poruku i šaljući povratnu informaciju, komuniciraju sa Crkvom. Na taj način mladi nisu samo pasivni primatelji nego aktivni sudionici komunikacije. Zbog toga se u četvrtom dijelu govori o važnosti i potrebi odgoja mladih za etiku komunikacije kako bi i sami mogli postati evangelizatorima u svijetu novih tehnologija i tzv. novoga “digitalnog kontinenta”, u kojem su mladi više “urođenici” negoli “pridošlice”.