AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra...
Main Authors: | , , |
---|---|
Format: | Article in Journal/Newspaper |
Language: | English Croatian |
Published: |
University of Zagreb, Faculty of Law
2008
|
Subjects: | |
Online Access: | https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 |
id |
ftdoajarticles:oai:doaj.org/article:032c6654a1e94347871370fd42422715 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
ftdoajarticles:oai:doaj.org/article:032c6654a1e94347871370fd42422715 2023-05-15T18:12:41+02:00 AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA Marina Ajduković Linda Rajhvajn Bulat Branka Sladović Franz 2008-11-01T00:00:00Z https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 EN HR eng hrv University of Zagreb, Faculty of Law http://hrcak.srce.hr/file/46182 https://doaj.org/toc/1846-5412 1846-5412 https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 Ljetopis socijalnog rada, Vol 15, Iss 2, Pp 185-213 (2008) dječji domovi prosocijalno ponašanje agresivno ponašanje Social sciences (General) H1-99 article 2008 ftdoajarticles 2022-12-31T10:45:24Z Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra psihometrijska obilježja, a njegovom faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora: agresivnost među djecom, međusobna podrška djece i seksualno uznemiravanje među djecom. U istraživanju su sudjelovala djeca oba spola u dobi od 10 do 19 godina (N =229). Djeca i mladi podjednako često iskazuju nazočnost prosocijalnog i podržavajućeg ponašanja, kao i uzajamnog agresivnog ponašanja. Djeca koja percipiraju veću razinu agresivnosti u domu dobivaju manje socijalne podrške, doživljavaju veći svakodnevni stres, imaju lošiju sliku o sebi te imaju više psihičkih poteškoća, a i sami se socijalno nepoželjnije ponašaju.U interpretaciji podataka sudjelovali su i odgajatelji i djeca u fokusnim grupama, u kojima su iskazali da je podržavajuće ponašanje među djecom rijetko, dok je agresivno ponašanje često. Za unapređivanje situacije odgajatelji predlažu obiteljski tip života i povoljniji omjer zaposlenih i djece, a djeca predlažu bolji društveni život i sportske aktivnosti.U zaključku se naglašava nužnost osiguravanja života bez vršnjačkog nasilja djeci u domovima te se predlaže dodatna izobrazba odgajatelja za djelotvorno suočavanje s vršnjačkim nasiljem, razvoj prosocijalnog ponašanja djece kao i neke objektivne organizacijske promjene koje će unaprijediti kvalitetu života djece i odgajatelja. Article in Journal/Newspaper sami Directory of Open Access Journals: DOAJ Articles |
institution |
Open Polar |
collection |
Directory of Open Access Journals: DOAJ Articles |
op_collection_id |
ftdoajarticles |
language |
English Croatian |
topic |
dječji domovi prosocijalno ponašanje agresivno ponašanje Social sciences (General) H1-99 |
spellingShingle |
dječji domovi prosocijalno ponašanje agresivno ponašanje Social sciences (General) H1-99 Marina Ajduković Linda Rajhvajn Bulat Branka Sladović Franz AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA |
topic_facet |
dječji domovi prosocijalno ponašanje agresivno ponašanje Social sciences (General) H1-99 |
description |
Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra psihometrijska obilježja, a njegovom faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora: agresivnost među djecom, međusobna podrška djece i seksualno uznemiravanje među djecom. U istraživanju su sudjelovala djeca oba spola u dobi od 10 do 19 godina (N =229). Djeca i mladi podjednako često iskazuju nazočnost prosocijalnog i podržavajućeg ponašanja, kao i uzajamnog agresivnog ponašanja. Djeca koja percipiraju veću razinu agresivnosti u domu dobivaju manje socijalne podrške, doživljavaju veći svakodnevni stres, imaju lošiju sliku o sebi te imaju više psihičkih poteškoća, a i sami se socijalno nepoželjnije ponašaju.U interpretaciji podataka sudjelovali su i odgajatelji i djeca u fokusnim grupama, u kojima su iskazali da je podržavajuće ponašanje među djecom rijetko, dok je agresivno ponašanje često. Za unapređivanje situacije odgajatelji predlažu obiteljski tip života i povoljniji omjer zaposlenih i djece, a djeca predlažu bolji društveni život i sportske aktivnosti.U zaključku se naglašava nužnost osiguravanja života bez vršnjačkog nasilja djeci u domovima te se predlaže dodatna izobrazba odgajatelja za djelotvorno suočavanje s vršnjačkim nasiljem, razvoj prosocijalnog ponašanja djece kao i neke objektivne organizacijske promjene koje će unaprijediti kvalitetu života djece i odgajatelja. |
format |
Article in Journal/Newspaper |
author |
Marina Ajduković Linda Rajhvajn Bulat Branka Sladović Franz |
author_facet |
Marina Ajduković Linda Rajhvajn Bulat Branka Sladović Franz |
author_sort |
Marina Ajduković |
title |
AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA |
title_short |
AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA |
title_full |
AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA |
title_fullStr |
AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA |
title_full_unstemmed |
AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA |
title_sort |
agresivno i prosocijalno ponašanje djece u dječjim domovima |
publisher |
University of Zagreb, Faculty of Law |
publishDate |
2008 |
url |
https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_source |
Ljetopis socijalnog rada, Vol 15, Iss 2, Pp 185-213 (2008) |
op_relation |
http://hrcak.srce.hr/file/46182 https://doaj.org/toc/1846-5412 1846-5412 https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 |
_version_ |
1766185180918185984 |