AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA

Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra...

Full description

Bibliographic Details
Main Authors: Marina Ajduković, Linda Rajhvajn Bulat, Branka Sladović Franz
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:English
Croatian
Published: University of Zagreb, Faculty of Law 2008
Subjects:
Online Access:https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715
id ftdoajarticles:oai:doaj.org/article:032c6654a1e94347871370fd42422715
record_format openpolar
spelling ftdoajarticles:oai:doaj.org/article:032c6654a1e94347871370fd42422715 2023-05-15T18:12:41+02:00 AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA Marina Ajduković Linda Rajhvajn Bulat Branka Sladović Franz 2008-11-01T00:00:00Z https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 EN HR eng hrv University of Zagreb, Faculty of Law http://hrcak.srce.hr/file/46182 https://doaj.org/toc/1846-5412 1846-5412 https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715 Ljetopis socijalnog rada, Vol 15, Iss 2, Pp 185-213 (2008) dječji domovi prosocijalno ponašanje agresivno ponašanje Social sciences (General) H1-99 article 2008 ftdoajarticles 2022-12-31T10:45:24Z Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra psihometrijska obilježja, a njegovom faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora: agresivnost među djecom, međusobna podrška djece i seksualno uznemiravanje među djecom. U istraživanju su sudjelovala djeca oba spola u dobi od 10 do 19 godina (N =229). Djeca i mladi podjednako često iskazuju nazočnost prosocijalnog i podržavajućeg ponašanja, kao i uzajamnog agresivnog ponašanja. Djeca koja percipiraju veću razinu agresivnosti u domu dobivaju manje socijalne podrške, doživljavaju veći svakodnevni stres, imaju lošiju sliku o sebi te imaju više psihičkih poteškoća, a i sami se socijalno nepoželjnije ponašaju.U interpretaciji podataka sudjelovali su i odgajatelji i djeca u fokusnim grupama, u kojima su iskazali da je podržavajuće ponašanje među djecom rijetko, dok je agresivno ponašanje često. Za unapređivanje situacije odgajatelji predlažu obiteljski tip života i povoljniji omjer zaposlenih i djece, a djeca predlažu bolji društveni život i sportske aktivnosti.U zaključku se naglašava nužnost osiguravanja života bez vršnjačkog nasilja djeci u domovima te se predlaže dodatna izobrazba odgajatelja za djelotvorno suočavanje s vršnjačkim nasiljem, razvoj prosocijalnog ponašanja djece kao i neke objektivne organizacijske promjene koje će unaprijediti kvalitetu života djece i odgajatelja. Article in Journal/Newspaper sami Directory of Open Access Journals: DOAJ Articles
institution Open Polar
collection Directory of Open Access Journals: DOAJ Articles
op_collection_id ftdoajarticles
language English
Croatian
topic dječji domovi
prosocijalno ponašanje
agresivno ponašanje
Social sciences (General)
H1-99
spellingShingle dječji domovi
prosocijalno ponašanje
agresivno ponašanje
Social sciences (General)
H1-99
Marina Ajduković
Linda Rajhvajn Bulat
Branka Sladović Franz
AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
topic_facet dječji domovi
prosocijalno ponašanje
agresivno ponašanje
Social sciences (General)
H1-99
description Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra psihometrijska obilježja, a njegovom faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora: agresivnost među djecom, međusobna podrška djece i seksualno uznemiravanje među djecom. U istraživanju su sudjelovala djeca oba spola u dobi od 10 do 19 godina (N =229). Djeca i mladi podjednako često iskazuju nazočnost prosocijalnog i podržavajućeg ponašanja, kao i uzajamnog agresivnog ponašanja. Djeca koja percipiraju veću razinu agresivnosti u domu dobivaju manje socijalne podrške, doživljavaju veći svakodnevni stres, imaju lošiju sliku o sebi te imaju više psihičkih poteškoća, a i sami se socijalno nepoželjnije ponašaju.U interpretaciji podataka sudjelovali su i odgajatelji i djeca u fokusnim grupama, u kojima su iskazali da je podržavajuće ponašanje među djecom rijetko, dok je agresivno ponašanje često. Za unapređivanje situacije odgajatelji predlažu obiteljski tip života i povoljniji omjer zaposlenih i djece, a djeca predlažu bolji društveni život i sportske aktivnosti.U zaključku se naglašava nužnost osiguravanja života bez vršnjačkog nasilja djeci u domovima te se predlaže dodatna izobrazba odgajatelja za djelotvorno suočavanje s vršnjačkim nasiljem, razvoj prosocijalnog ponašanja djece kao i neke objektivne organizacijske promjene koje će unaprijediti kvalitetu života djece i odgajatelja.
format Article in Journal/Newspaper
author Marina Ajduković
Linda Rajhvajn Bulat
Branka Sladović Franz
author_facet Marina Ajduković
Linda Rajhvajn Bulat
Branka Sladović Franz
author_sort Marina Ajduković
title AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
title_short AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
title_full AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
title_fullStr AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
title_full_unstemmed AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE U DJEČJIM DOMOVIMA
title_sort agresivno i prosocijalno ponašanje djece u dječjim domovima
publisher University of Zagreb, Faculty of Law
publishDate 2008
url https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715
genre sami
genre_facet sami
op_source Ljetopis socijalnog rada, Vol 15, Iss 2, Pp 185-213 (2008)
op_relation http://hrcak.srce.hr/file/46182
https://doaj.org/toc/1846-5412
1846-5412
https://doaj.org/article/032c6654a1e94347871370fd42422715
_version_ 1766185180918185984