000140

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Dusa; Gana; Kad’; Kamen’; Kos; Leda; Malo; Moli; Nasin; Nes; Nesto; Nes’; Novak; Obo; Oceana; Pasa; Rani; Rata; Raz; Rostu; Sav’; Sela; Sila; Sola; Ular; Vasa; Zastava; Zavod; ren; susi
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A290021; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1184

ZDRAVLJE Zasto smo rastreseni U skoli, na radnom mjes-tu- , kod kuce, prilikom pisa-nj- a ili citanja 6esto sc бијс kako netko kaze: "Ne znam sto mi je, ne mogu koncent-rirati- ". Takva je pojava veoma neugodna, a javlja e dodu-S- e kao lako i prolazno obo-Ijenj- e, ali — potraje li duze — moze uzrokovati depre-sij- e i osjecaj smanjene rad-ne sposobnosti. Ilezultat je u.svakom sluSaju neobav-Ije- n posao i nezadovoljstvo covjeka sa samim sobom. Sto uzrokujc rastrese-nost? Sicgmund Freud je odav-n- o ustanovio da su rastrese-nost i pomanjkanje koncen-tracij- e zapravo posljedica koncentracije na neSto dru-go- , Sto covjeka viSe zanima 'do onoga 6ime bi so trenu-tacn- o hti0 baviti. Suvreme-n- a psihologija, mcdjutim o-pis- uje ovu pojavu preciznije i kaze : "Cim fovjek za neki posao nije dovoljno motivi-ran- , Sto zna2i da ga ne oba-vlj- a rado, prema tome bcz interesa i s mukom, nemi-novn- o so kao popratna poja-va javlja rastrcscnost. Sto-go- d se u tome 6asu nadje pored rastrcseno osobe, pri-vla- Si njenu paznju dalcko jace od posla Sto bi ga mo-ral- a obaviti. Pored nemotiviranosti, rastrcscnost mo2e biti i pos-ljedica umora. Lijecnici i pedagozi smatraju da poje clina oboljenja takodjer uz-roku- ju dckonccntraciju. A- - Radar liiecenie arlritisa? UredJaJ sllcan radaru, koji stvara radlo-valo- ve vlsoke frekvenclje 1 emitlra lh u kra-tki- m otkucajlma ne tra-j- u vise od 17-hllJad- ltog dlje-l- a sekunde — neSto slicno ra-daru — posluzio Je grupl a-merl- iklh lljecnlka za HJeCe-nj- e pacljcnata oboljellh od artrltlsa 1 nekih drugih bolc-st- l. OvI valovl prodiru u tljclo pacljcnata u dublnu od dva-deset- ak centlmetara. Ova tchnika se prlmjenju-J- e za HJecenJe artrltlsa, infe-kcl- je kostl poslije operaclje NASUEDNE OSOBINE — Od koga je vase dijeto naslijc'dilo toliku 2edj za znanjem? — pita uitelj majku svog uCenika. — Od mono znanje, a zedj od oca. AUGUST CESAREG: 18) , — No, a ti ne ide§? — pozove rodjaka. — A, idem, idem — zadrzao sc taj gledajuci Mojsija u rukc, a u o-vi- ma mu je Mojsije bcz rijcSi pru-za- o novae. — Pa kad bas silitc ! — ispruzio je mljekar ruku, no povu-c- e je na pogled rodjakov. — A ne, nel Danas je паба slava, i svako treba novaca, a ja ga, hvala Bogu, imam. Bez pozdrava nagne dugim ko-raci- ma za Novoselom, koji je po-dal- jc stao i cekao ga. Caskom je Mojsijc gledao za njima. ISli su, stali najednom, ko na Novoselovu pobudu, o neccm sc medjusobno u-vjorav- ali. Po kretnjama sudcci No-voe- el je na posljetku ostavio rodja-ka ljutit. Mojsije je slutio, o cemu se radilo. Novosel je sigurno trazio od rodjaka pozajmicu, ali je bio o-dbi- jen. Malo je joi sam posjedio, potom se 'dignuo, oglcdao sc, kud da po-dj- e. Setaca i posmatraSa je s Iodine noetalo gotovo sasvim, a oni, Sto su jo£ biti tamo, bili su na odlasku. Je-di- no pred izlazom motljala sc go-mili- ca ljudi, koji joi sigurno "SVS ko skolsko dijete, Шабе do-ba- r ucenik, postaje odjed-no- m rastreseno, treba ga o-dv- esti na pregled, da se u- - stanovi ne boluje li mozda od slabokrvnosti, pomanjka-nj-a vitamina, ili neke druge organske smetnje. Kod od-rasli- je djece, u pubertetu, rastrcscnost moze biti pop-ratna pojava prvih emocio-nalni- h uzbudjenja i prvih ljubavi. — Ako se rastresenost je-dno- m pojavi Sto je potrebno uciniti? Psiholozi savjetuju: — Ako se rastresenost po javi kod odrasla covjeka ko- - ji je svjestan svojih obaveza i radnih zadataka najbolje je posao odloziti, dobro se odmoriti, naspavati, proSe-tat- i, osvjeziti kupkom ili iz-lasko- m u druStvo, pa se od-mora- n, mozda tek drugog dana, vratiti na posao, kad ce ga lako i normalno obavi-ti. Ako se radi o ucestaloj pojavi valja potraziti savjet industrijskog psihologa ili Zavod za psiholugijenu. Promjcna posla cesto potpu-n- o rjeSava problem. Kad su u pitanju djeca, roditelji i nastavnici treba da im po-mog- nu na taj naSin da dje-tet- u bolje organiziraju po-sao. Ne smije se dopustiti da dijete besposleno sjedi za knjigom, gubi sate o'dredje- - ne za slobodne aktivnosti i razonodu i da poslije toga osjeca nervozu, jer nije U-pun- ilo svojc obaveze. N. Novak za koji nisu kuka, upale zensklh genltal-nl- h organa 1 za brze lijecenje rana poslije operaclja. Prcma torn lzvJeStaju, kako tvrdl dr Euclid Smith ova Je tehnlka upotrebljena s vrlo e-flka- snlm rezultatlma u 99 po-s- to kod 100 pacljenata koje Je on lijefilo. Istlcuci da su nekl od pacljenata HJeCenl ovom metodom bolovall filtavlh 25 godina od artrltlsa, Smith Je lstakao da su svl ovl pacljentl pokazall "lzrazlto pobolJSa-nje- " vec poslije HJeCenJa od trl do Sest mjesecl. IZMJENA ULOGA — Sto? Nas dircktor je ozenio daktilografkinju? — Da. — Pa kako zive ? — Kao i ranije, samo Sto sada diktira daktilografki-nja- . SPRH Ш"Ш 4S Jedinstvo, 4. 19G2. — "Premjesten je" zamak Vartburg I Cud i cudotvorci Iz historije nam je poz-nat- o da je vjerski refor-mat- or Martin Luter bio zatocen u zamku Vart-burg. £elija u kojoj je Lu-ter preveo Bibliju postala je popularna. Narocito su je posjecivali hodocasnici iz Engleske i Amerike ko-j- i su sa zidova umrljanih mastilom skidali komadi-c- e maltera i ponijeli ih so-bom da im posluze kao ta-lisman. Vremenom je bilo potrebno, da se zidovi ce-Iij- e poprave i premalaju da bi iluzija radne celije bila sto potpunija. Danas se Vartburg na-la- zi na teritoriji Njemac-- Rudna bogatstva oceana Na dnu svjetskog oceana leze ogromna bogatstva. To su konkrecije gvozdja i ma-ngan- a, koje ponekad dosti-z- u 20 centimetara u prefini-ku- . Na pojedinim mjestima one sasvim pokrivaju dno kao kamena kaldrma. Ove ncobi6ne vrste ruda sadr2e do Cetrdeset procenata man-gana- , preko dvadeset proce-nata gvozdja, nikl i kobalt, bakar i olovo, a takodjer ti-tan i druge rijetke elemente. Prvi podaci o konkrecija-m- a dobijeni su jo§ krajem proSlog vijeka. Medjutim njihovo detaljno izuSavanje otpoSeto je tek posljednjih godina. Ekspedicije Institu-t- a oceanologije sovjetsko Akademije nauka uzele su u otvorenim podru6jima Ti-ho- g ocoana preko --100 uzo-rak- a naslaga, na 2etrdeset i Sest mjesta fotografisale su velike scktore morskog dna i izradile prvu kartu nalazi-st- a konkrecija gvo2dja i mangana. Ustanovljeno je da u oblastima gusto formi-rani- h konkrecija one pokri-vaju oko polovinu £itavc po-vrSin- o oceanskog dna. a na vrhovima pojedinih podvod nina — do dvadeset posto njihove povisine. Racuna se da samo u Tihom oceanu re-zen- 'e konki-ecij- a iznose 89,784.000.000 tona. Ako se uzme u obzir da se ova va-2n- a sirovina nalazi Ги sedi-mentni- m slojevima na dubl-nam- a do tri metara, onda ce se pomenuta cifra znatno povecati. Prirodno se namece pita-nje- : mo2e li se organizovati vadjenje ovih bogatstava? StruCnjaci smatraju da mo-2- e, mada, naravno, ne tako skoro. Bit ce potrebni bro- - mislili otici. U rukama su im bili zapaljeni lampioni i zastave, sigur-no su s time oSekivali pokrovitelja. Svijet se inaco prorijedio i pod da-S6ara- ma i Satorima, a nagruvao se jedino za najtiSim prijc stolovima ispod vatrogasne glazbe pa oko vr-tulj- ka i njihaljkc. I bio je buc"an, zamorio je, smijao se, vikao i pje-va- o, kao da se natjece s kaosom jo§ uvijek budnih razli5itih glazbala. Medju ovinia se cas prijc cula vat-rogas- na kapela, sad je zazvcn6ao, zamumljao tamburaSki zbor. Pred zborom se jasno vidio sitan covje-ca- c, koji je, mnogo se prenemaiu-ci- , dirigirao rukom svakog trena njomc za'iavSi u gusto i 'dugc koe. Ono je sigunio bio od Novosela iz-lup- ani Pktibaca. Neito malo dalje od tog zbrra bio je dugacak, od nekoliko stolova saetavljen sto, kojega prije nije b?-l- o, a sad su oko njega neki takodjer s lampionima i zastavama u ruci sjedili i upravo slusali jednu zdra-vic- u, mahom ljudi muzevnijeg do-b- a, seljaci i gospoda. Sasvim na kraju vidio je Mojsije Novosclova rodjaka; ko hoteci da se istakni, mnogo je odobravajuci kimao gla- - maja STRANA7 a ke Demokratske Republi-ke- . Na taj nacin je "Slo-bodan svijet" ostao bez novca, koji su hodocasnici ostavljali prilikom posje-t- e. Osim toga, zapadnjaci se boje da ce posjetioci Vartburga osim umrlja-nih zidova vidjeti i druge stvari u Istocnoj Njemac-ko- j i da bi ih mogao za-raz- iti bacil komunizma. Dakle, kulturna politi-k- a Bona trebala je ncsto poduzeti. lako su histori-car- i i teolozi 400 godina tvrdili, da je Luter preveo Bibliju u zamku Vartburg — sada su tu tvrdnju pro-glas- ili netacnom, iznoseci dovi snabdjeveni naroditim bagerima ili hidraulicnim u-redjaj- ima sa televizijskim kamcrama, treba razraditi takvu tehnologiju vadjenja koja bi omogucila rentabil-n- u eksploataciju podvodnih rudnika. Ilezerve ovih mine-ral- a u kopnenim nalazisti ma Sovjetskog Saveza su ta-kv- e da ce u toku mnogih i mnogih godina moci da za dovolje njegovc potrebe. Kosulj'a u koj'oj sc ne moze potonuti Poslije visegodiSnjih izu-cavanj- a, grupa bugarskih i-nze-njera iz Varnc uspjela je da izradi model jedinst-ven- e koSulje — koSulje u kojoj nitko, pa бак ni nc-pliva- 6, ni na najuzburkani-jo- j vodi, ne mo2e potonuti. KoSulja je izradjena od o-bi£- nog platna, a ima dzepo-v- c i ovratnik od pluta, tako da je glava pliva5a stalno nad vodom. Na taj na£in 2o-vje- k se ne moze udaviti 2ak ni ako je u nesvjestici. Обекије se da ce sc talc-v- e kosulje uskoro poCeti se-rijs- ki proizvoditi i da ce one postcpeno zamijeniti obiCne mornarske koJulje na svim bi-odovi- ma svijeta. Turisti i ostali putnici dobit ce ovak-v- e koSulje odmah po ukrea-vanj- u na brod, pa ce ubu-duc- e bezbriznije putovati. Ncma bojazni za naftu Ispitivanja geologa i dru-gih ибепјака sve vi§e namo-c- u zakljuak da ne postoji opasnost da ce uskoro pre-suSi- ti izvori najvaznijeg go-riv- a — nafte. Sovjetski nau-6ni- ci smatraju da u unutra- - Ateiitator Mojsije vom. Ono je sigurno bio odbor i njegovi uzvanici. Tamo ce, kad do-dj- e, sigurno sjesti i gospodin pok-rovitc- lj, i tamo bi, kad bi to zbilja imalo smisla, trebala da padne nje-gov- a bombal Ne prisavsi bli2e Mojsije udari drugom stranom, sje'dne na kamen uz obalu. Mjesec je bio visok i ma-le- n i raspreo je oko sebe kolobar, u kome je sam bio kao srcdiSte je-d- ne velike okrugle ploce za nisan. PovrJina je vodetreperilapodnjime i pod talasicima, koji su sad bili po-neS- to tSujniji, bila je nalik na ogro-ma- n, svjetlucav i narojtan srebrni oklop jednog nevidljivog, sakrivo-no- g kiklopa. Do obale se mirno 1 napuSteno,,bez lampiona i zastava, priljubila skela, a onkraj obale po-mr- li su kresovi ostavivSi iza sebe samo erne mrlje pepela. Spram buke odostrag, ovdje jn bio mir, ugodan, olakSavan mir spram nemira, koji je Mojsije osje-ca- o joS u sebi. Ostao je ovdje, a jos ta'da, kad je ustao Novosel, da podje rodjaku po duhan, doslo je i njemu, da ode; jos samo da u rijeku odbaci bombu da je Luter preveo Bibliju u Koburgu, u zamku koji se nalazi u Sjevernoj Ba-varsk- oj. U koburskoj "Luterovoj sobi" uprljali su zidove ma stilom i postavili kip vjer-sko- m reformatoru. Ceremoniju oko posve-cenj-a "radne sobe" preno-sil- a je televizija: — neka sav svijet znade da ce se "Lutciovrt obM udsada nalaziti u Koburgu. Na-daj- u se, da ce to biti dovo-ljno tome, da americki i engleski hodocasnici sada svoje pare nose u Koburg a ne u Vartburg. Nevjcrojalno ali istinito Na otocima Malajskog arhipelaga ima devedesct pet aktivnih vulkana. U Cileu godiSnje ima o-- ko tisucu zemljotrcsa. Pustinja Sahara zauz'-m- a prostor od scdam mili-jun- a kvadratnih kilometa-ra- . To je jedna cetvrtina ci-je- le Afrike. Jezero Bajkal u SSSR ubraja se medju najdublja jezera na svijetu. Najvise jezero na svije-tu nalazi se na Tibetu, na visini 5.4 G5 metara. Svaki gram sala u na-Se- m tijelu sadr2i u sebi 9,3 kilo-kalorij- a. Ta encrgija dovoljna je da zagrije 1 li-t- ru vode do 9"C. Na Antarktiku ima to-lik- o leda da moze pokriti cijelu zemaljsku kuglu slo-je- m debclim 85 metara. Afrifika kobra moze iz-baciv-ati otrov na svoju zrt-v-u i 3,5 metra daleko. в Leteca riba moze pri letu postici brzinu od 43 ki-lome- tra na sat в Vidra pliva tako dobro da moze prestici svaku i najbrzu ribu. Snjosti nase plancte jos le-i- e velike naslage nafte. Po-moc- u d2inovskih busacih garnitura oni se spremaju da traze naftu na dubini od 10.000 metara. Jcdan toranj takvc buSilicc bio bi visok 70 metara i nosio busacu ga rnituru tesku 500 tona. Ka-ko pretpostavljaju sovjetski ucenjaci, na ovoj dubini se nafta nalazi pod pritiskom od 800 do 1000 atmosfera. С1ТЛЈТЕ I SIRITE UADNICKU STAMPU! pa potom ode, ostavi ovo mjesto, koje ga je, kako se s pravom unap-rije- d bojao, samo razdra2ivalo. Ne bi li to bio najjednostavniji rasplet cijeloga tog vec sasvim besmisle-no- g zapleta, u kome mutt i sebe i druge? Dvoje ga je zadrzalo: misao na Novosela i na Longara. Zar je mo-gao otici ostavivsi Novosela u neis vjesnosti i no povjerivSi mu se dru-garsk- i, radi 6ega je ipak i doSao o-vam- o? Poriv, da to u6ini, osjetio jo on vec tada, kad ga je Novosel za-moli- o, da bude iskren, i smeo ga je jedino dolazak Novoselova rodja-ka. T-'d- ino to? JoS uvijek je sum-nja- o, da ni Novosel s njime nije is-kren. Naglo je ta sumnja pofela da se rasplinjuje istom, kad je u okli jevanju Novoselovu, da ode i ostavi ovdje njega sama, razabrao sigurno neizvjeitxiJfenu njegovu brigu, da ovoga ne izvede atcntat. Poslije o-no- ga njegova prijedloga i poku5a ja, da za atentat na onoga drugog uzajmi novae u rodjaka, zar je ta briga mogla da bude takodjer izv-jestaJen- a? I dok je tako Novosel s njime iskren i iskreno se bacio radi njega u brigu, smije li ga on, napu-stiv- Si vec svaku misao na kakav j-te- ntat, muSiti i dalje ne postavSi is-kren i sam? (Nastavlt ce se) Napisao: TAUFIK al-HAK- IM (UAR) Stari kaludjer je ustao rano, kao obicno. Sve je jos spavalo, samo su ptice prhnu'le iz svojih gnezda. Zalio je svoju palmu, i taman se spremio da podje, kada mu odjednom pridje nekoliko ljudi. — Oce, pomozi nam ! Samo ti mo5eS to ujiniti. Mo-j- a zena umire . . Moli te da je ti blagosloviS pred smrt —rece jedan. — Podji s nama ovog 6asa, bez odlaganja, 'ako 2elis da ucinis dobro delo, da spasis du§u zene koja umire. — Dobro, neka bude kako vi kazete ! — odlufcio je kaludjer. Putovali su nekoliko Sasova. Kad god bi kaludjer upitao da li ce skoro stici, ljudi bi odgovarali : "Vec smo skoro stigli" — i potcrali bi Stapovima magarce. Bilo je podne kada se pred njima ukazalo selo. Usli su, do6ekani snaznim lavezom pasa i pozdravima mes-tan- a. Svi su se uputili prema kuci, koja se nalazila blizu doma seoskog stareSine. Kaludjer je uSao u kucu i ugle-da- o zenu koja je lezala u postelji. Nije jos ni stigao da izgovori svoj blagoslov, kad se габи dug uzdah, zatim joS jedan. Kaludjer je pomislio da dusa samrtnice na-pu§- ta telo, ali, evo, zadrhtale su joj trepavice, blesnule ofii i, gledajuci oko sebe. bolesnica je proSaptala: — Dajte mi gutljai vode. iena je dugo pila, a zatim zaStucala i rekla: — I da pojedem, gladna sam! Svi koji su se nalazili u kuci pozurili su da joj ispu-n- o zelju. Dok je ona jela, zaSudjene oci onih oko nje pi ljile su kao da ce je progutati. ZavrSivsi s jelom, onae digla iz kreveta i krenula po kuci sasvim zdrava. Tada su ljudi pali na kolena i, ljubeci noge i ruke kaludjera, povikali : — O, sveti соебе, ti si usrecio ovaj dom i svojim blagoslovom vaski-snu- o mrtvu. Na nama je da ti vratimo dobrim! Domarin je naredio da se za kaludjera spremi soK--i I, ma koliko ovaj molio la Ra puste, domacin se zaklinjao naJHtrasnijira kletva-m- a da nece dozoliti som renjenom Rostu da napuMI kuu pre tri dana. Kada jc rok Ro(oprimsta pr5ao, opremili su niaparca i natoarill ца poklonima, kolaifama, Rrahom, potlom — i stavili ka-ludje- ru u ruku pet Kineja za manastirsku blagajnu. Ali. (ek Sto su ga ispratili do rata i posadili na такагса, do-tr-ca zadihan cock i, baciSi so pred поде kaludjera, poce da Ra moll: — Обе, glas o tvojim 6udcsima prosirio se po cc-lo- m okrugu. Moj stric. koji mi je zamenio oca, nalazi sc na pragu smrti. Nemoi dozvoliti da ga duSa napusti pre nego Sto e ispuni njegova zclja! — Ali, dete mojc, ja sc spreman da se vratim kuci — sumnjicavo odgovori kaludjer. — O, ta stvar ti nece oduzeti mnogo vremena. A l ja te necu pustiti dok no odc§ mome stricu ! Covck uhvati magarca za ular i povede ea. — A gde zivi tvoj stric? — upita kaludjer. Ovdje u blizini, svega nekoliko minuta hoda. Kaludjer sc priblizi bolesniku i, tek Sto ie uspeo da ca blagoslovi, dogodi se 6udo : samrtnik робе da so dize iz ki-evet- a, trazeci da jede i pijc Videvsi to. svi su se zapreplastili i pozurili da nag-rad- c svetog coveka. ukazujuci mu gostoprimstvo u toku tri dana. A kada su prosla tri dana. i domacini obdanli gosta poklonima i ispratili ga do kraia sola, pojavi so covek iz trcceg sela i poce da moli kaludjera da makar za koji trcnutak poscti i njegovu kucu. Kaludjer opct nije mogao da odbije. Tamo je ugledao parahzovanog decaka. Samo Sto ga je dodirnuo, kad on skoci l poCe da tr5i i igra, uz radosne poklike cele porodicc koja sc odmah zaklela da ce svetog udotvorca zadrzati tn da-na kao najdra2eg gosta. . Gosta su darovali novim i novcem, tako da jc magarac jedva nosio terct. Kaludjer se popeo na magarca i upitao ljudo da li bi ga otpratili do manasti-ra- . Oni so sloziSe, i u gomili krenuSe za njim. — Mi cemo sc tebe uvek secati — govorili su mu oni. — Ti si za nas . . . suvo zlato! . — O, ja vam samo priemjavam toliko teSkoca — govorio je kaludjer, neudubljujuci sc u njihove re5i — ali, vec znato, putcvi danas nisu bezbedni, svuda lutaju razbojniCke dru2ine — Da, to je istina — odgovorili su njegovi pratio-c- i. — Banditi danas napadaju ljude usred bcla dana. — Cak i vlasti nisu u stanju da se nose s tim zlom. Ono se sve viSe Siri — produzio jo kaludjer. — Cuo sam da razbojnici zaustavljaju autobuse na drumovima, pretresaju putnikc, i, ako im se ncko u5ini bogat i uglc-da- n, oni odvode toga 6oveka nadajuci se da ce dobiti vc-li- ki otkup od njegove porodice. Desava sc 6ak da i po-licaj'- ci prisustvuju tome. Meni je, na primer, poznat lu-6- aj da su dva policajca putovala zajedno sa drugim put-nici- ma u autobusu, kad ih odjednom presretoSe banditi, uhvatise nekoliko putnika i povedose. Jedan od njih obratio se policajcima. Ali cuvari poretka su se toliko uplaSili da su mu jedino rekli : "Idi ti samo Sto brSe i spasavaj nas od njih!" Ljudi koji su pratili kaludjera, zasmejaSe se l re-koS- e: — NiSta se ne boj dok si s nama. NcceS sici s ma-garca pre nego Sto stigneS do manastira. — Ah, ja vidim vasu hrabrost! Bili ste tako dobri prema meni, tako darezljivi i velikoduSni! — O tome ne treba govoriti, Ti si naSa riznica! — U stvari, to Sto se zbilo sa mnom iudno je. ne-verovat- no. Zar je moja molitva stvorila takva cudal? VaSa vera je sve to omogucila. Vi i ne znate kakva se snaga skriva u duSi 6ovcka koji veruje. Vera — to je ve-li- ka sila, deco moja . . . On je produiio da Roori, a ostali su Kli za njim i klimali gla-ram- i, Kaludjer w toliko -- aneo da je prestao da primeuje okolinu, a ljudi su, od Ior trenutka, jedan za drugim, poceli da zostaju. Dosao je sebi tek kada jc stigao do manastira. Ok-ren- uo se da zahvali svojim zastitnicima, ali je zanemco od iznenadjenja: iza njega nije bilo nikoga osim ma-garca koji je nosio njegove stvari! Ali njegovo iznenadjenjc nije dugo trajalo. Ugle-dao je svoju bracu, kaludjcre i manastirske djake, koji su mu pojurili u susret. — Копабпо si nam se srecno vratio — obratio mu se jedan od kaludjera koji su ga docekali. — Oni su odr-2a- li геб. Neka zadiie novae, samo kad su vratili naScg oca! Sav bi novae vredelo zrtvovati za tebe. обе naS. — Kakav novae? — nije shvatio kaludjer. — Novae koji smo dali razbojnicima. — Kakvim razbojnicima? — Pa onima koji su te uhvatili. U pocetku nisu htcli da te puste za manje od hiljadu gvineja. Govorili su da si ti za njih — zlato. Ali zatim smo ih umolili dauzmu polovinu, a oni su se slozili. Uzeli smo taj novae iz ma-nastirske kase. Tri dann poSto si ti iScezao, doSli su nam ljudi i rekli da su to banditi odveli ujutru kada si zali-va- o svoju palmu. Klcli su se da ce§ poginuti ako ne pri-stane- mo da platimo za tebe otkup. A ako pristanemo, oni ce te vratiti tri dana po5to budemo dali novae. — Dakle, svi oni snmrtnici, bolesni i nemocni koji su se dizali od mojih blagoslova . . . Kako je sve to bilo vesto uradjeno. Ali braca kaludjeri su produ2ili da ga umiruju, ra-dos- no ponavljajuci: — Sve treba dati za tebe. Da te nisu povredili dok si bio kod njih ! ? Sta su radili s tobom ? ! — Oni su me naterali da stvaram Suda. AH, ta cuda su sc veoma skupo osvetila nasem manastiru.