000100
Mч STRANA 2 JEDANAESTGODIsNJICU 27. MARTA DOcEKUJU NAsI NARODI U SUROVOJ BORBI ZA SVOJE 0SL0BODJENJE ISPOD TITOVA FAslSMOG REzlMA Predratne vlade naklonjene silama osovine, otvorile su koncentracione lo-go- re punile glavnjade narodnim sino-vim- a, komandne pozicije u Artniji dale kapitulantima i na...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A288641 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1347 |
| Summary: | Mч STRANA 2 JEDANAESTGODIsNJICU 27. MARTA DOcEKUJU NAsI NARODI U SUROVOJ BORBI ZA SVOJE 0SL0BODJENJE ISPOD TITOVA FAslSMOG REzlMA Predratne vlade naklonjene silama osovine, otvorile su koncentracione lo-go- re punile glavnjade narodnim sino-vim- a, komandne pozicije u Artniji dale kapitulantima i nacistidkim spijunima, otvorile vrata nemadkim "turistima" i na koncu vlada Cvetkovid-Made- k potpi-suju- di sramnu izdaju prema svojim na-rodi- ma "Trojni pakt", otvorila je vrata nacifaSistidkim armijama proSirujuci im baze napada na Sovjetsku Rusiju i os-ta- le neporobljene narode. Shvatajuci istorijsku odgovornost i tcSku uvredu nanesenu ovim paktom, nasi narodi su 27 marta 1941 sruSili iz-dajni-dku vladu, poni§tili pakt sa osovi-no- m Berlin-Rim-Toki- o, dokazali da mr-z-e nacifa§iste i da su spremni poloziti najvede 2rtve u odbrani svoje zemlje naslonjeni na modnog zaStitnika malih i porobljenih naroda — SSSR. "Bolje grob, ncgo rob", izgovarali su milioni ljudi §irom naSe zemlje. Na nesrecu nova vlada sa Simovidem na delu, umesto radikalnih mera ka spa-s- u zemlje, zatvaranju faSistidko-ljotide-v- e gamadi, ustaSkih elemenata, ona je joS vise zabravila vrata glavnjada §irom zemlje i spremila na izrudenje nacistima najbolje sinove naroda — komuniste. Umesto stvarnog vojnog saveza sa SSSR-o- m do§lo je do lakonskog "Ugovo-r-a o nenapadanju . . "I Zemljom se orilo: "Armija sa narodom, narod sa Rusijom." . Ova vlada se pobrinula da jo§ vise dezorganizira armiju, da izjavi Nemci-m- a i Talijanima spremnost za pregovo-re- , a narodito da odisti narodnu bapku i da sa narodnim zlatom i sa avijonima za narodnu obranu pobegne u Englesku, a narod ostavi zverstvima okupatora i njcgovoj petoj koloni na dclu sa Nedi-de- m, Ljoticem Rupnikom, Madekom, Drazom, Pavelidem . To je zloglasna londonska vlada, koja je kriva za brato-ubilad- ki rat u zemlji, ona koja je od dctnidkih jedinica spremnih da se bore protiv okupatora napravila okupatorske sluge, "dekalice", koljade vlastitog na-roda, bratoubicc . . . Te jedinice su vo-di- li najvedi ratni zlodinci na§ih naroda samozvano vojvode Djujic, Jevdjevid, Pavle DjuriSic, Kcscrovic . . . Ovi su zablatili ime srpskih velikana i vojvoda Stepe Stepanovica, MiSica, Radomila Putnika, zagadili imo detnik i njcgovu oslobodiladku tradiciju u srpskom nnro-d- u. Ovi su se uvrstili po izdaji i zlocin-stvim- a sa najcrnijim imenima okupacije krvnikom A. Pavelidem i nacistom Dim. Ljoticem. Nasi narodi verni zastavama 27 mar-ta, upiruci poglede na Istok nastavili su te§ku borbu za opstanak. Najbolji kadrovi radnika, seljaka i inteligencijc na§li su se na delu istorijskc borbc, sve-sn- i, da je to zajednicki fronta sa Crve-no- m Armijom protiv porobljivaca-naci-faSist- a. Jcdino ncpobediva vojska pro-stra- ne zemlje socijalizma, vodjena ide-ja- ma Lenjina i Staljina bila je u stanju da spase, ne samo na§u zemlju, vec i celo dovedanstvo od totalnc propasti i ropstva do zuba naoruzanih horda Hit-ler- a, Musolinija i Mikada i njihovih slugu. 27. mart 1911 ostaje istorijski da-tum obraduna narodnih snaga sa peto-kolona§k- im planovima ubijanja nade u slobodu sa Istoka. Ta snaga na delu sa herojskom radnidkom klasom Jugosla-vij- e dala je nebrojene dokaze svoje ver-nos- ti u borbi za svoju slobodu protiv unutarnjih i spoljnih neprijatelja za ne-salom- ivi savez sa SSSR-o- m. Odi svih nas bile su uprte u Moskvu, Lenjingrad, Sta-Ijingra- d . . . Tamo su nacistidke armijc naSle svoj grob. Tamo je podela sloboda za sve narode. To je bio spas dovedan-stv- a. Staljingradski heroji jurili su mu-denidk- om Beogradu u pomod. Njihovc modne motorizovane kolone stvaralc su duda za pojmovc tehnike i strategije kapitalistickih gcnerala, koji su se na-da- li i verovali, da ce nacisti uniStiti SSSR i njegovu Armiju. Da nije bilo Crvene Armijc, da nijc bilo sovjetskog patriotizma i tehnike, 5to bi bilo od dovedanstva danas? Da za njega nije nastao "straSni sud" slava i hvala palim krasnoarmejeima, koji ra-zasu- Se svoje kosti §irom Evrope i Azije. Crvena Armija je donela slobodu naro-dim- a Jugoslavije. Vera nasa izrazena u snagu Rusije ruSenjem mradnog "Troj-no- g pakta" 27 marta 1911 rcalizovala se na naSim ulicama, gradovima i seli-m- a, битата i poljima dolaskom oslobo-ditclji- ce — Crvene Armijc. Niko nije bio u stanju da uniSti taj ncrazruSivi savcz. Narod je bio i ostao sa Rusijom. On i danas korada istim putem, iako u znatno tezoj i krvavijoj borbi. U zemlji su se zakotili na vlasti izdajnici fronta mira, demokratije i socijalizma. Vestim metodama, iskoristivSi ljubav naroda prema Rusiji, banda kontrarevolucio-nara- , stara grupa impcrijalistidkih spi-jun- a, likvidatora istinskih patriota, ne-mora- lna klika Tita-Rankovica-Kardelja-Djilasa-- Мобе i Comp. ponovijo je poro-bil- a nase narode nudeci ih kao topovsko meso protiv SSSR-- a i narodnih demokra-tija- , davsi bogatstva zemlje stranim i domadim kapitalistima i prctvarajudi zemlju u ratni logor za radun imperi-jalistidk- ih sila. Izdajnici su otkriveni zahvaljujuci budnosti SKP (b), a iz-da- ja je objavljena u duvenoj rezoluciji Informbiroa juna 1948 godine pod ime-no- m "Jugoslavenska kompartija pod vlaSdu ubica i gpijuna". Za to na danaSnji 27 marta budimo odludni vise ncgo ikada da pojadamo borbu do istrebljenja Titove klike u ze-mlji, da zemlju vratimo u tabor socija-lizma, mira i sigurne bududnosti, u dvr-s- ti savez sa SSSR-o- m, garantom procvata i bczbednosti naSih naroda. Stoga je neodlozivi zadatak svih rodo-Ijubivi- h, demokratskih emigranata da se svrstaju sa svojim narodima u ovoj pravednoj borbi protiv titovih pustahi-ja- . Ono u demu nisu uspeli Hitler, Mu-soli- ni i Mikado sa Cvetkovidem-Pavlo- m i Madckom jo§ de manje to ostvariti Truman i Cerdil sa svojom titovskom Stenadi. Na§i su narodi odludni u obrani mira. Oni ljubomorno brane svoje save-zni§tv- o prema Rusiji, oprobano kroz blisku i davnu historijsku pro§lost. Oni nikada nede ratovfti protiv Sovjetske Rusije i tabora narodnih demokracija. AH ako se usude danasnji vlastodrSci da ga gurnu na klaonicu za radun im-pcrijalis- ta, onda de svaki metak pogad-jat- i Titove izdajnike. Narod ostaje ve-ra- n 27 martu, savezniStvu velikog rus-ko- g naroda, borbi za mir i bolji iivot. On pojadava danas svoje napore u smi-sl- u uniStenja faSistidkih iznlecara a sa njima i svih ugoyora sa imperijalistima, koji su okovali nasu zemlju, rcScn da vlast игте u svoje ruke i povrati svojoj zemlji ugled i mestot koje je posle rata zauzimala. Deli nas todno jedanaest godina od dana kada je narod obracunao salzdaj-nicim- a. Od tada do danas u svetu se mnogo izmcnulo. Ncstalo je dangkajSek-izm- a u Kini, panstva u poljskoj, kapi-tulana- ta u Cehoslovadkoj, kobursko ca-revi- ne u Bugarskoj, feudalizma u Mad-jarsk- oj, begluka i zarova u Albaniji, tcrorista VMR-- a u Bugarskoj . . . Isto-cn- a Nemadka korada sigurno svojoj bu-dudnosti pionira ujedinjenja svih Nema-c-a u frontu mira i demokracije. Vi§e od 800 miliona ljudi globusa je oslobodje-n- o sa uvek eksplotatorskih okova kapi-talizm- a. Uticaj faktora mira rastc i postaje glavna prepreka ratnim avanturistima Sitia i Volstrita. PoStcni ljudi globusa su odglasali mir. G00.000.000 odraslih potpisali su se za obranu mira. To jasno pokazuje sudbinu potpalji-vad- a rata, praktikanata bakterioloskih "operacija" u Koreji, propovednika atomskog rata . . . Narodi su uzcli stvar mira kao pitanje svoga zivota i oni de mir braniti do kraja. Drmaju se iz te-me- lja imperijalistidke tvorcvinc. To bosi i gladni Indijc, Indokine, Malaje, Tunisa, Egipta . . . krde put ka slobodi. Na§i narodi nisu sami u toj velikoj velidanstvenoj borbi za slobodu. Tu borbu nije u stanju da sruai nezapam-den- i teror u ubijanja, konclogori i gla-vnja- de sirom zemlje. Istorijski todak nede zaustaviti izmecari kapitalizma u пабој zemlji, Titof Mosa, Rankovid i kompanija. Jos' u vecem sjaju sinude novi 27 mart, jo5 straSnija i pravednija osuda deka lopovsku druzinu sa Dedi-nj- a. To de biti dan oslobodjenja, oda-van- ja po§te stotinama hiljada zrtava faSizma palim u ratu i posle njega od zlodinadke luke kombinacije okupator-sko- g aparata i Titovih drumskih razboj nika. Pridruziti se kolonama oslobodjenja zemlje znadi slaviti 27 mart sa svojim narodom, znadi podidi visoko zastavu intcmacionalizma i vratiti nnSu zemlju u porodicu socijalistidkih zcmalja, to znadi ici sa stotinama mili-ona za istorijski obradun sa pedinama Sitia i Volstrita, to znadi kraj 5pijuna i izdajnicima na§e grude — Titovim mangupima. Zaista de na5i narodi uzeti stvar mira u svoje ruke! Za to ce oni slaviti "27 mart 1911" kao istoriski da-tum na putu za svoje puno oslobodjenje. P. Petrovic. "MORA RATA I SAN MIRA" Cuveni meksikanskl umjetnik Diego Rivera паргалЈо je fresku (zidnu sliku) pod naslovom "Mora rata i san mira" Freska pokazuje kako Sovjetski Savez i N. R. Kina predlaiu zapadnim (ka-pitalistiiki- m) drfavama da zakljuJe Pakt mira, all ove provode rat protiv korejskog i drugih azijskih naroda. Ovu fresku Rivera je izradio po narudibi mekeikanske vlade, a namjenjena je za meksikanskl paviljon na medjunarodnoj izloibi u Parizu. Ali kad je freska bila gotova, vlada je odbila da ju upo-tre- bi za svrhu za koju je napravljena. Sta viJe, uftnjen je pokusaj da se freska sakrije I eyentualno unistl. Iz toga je nastao javni skandal I vlada je bila prisiljena da Riveri povrati fresku. Riera je javno optuiio vladu da je tako postupila na zahtjev aineriikih imperijalista, iija politika rata je razgolWena njegovim umjetntfkih djelom. Apel Frederica Juliot- - Curie Predjednik Svjetskog VI-jc- a mira Frederic Joliot-Curi- e uputio je narodima (I-tav- og evijeta elijedetf apel: Upoznao earn se sa uzbu-dljivi- m pismom u Kome mi predsjednik Kinexkog narod-no- g komiteta za obranu mi-ra I borbu protiv amerifke agresije Go Mo la pise da su aractifke oruiane snage pri-mjeni- le u Koreji baktfriolo-£k- o oruzje. Od 28 januara do 17 februara amerrtki ojni avijonl Jirili su u Koreji — kako na frontu, tako I u po-zadi- ni — mikrobe kuge, ko-ler- e, tifuta I drugih uiasnih zaraznih bolesti. Te svirepe akcije. koje svi razumni ljudi ne mogu ni da zamisle, ipak su bile IzvrSe-n- e. One dopunjuju ne manje fudovisne zloine, kada je u toku nekoliko sekundi atom-sko- m bombom bilo ubijeno na totine iljada slanovni-k- a grada Hiro.sime. Upotreba bakteriolokog oruija jeete otvoreno krse-nj- e medjunarodnog protoko-la- , koji je potpisan-- u zenevi Pismo novog doseljenika PoStovani druie ured-nid- e! Sa vcseljem sam pri-mi- o vaSe novine. Do da-nas sam imao u rukama vec svakojake, ali ni u jednima nije bilo ni rije-d- i o nama novima dose-ljenici- ma iako bi bila du-ino- st novina na пабет jeziku, da obavijeste jav-no- st o svakojakim nepri-likam- a koje moramo da podnosimo. Suprotno, ve-di- na novina na nascm je-ziku koje izlaze tu u Ca-na- di ili Amcrici, je puna Titovc i ratnohuSkadke propagande. A bas u va-Si- m novinama dodekao sam ncSto drugoga. Umje- - 17 juna 1923 godine. IlakterioloJko orulje upo-trcbljava- le su japanske tru-p- e u Kini. ConeralJtab I po-Iitijf- ari SAD yet su javno izjavljivali o sojim pripre-mam- a I o namjeri da u pot re-b- e to oniije. Te zloinafke akcije proti-vrijc?- e odlukama koje je donlo Svjctski kongres pris-talic- a mira u VarSavi, koji je izrazio о!јц svih naroda, njegooj rezoluciji koja pre-dvid- ja zabranu upotrcbe bak-terioloiko- g, kemijskog I sa-kr- g drugog oru2ja za тачо-n- o uni.stavanje. Zahtjevajuci Ju zabranu, 500 n'lijuna muSkaraca i ' {ena, koji su podrzaH Stok; bolmski Proglas, jasno su izrazili soju olju da vise ne dozvole ponavljanje sli6-ni- h ubijstava. Danas narodi mogu sebi da predtave opasnost koja im pri jet I I uzasna sredstva, kojima pokusavaju da ih za-plaJ- e. Javno mnijenje tre-b- a da ustane protiv tog zlo-cin- a. Frederic Joliot-Curi- e. sto ratnohuskadke propa-gande — dlanci u obranu mira; umjesto podupira-nj- e Titove izdajnidke po-liti- ke — razotkrivanje njegova izdajstva; umje-sto hvalisanja ameridkog "raja" — stvarna argu-mentaci- ja u obranu rad-nika protiv eksploatacije od strane kapitalista. Vidite, zato sam bio zbilja radostan kad sam vidio da se u Kanadi na-laze novine koje se zau-ziml- ju za intcrese nas radnika. U kempu Ajax, 20 mar-ta 1952. Vinko S . . . Mcdjunarodni zivot Bijedni polozaj turskih trudbenika Gospodarenje amerifkih imperi jalista donijclo je turskom narodu bezbrojne nevolje i dovelo nacio-na- l ekonomiku Turske na rub ka-tastrof- e. Driavni dug Turske dostiie sa-d- a 3 milijarJe lira. Inflacija se po-vedav- a. Koliiina novct, koja se nalazi u opticaju, predstavlja za Tursku neuvenu cifru — 1 mili-jard- u lira. U zemlji ima vile od 2 mihjuna nezaposlenih. Tesku ekonomsku situaciju zemlje mora- - ju da priznaju lak I reakcionarni turski listovi. Tako list "Son tele-gra- f" pile: "Nezaposlenost se povedava, cijene rapidno вкаби . . . i ekonomskom livotu povedava se uznemirenost . . . Kuda idemo?" U narodito teskom pololaju na-la- ze se proletariat i radno selja-Itv- o Turske. Prosjedna mjesedna zarada radnika iznosi 70 do 80 lira, dok istovremeno po podacima trgovacke котоге u Carigradu ii-vot- ni minimum iznosi 3G5 lira. Na taj naJin zarada kvalifikovanog radnika pet puta je manja od 2i-votn- og minimuma. Cijene robi Siroke potroSnje svakim danom skacu. Poslije donoSenja odluke L od strane turske vlade o ucestvo- - vanju u korejskoj avanturi cijene iivotnim namirnicima povedale su se prosje£no za polovinu. Radnici se nalaze u teJkim stanbenim us-lovi- ma. Njih iseljuju iz stanova zbog neplajanja stanarine I oni su prinudjeni da prave sebi stracare od staroga plena I razbijenih ci-gala — takozva'ne gediekonde. Sa-mo u Carigradu u takvim straca-ram- a iivotari viSe od 35.000 rad-nika. Zato je potpuno razumljivo da su medju radnicima prosirene razne bolesti, a narodito tuber-kuloz- a. Posjetioce Turske zapanjuje og-roma- n broj prosjaka na ulicama Carigrada I drugih velikih grado-va- . To su seljaci lilenl zemlje, ra-zore- ne zanatlije I esnaflije, bivii radnici otpuSteni sa poduzeca koja su zatvorena nemogavJi izdrlatl konkurenciju ameridkih izvoznika, Lideri reakcionarnih turskih partija — kemalisti tvrde godina-m- a da je istinskl gospodar zemlje seljak. Ali to je samo obicna de-magog- ija. Pseudodemokra t s k a partija, koja Je sada na vlasti, sliino svojoj prethodnici — na-rodno-republika- nskoj partiji nije niJta udinila da selj"-- ' dobiju ze-mlju. To moraju da priznaju I sa-mi poslanici turskog medfllsa (parlamenat — Ured.). Tako u ljeto prosle godine poslanik medi-lis- a Jardimci Dielal istupajudi u medilisu otvoreno je izjavio: "Za sve vrijeme naJe vladavine mi nl-sm- o donijell ni jednu uredbu u korist seljaka. Mi im nismo nisia dali". A zar je mogude I odekivati od vlade na £ijem se felu nalaze takve krupne spahije-feudal- ci kao £to su Menderes I Koraltan da se-IJaci- ma dade zemlju 7 U Turskoj bavl se poljoprivre-do- m 80% stanovnistva. Poljopriv-red- a je osnova njene ekonomije. PRIMIRJA U KOREJI "Sto se mpne tide, unatod momcntalnih 2clja, ja ni-sa- m mogao do sada pojmiti kako se moze u Ko-reji sklopiti s Pekingskom vladom (Narodnom Vladom Kine) doklegod smo mi za- - uzeti (committed) Chiang Kai Shekom i ratom, kojeg on vodi protiv Pekinga''. To je napisao ameridki publicista Walter Lippman. All domac"instvima radnih so'jaka pripada sega samo 23% obradive zemlje. Najbolji i najveci dio ze-mlje pripada spahijama i kulaci-ma- . Seljaci koji drie mizerne par-cel- e zemlje obradjuju ih na naj-primitivn- iji nafte. Oko 1,5 milijun seljackih domacinstava nemaju za obradu zemlje dak ni najprostljeg orudja — karaspana. Seljaka pri-tisku- ju raznovrsnl direktni i in-direk- tni porezi. Lihvari i gpeku-lan- ti gule ih do gole ko2e. Karak-teriSud- i pololaj seljaStva, turski list "Kudret" Je pisao: "U najma-nj- u ruku 70% stanovniStva nale zemlje nema nikakvog pojma o zakonu, o ljudskim pravima i sre-- di . . . Ovo stanovniStvo je neza-Stide- na irtva lihvara, spahija I Spekulanata". Dogadjaji koji su se odigrali za posljednje pola godine pokazuju da se turski seljak diJe na borbu za zemlju protiv feudalnog ugnje-tavan- ja od strane spahija I priti-sk- a vlasti. U mnogim vilajetima doSlo je i dolazi zbog zemlje do sukoba izmedju seljaka i iandar-ma- . Droj ovih sukoba raste. Do-sa- d su se oni odigrali u vilajetu Balikresir, Hajman, Sivas, Turgu-tlu- , Konja I Ankara. Seljaci napa-daj- u na spahijska imanja, oru sphijsku zemlju. Pol ici ja jedino pomodu oruija uspjeva da uguSi otpor seljaka koji se kao I svi trudbenici Turske bore za svoja prava, za mir, za nacionalnu neza-visno- st zemlje. Naknadni izbori za medilis, koji su odriani septembra 1951 godine, kao u ogledalu odrazili su nezadovoljstvo seljaka sa politi-ko- m priprema rata. U dva dlanka koje je donio list "Vatan" pod ka-rakteristld-nim naslovima: "Odita pouka" i "Kuda nas vode!" uka-za- o je na porast nezadovoljstva kod seljaka. NemogavJi da pore-kn- e to nezadovoljstvo, reakcionar-ni list "Vatan" Je pisao: "Mora se priznati da su narod 1 seljadke mase svojim neucestvovanjem u naknadnim izborima, koji su pro-vodje- ni u vrijeme kada smo se spremali da stupimo u Sjevero-atlants- kl savcz, potpuno odigled-n- o pokazali antipatiju prema unu-tarnj- oj I vanjskoj politic! koju sprovodl vlada, t.j. pokazali da ne pruiaju podrlku toj politici". Cez obzira na rcpresije turskih vlasti, turski narod istupa protiv avanturistidke politike priprema-nj- a novoga rata I neprekidno vodi borbu za mir, za slobodu I nacio-nalnu nezavisnost, protiv ameri-dkog ropstva. Uznemirenost vlada judih krugo-v- a u vezi sa nezadovoljstvom na-roda stalno se povedava. To doka-zuj- e I arhireakcionarni drakonski zakon o uvodjenju smrtne kazne za istupanje protiv rata I za ko-munisti-dku djelatnost, koji je do-nio medilis. Ali nikakve reprpsije nede slomiti volju turskih patriota da nastave borbu za mir, za nacio-nalnu nezavisnost. ZASTO NEMA primirje Drugim rijedima, rat u Koreji je poduzet kao na-pa- d na Kinu, s planom da se preko Koreje zauzme Mandiuriju, glavni industri-jal- ni predjel Kine, i sa za-uzce- em Mandzurije da se Narodnu Republiku Kinu odsijede od Sovjetske Unije, i onda pokusava ugu§iti ki-nes- ku revoluciju. Jeidinsty© Published Tuesday and Friday, In Serbo-Croati- an and Slovenian languages, by Jedinstvo iublishing Co 479 Queen St. W, Toronto 2— П, Ontario, Canada. Tel. EMpire 3-- 1 C42 Editor: Stjepan Miosid Business Manager: Bogoljub Stevanov Subscription rate: $5 00 per year, $3.00 per 6 months, USA and other countries $6.00 per year. Authorized as second class mail, Post Office Department, Ottawa |
|---|