000024
STRANA 2 Uspjeh u Vancouver, B.C. — Kao svake tako i ove godine Jugoslavenski prosvjetni dom odriao je svoj godi-Sn- ji banket u podast Srp-ak- e Move godine, 12. janu-ar- a u prostorijama Doma. Priredjivadki odbor po-star- ao se i priredio dobru vec"eru po naSem starom obidaju, kako je bilo re...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A288456 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1485 |
| Summary: | STRANA 2 Uspjeh u Vancouver, B.C. — Kao svake tako i ove godine Jugoslavenski prosvjetni dom odriao je svoj godi-Sn- ji banket u podast Srp-ak- e Move godine, 12. janu-ar- a u prostorijama Doma. Priredjivadki odbor po-star- ao se i priredio dobru vec"eru po naSem starom obidaju, kako je bilo rede-n- o u oglasu. Vetera je po-£e- la u 6:30 dasova, a po-sli- je kada se malo odvedai. ralo, predsjednik J.P D., drug Jovo PledaS zauzeo je mjesto stoloravnatelja i pozdravio prisutfie go-ste, a potom sa nekoliko rijeCi ocrtao гпабај ban-keta. Potom se produ2ilo sa gozbom i igrom. Goste su zabavljala tri svirada od kojih je jedan na§ novodoscljeni mladi drug, koji je svirao u har-moni- ku i pjevao na§e ju-goslaven- skc pjesme — ra-zbu- dio je srea prisutnih gostiju, koji su ga pn21ji-v- o sluSali, a poneki i pra-ti- li sa pjesmom. Odpjevao je mclodlje koje se rijetko Hamilton, Ont. — Sto-va- ni drugovi, vaS list gle-d- e novine sam primio i na isti odgovoram. 1. Sto so tide "Jedln-stva- " imnde brojeva koji nisu baS zanimljivi, osobi-to 3 i -- 1 stranica. Naime ncMo za nas sasma strano i nepoznato, nije intere-santn- o. Moja bi sugestija bila: drzitc se dim je viSe mogude broja od 15 janu-ar- a tckucc godine. On je vrlo dobar. 2. Sto se tide vijesti iz Jugoslavijc, sami knicte za dopis brata Nikolcn u "Zajednldaru" da on pi§e nnjispravnije. Mojo j isto miSljenje takovo. Ali u isto vrijeme dobivam od o Ljudski rod, kao cichn. ph-d- t ved 40 godina, ditau enju pro-gresivn- ih revoIucia i t'udi sc tu-d- u. Rcvolucijc su i ranije izbija-le-. prije naie ere t.j. prije Okto-barsk- e гелч1иајс, i sve su bile poncSto progresivne, ali, u najviic sludajea, sve Sto se dobilo kroz revoluciju to se izgubilo u mini. Razlog: Jer, kida su ruStli feuda-liza- m, gradili su novo ropstvo, kapitalizam. Umjeto plemida po-pe- li su se na grbadu naroda mi-liiune- ri i multimiljuneri. Oktobarska rrolua'ja je ozna-dil- a podetak пол-- е ere, podetak nove vrste rn-olucij-a, sodralistid-ki- h rcvoKicija. zapravo, podetak ere u kojoj su sve kontrarevolu-dj- e osadjene na propast. Govoredi o neuspjehu kontra revolucij u Madjarskoj bilo bi nelogidno ne cijeniti акајс sov-jetsk- ih trapa kao jedini fakter. Ali prtpisivati ncttfpjeh keetra-rrvokcif- e u Madjarsk Vljucivo sovjetskoj vojnoi akdH jc e& vi-le nelogidno. Madiari su т1Љопч narod Madiar n o kom 1— a- -j r.t ca proslave - banketa Vancouveru kada mogu duti u ovom mjestu i okolicl. Ovake naravi banketi vazda su bili dobro posje-divan- i, ali ovaj osobito ne-odekiv- ano je bio posjecen,-skor- o nije bilo dovoljno mjesta u prostorijima za goste. Pjesmi, igri i vese-Ij- u nije bilo kraja i toga radi mislim da necu pogri-je§ti- ti ako redem da je na§ jugoslavenski narod jedin-stve- n na svijetu jer ima-demo- .2 bozida i dvije No-v- e godine, da slavimo za-jedn- ici u veselju i ljubavi. I pored ovakvog brat-sko- g i zajednidkog vese-Ij- a, ako ne svakom a ono mnogom prisutnom gostu, osjedala se praznina u du-- 3i i sreu, za naSim dvama drugovima, koji su bili os-niv- adi nasih organizacija i utemeljitelji domova, pomagali u svakom na-predn- om radu. priredji-va- li evaki pa i ovakve na-ravi bankctc i veselili se na fstima sve do ove go-- Misljenje novini Pogledi i misjenja citaaca NEUSPJEH KONTRAREVOLUCIJE svojih poznatih listove, pa zaista je tezak zivot tamo. A sto se drfave ti-de, uzmite na primjer Ka-nad- u. Ako sc ti sam nisi u stanju snaci, brzo te jc vrag odnio u njoj. 3. Ja bi kazao dn se da-n- as skoro nitko ncma na-S- to tuziti u Kanadi. Rada ima dovoljno za sve koji hqde da rade. Place su do-br- e. Mo2e farmer i radnik da 2ivc umjercnim iivo-to- m. A tko neco da radi, znadi nitko ga ne sili. Mo-2- c mirne duSe da umre od gladi. I. Mo se tide "nnciona-listidkih- " organizacija ja ih puScam vragu u radun. staje u hrabrosti za svopm tusjc dima prcko Drave. Hrvatima tit Jugoslacnima uopde. Zaito or-d- a, pitamo se, nije uspjela kon-trarcvolu- dja u Madjarskoj? Zar zato Sto je ivtu uguSila sovjetska vojna sila? Me! Svi se joS vrlo dobro sjedamo jugoslavcnske Rcvoludje 1941-19-1- 5. Mijemaca i Talijana je bilo relativno vise u Jugoslaviji nego sada sovjetskih vojnika u Madjar-sko- f. Oni su izveli sedam veli-ki- h ofenziva, a ne jedan marf kao {to je to bio sludaj u Madjarskoj, i nitta nam nijesu mogli. ZaJto' Zaito se Madjar, s puikom u ru-c- i, povukao pred so%jetskim voj-nidm- a? Prcdalcko bi otiSao ako bi htio u detalje odgovoriti na o%--o i sva moguca pitanja u vezi neuspjeha kontrarevoluo'je u Ma djarskoj, Jugoslaviji. Kini, SSSR i drugdje. NIogao bi po ow) temi pisati mnogo; trebalo bi ispisati ikixu knjigu. Zato. ja du se ogra-niS- t samo na najbttniji faktor uspjeha odnosno neuspjeha: dev-iek-a. ucesnika revoluoje odnesno kontrare-oIuni- e Za primer du JedinStvO PuMishd TnedT and Friday in Serbo-Croati- an and Slorenisn 1жПЈГаарр, by J№tT rublisainp Свч 79 Qaevn St. West. Toracto 2-- B. Ontario. Canada. TL EMpire 3-- 1 в42 Editor: S. Hiol!£. XTasisess Manager: t, Stizoae. Subscription rate: tSJ0 per year. tiJQO per в month USAAsuMthoortiThedr sesaesncteroiensd ЈcЛ!.a00s pmearilrear. Port Oftlce Departznent. Ottawa. dine. I upravo uodi oih praznika napustiSe svije-tl- o sunca I Ijubav medju narodom i prodjoSe na vjecni podinak, a to su Petar Mradevic i Jovo viatic. Slava im! Banket je trajao do po-l- a nodi. Tri minuta prije, stoloravnatelj zatvorio je svijetlo, gdje se je po na- Sem starom obidaju pro-pust- ila stara, a docekala Nova godina. Potom su se gosti poceli mirno razila-zi- ti svojim kucama. Ovim putem zelim da se zahvalim, a u ime J. P.D. i Priredjivadkog odbora, koji se postara§e i prire-di5- e ovako sjnjan sasta-na- k, te drugaricama, koje su priredjivale vederu, drugovima sviradima, a o-so- bito naSem mladom dm-g- u, koji je veselio goste sa svojom muzikom i pjes-mom, te svima onima koji nas posjetiSe i svojim po-sjet- om uvelidase ovu pri-red- bu i veselje. Dopisnik. To su sami cjepidladari i izjelice. Nadalje, kako bi sc do-bi- lo viSe pretplatnika na "Jcdinstvc". Bolje bi bilo da ste to pitanje prije po-stav- ili, ali je bolje ikad nego nikad. Moje je m-isljenje novinu bolje ure-djiva- ti, i to vaditi dlanke iz drugih novina 1 preve-s- ti na паб jezik. Automatizacija je da-n- as glavno pitanje pred radnicima. Mislim da je glavno da se narod s time upozna. Ovo dvoje od mo- je strane je najglavnijc. Primite od mono moje toplo drugarske pozdravc, M. Parilac. uzeti tednog Jugoslavena parti-zan- a i jednog Madura, kontnre-volucioner- a. U Jugoslaviji su podigli usta nak komunisti. Komunista, kako je svima poznato, ne idc u borbu zato da sebc lidno oslobodi ili obogati; on je Slobodan, duhom, i viSe nego prosjedno intcligen tan da si sn-or- i egzistcndju bolju nego prosjedni radni dovjek dak i u kapitalistidkom sistemu; ali poito ne misli na lidne intcrese i dobro, ved na intcrese naroda kao cjcline, osobito radnog naroda, sirotinje, on ide u borbu spreman umrijeti za druge: u borbu za sla-v- u a ne za lidne intcrese. Zato, i samo zato on je nepobjediv? Cak t ako ne uspije da sa revoludjom pobjedt t.j. sruii vlast buribazije. da potude njihove pladene bande. dak i onda pobjedi, moralno, kao na primjem Spanije. Pobjedi za-to Sto prije ili kasnije mroirc n%ase uvide da su to bih pravi na-rod- ni borti, born koji nijesu na-pust- Ui zemlju i narod ved do za-daje- ga izgteuli Ш OiJoboJiH ze-ralj- u. Zato svi okvapteri t domade band za detki peAee sa svim medermra enlfsra i srera mojjw &em prepagindera ntfem шрјеК efccsetf abriti i gulks pmafks pokrtt — zato je jwgoslaienski partizan newstraSivo dekao sve ne prifateifske napade i nemilice tv-ka- o neprifatdjc Zato en ik bjeiao ns a kofu zemljii traiiti azil, ni za kofu Ameriku dozvolu za oseljenje On fe rjerovao u narod, gladovao ali od naroda ne MARY ROBERTSON - VIDANIC Ovime javljamo zalosnu vijest, di smo iz naSe sredine 6. januara, u njenoj ranoj mladosti, izgubili Mary Vidanid, udatu Robertson, kderku dobro poznate i poStovane obitelji Johna i Valerije Vidanid. Mary je preminula naglom smrfti od uljeva km u mozak (brain haemorrhage) . Ataxy je rodjena 17. novembra 1931. godine u Schumachcru. Q-je- li $voj kratki iivot skupa sa svojim roditeljima provela je u radni&om рокгеш. JoJ kao dijete sudjelovala je raznim tambura-Jki- m zborovima, predstavama i inim priredbama. Njezina izne-nadn- a i rana smrt potrcsla je di-ta- u naJu naseobinu. To je jedan od dokaza da je bila obljubljena medju nafim narodom, a to se vidilo i po mnogobrojnim vijen-cim- a i velikom broju prisatnika na sprovodu. 1951. godine Mary $e udala za Gordon Robcrtsona, iz Toronta. Sve do svoje smrti bila je uposle-n- a kod Gordon and Dickson Insurance Co. u Timmins. Marj" je bila dlanica odsjeka 608 HDZ u Schumachcru. Mrtvo tijelo pokojnice je poJi-val- o u pogrebnom zavodu Walker u Timminsu. Odar pokojne Mary bio je okiccn sa mnogobrojnim vijencima rodbine i prijatelja. Sahrana je obavljcna u srijedu 9. januara, poslije podne. U 2:30 sprovod je krenuo iz Timminsa u Schumacher do u United Church. Poslije obreda u crkvi, sprovod je krenuo do TisdaJe groblja, gdje je njezino tijelo рге dano crnoj zemlji na vjecni podi-na- k. Iako je bila vclika studen, 18 stupnjava ispod niJtice, oko 70 automobila je bilo u sprovodu. Prisustvovali su gradonacclnik i tri gradska vijednika iz Timminsa. Nosadi su bili: John Grenko, Mirko Lazeta, Frank Dokman (mladi), John GrubiJid, Steve Canjar i Paul Miloknay. U ime odsjeka 608 HDZ nad otvorcnim grobom sa pokojnicom se oprostio John Vandina. Pokojna Mary iza sebc ostavlja oialoldenog supruga Gordon Ro-bcrtsona, roditelje John i Valeriju u Sclnimachcru, ujaka Joe Maxim u Torontu, tetku i bratidc, Georga i DHla u Pittsburgu, USA, a mno-gobrojn- u rodbinu u Jugosfavijl i Ukrajini. U MADJARSKOJ uzeo; gasio pupaltcnc dnmnc ali ne paho; uao iitati Ijudc i zene a ne palio knjige, organ m-ra- o kulturne grupc te pod vedrim nebom, kad nije bilo mjesta u ku3 ili Jkoli, davao priredbe i veselio se, i podudavao narod, a nije palio kulturne urtanove, itd. On je osudio krite po vojnom sudu t kad god je to bilo mogude pred narodom proditao osudu, te prije nego de osudjeni biti strcljan pitao- - moli se prisutne da ako ima nctko bi mogao protudoka-zati- . t.j. obraniti osudjenog neka to udini odmah i pred svima da bi poStedili dovjeka ako nije kriv. I tck kad nitko od prisutnih voj-nika i dvila ne bi doSao u obra-n- u osudjenog zlodinca. tek onda se izrrSivala kazna, jer mu nije bilo mogude poStedki iivot poSto nije bilo zatvora ili s4tdnih mje-sta. Vrlo rijetko je bivalo da bi kojj vojnik Ш оПаг prckrSk) na redbu Vrhevnog Staba i abio za rebljenika bez etude ettm tt bar bi. Ne, i takovi s4udajcvi su neiz-bfeie- t. i eni ni bili pedinjefti (Na S V J€W1 111 K©CTJlaeVWtl, Ov-ak-i borri, koroumrti, fttio Mi-- nared te sve 4ebesa nte Л sa4a 4a se esvrnem a Ma dfaee, kantfajet vimtiorut ce: V de kontrarc- - ohtafg sa кШ iz va na: pregaAtat faMstt, Teteposfsd nki i kaprtaMtL IsWta. bile je ! radsika keji sm pwcali i vftaii "smrt komeni" Ali ho je bSo cilj njiHove borbe- - obnora feedo-kapttalizm- a i faStznu! KontrarevoIadoQer se nije bio Мјгј Robertson {I'tJann ) Za mene njezinog vjencano kuma, njezina prcrana smrt je bio veliki i teSki udarac. Volio sam ju kao rodjenu kifcrku. Njezina smrt ostavlja prazninu medju na-m- a s kojima se odgojila i odra-sla- . Tvojim milim i dragim rodi-teljima, muzu Gordonu, ujaku Joe naJe duboko saudeSde, a tebi draga Mar} neka bude laka zem-Ij- a u kojoj podivaS. — Mike Ddljkotac. Z A H V A L A Iz dna naSili srea najljcpse sc zahvaljujemo swma onima koji su nam pomoli u bilo demu u na- - Sim teikim i ialosnim dasovima. ?Inogo hvala Joe Maxirr, sinov-cim- a George i Dill Vidanic, Sla-vic- i Fak iz Toronta i ostalim pri-jatelji- ma koji su nas posjctili iz daljnjih mjesta. NajljepJa hvala onima koji su poloiili vijence na odar naJe pokojne, ali nikad ne-zaboravlje- ne kderke. Takodjer mnogo hvala svima koji su dali svoje automobile. Narodita hvala naSem prijatclju i kumu Mike Doljkorac i njegovoj supruzi Billy, obitelji B. Pupid. Dokman, Pulcz, Joe Stimac, Dob Peters, J. Kaps, .M. Walinport, Julka Mi-loknay, obitelji Valentid, obite-lji Vrbanae, Karolini Juridid, Dill ] Darbara Hughes i svima ostali-m- a koji su nas tjeslli u naSim te-iki- m i ialosnim dasovima. Rastuicni roditclji Jobn i ValerIJa ViJattit, suprug GorJen Robertson. za druge — za narod. Oa se bo-ri- o: Veleposjcdnik za izgabljenu zcmlju, kapitalist za izgubljcnu tvomicu, radnik zato jer je bio zaveden raznim obedanjima. Da-kle- : ne za slavu (tko se boria pravdu medju ljudima i narodima taj i ako padne ostane hcroj. ov (XastJiui ia ttrane ?) PO STRANICAMA LISTOVA REZOLUCIAXASI "Xa§a N'ada" (9. janu-ara) objavila Je joi jednu rezoluciju vodstva Hrvat-sk- e Katolicke Zajednice, sa potpisom glavnog pred-sjednik Samarzije i taj-nik- a Ramuscaka. Rezolu-cij- a je uperena protiv Ti-to- va posjeta Sjedinjenim Drzavama. Izgleda da vodstvo Hr-vats- ke Katolicke Zajednice ne mole da se prodje bez politidkih rezolucija. Ono se smatra pozvanim da iz-re- ce svoj sud o vim vaz-ni- m dogadjajima. Sta vise, ono pokuiava da nametne svoju volju ostalim hrvat-ski- m organizacijama (re-zolucija protiv Hrvatske Bratske Zajednice zbog si-Ija-nja u Jugoslaviju pobje-dnik- a u kampanji za clan-stvo- ). Ono cak pokuiava diktirati americkim i ka-nadsk- im Hrvatima sto mo-gu a sto ne mogu citati (re-zolucija protiv "Zajednica-ra"- , "Narodnog Glasnika" i "Jedinstva", a za "Dani-cu- ", "Naiu Nadu" i "Hr-vats- ki Glasnik"). Ti ljudi zaista imaju velike ambi-cij- e. Steta je samo sto go-vo- re samo u ime 12.000 a-meri- ckih i kanadskih Hrva-ta- , koliko ih ima u Hrvat-sko- j Katolickoj Zajednici (ostavljajumo po strani da li se svi oni slazu sa Samar-zijini- m i Ramuicakovim proklamacijama). Hrvatska Katolicka Za-jednica je potporna orga-nizacija, ali kako vidimo ona je pretvorena u instru-men- at polike, i to takve koju ne odobrava vecina ameridkih i kanadskih Hr-vat a. Zato HKZ vec godi-nam- a stoji na 10—12.000 clanova . I sluzi kao pri-mjer kojim putem jedna potporna organizacija ne smije ici. SITNIS Osvrcuci se na galamu cctnickog ' 'Amerikanskog Srbobrana" i ustaikc "Da- - nice" protiv dolaska Tita u Sjedinjene Driave "Xnrod-n- i Glasnik" (9. januara) je pisao: "Ovi i slicni protest!, mozemo kazati, su bili pri-mlje- ni davno prije nego su ucin jeni, jer ih je predsjed-nik Eisenhower mjerio kad je donio svoju odluku da pozove Tita, zn~juci od ko-g- a, kakovi protest! ce doc!, pa ih je unapred odpisao, kao sto trgovac unapred odpisujc izvjesne gubitke na bilo kojoj tranzakcij! ako primitci nadmaiuju gu- bitke. Vidite, gospodo ustase i cetnici, vi ste sitnis i racu-n- u krupnog kapitala, koji vam nekada mora stati na zulj. al! znade da nemate kamo drugamo ici nego slu-zi- ti torn kapitalu. Culi smo vriske raznih McCarthy-evac- a, ali kako ranije rekosmo, dok na svo- je oci ne vidimo ne mozete nas uvjeriti da ce ijedan od njih napustiti svoj main! polozaj, skociti u bunar, ili prerezat! si grkljan da na-u- di Tit!." SLUGA POKORAX! "Amerikanskl Brbobran" (15. januara) objavljuje clanak "Oprosti Ameri-k- o . . .", kojim se. kako se iz naslova vidi, trazi opro-sten- je Washingtona za pro-test- ne istupe protiv posjete Tita. Urednici "Srbobrana" izrazavaju svoj "dubok! bol" povodom Eisenhowe-rov- e i Dullesove odluke da pozovu Tita i svoj "prezir" za samog Tita, koga "mrzo iz dna ucviljine duse", ali su se vec malo "pribrali osvestili i poceli da misle pored osecaja, joi i moz-gom- " i izjavljuju da su se "mozda prenaglil!" kad su "osudil! postupak vodecih drzavnika". On! uvidjaju da "mora da ima velikih i ozbiljnih razloga" za taj korak i "priklanjaju svoju glavu" pred americkim "potrebama", u "koje ulazi i goicenje" Tita, i zato 'mole da im se "oprosti ne-razumev- anje tvojih (Wash-ingtona) politidkih potcza i prenegaljenost u osudi". Njima je tesko, ali ako je potrebno da "doprinetu zrtvtt" za Ameriku on! to "dragovoljno" cine "stezu-c- i svoja srea da ne krvare vile, jer tako mora biti". Daljc obecaju da ce za vri-jeme Titova boravka u USA biti mirni i "gost se mole kretati i bez pratnje oruznika". Na kraju kazu da ce se oni sa Titom "obra-cunat- i" u Jugoslaviji i "cas" obracuna je "bl!-zak- ". Eto vam "boraca za slo-bod- u' . . . Tesko da ima vecih bijednika i puzava-c- a . . . Po nalogu Dullesa poci ce i na poklon Titu . . . Ustasko-popovs- ki 'borci" oko "Danicc" i dalje pozi-vaj- u svoje sljedbenike da salju "proteste". Ali samo pazite kako ce ! on! za koji dan podvuci rep, jer se nalaze na istoj uzici kao "Srbobranovci". . . Svi su oni sluge imperijalista i moraju da rade onako ka-ko im se naredi . ZA c I T A 0 C E "J E D I N S T V A" Yugoslavia - 1957 Saclrii 35 clanaka sa 200 odabranih fotografija inzchovpihliokdrnacjeivnafoJrumgaocsijjacvioje,puktaoovainsjyuc 7л FNR Jugoslaviju i kalcndar najvaznijih dogadjaja u 1937. Inter csantno za svakoga a posebno za mladjarifu — da upoznaju zcmlju svojih roditetja. Redo vita cijena $1.00, a za citaocc "Jedinstva" samo 35 ccnti: toliko da sc pokriju trokovi otpreme i potarina. Xarucitc odmah od upravc Jcdinstva. Svotu od 35 cunti pe&aljUe u peltanshim rnarkiccma. a prriplatnici koji obnailjaju pretpiatu neka polalju sa novcanom doznacnicom (Monex Order). |
|---|