000260

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Ari; Bor; Dinamo; Gleda; Kad’; Kolo; Koren; Kova; Lester; Nasi; Nesto; Osnova; Pise; Rata; Raz; Zvezda; Mite; ren
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A287153; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/1759

'f л BTRANA 8 — Jedinstvo, 17. septembra, 1965. ISKUKTYOM MXOCJOIJROJXIII GODI-Х- Л STOJI YAM ХЛ KASPOL02EXJIT Г SVIM VKSTAMA РГТОЛЛХЈЛ XA SV ЛКОМ kovriMvn . Otvoreno dncvno 9 — C Subotum 9 — 3 Medjunarodni filmski festival Nedjelja 19. sept. Od 3 sata poslije podnc do 7 uvcCc FILMOVI IZ ENGLESKE, HOLANDIJE, SOVJETSKOO SAVEZA, POLJSKE, MADJARSKE, CEHOSLOVACKE I VASE ZEMLJE — JUGOSLAVIJE Svi filmovi u boji Najbolji miizickl program HYDRO THEATRE College and University (Southwest side) Toronto KUdNA POMOCNICA Trazi se kudnu pomonicu — da pazi cijcu i pomafe u ku'nim poHlovima. Treba da xna neSto onRleski. Stan, tfobri uvjeti. RU. l-бЈ- МС (Toronto). Ako trpbatr ncSto od betona — novo ili popravak — obratito se паммп covjeku 1' e r o П o i e v i 6 EDDY rksidfatial coxcrfi k REPAIRS ЛХП WATF.RPROOFIXG 461 - 3668 Specializing m- - PRIVA11 WALKS - rRIVTWAS CURBS — PATCHING CHACKb EASfMFNT rtOOHS - STEPS IXOWER ВОХГБ — PLAS1FHINU PATIOS - ASPHALT DRIVEWAfS Free Intimates All Work Guaranteed Ako vam je potrebna iona ra lakii kudni posao ill cuvanjo djece, pozvonlte na tclefon 4GG-$U2- G. Clovorlm samo erp.s.: ir-rats- kL 1). Jcloar 101 Victor Aw. Toronto 6, Out. TRA2E SE 2ENE ZA ClttENJE Radno vrijeme od 9 do 4 — ptada 9 dolara, placena ran portacija (carfare). EUROPEAN DOMESTIC AGENCY Mrs. Brunn — RO. 2-29- 91 415 Silverthorn Ave. Toronto. U VANCOUVERU: Kad vam treba puina karta za Jugoslaviju ili neku drugu 2emlju, obratite se JOHN-U(OSTOJ- I) KOVACEVICU predstavnikv WORLD-WID- E TRAVEL Ltd. 1030 West Georgia SI. Vancouver 5, B.C. OSUDJIIN AIWRTHF.ll) Ottawa — 1'cdeset I cet-vr- ta intcrparlamcntarna konferencija osudila je ra-sistic- ku (apartheid) politi. ku Juinc Afrikc. Za to jc glasalo 5G5 dclegata. Deset dclepata je bilo protiv, a 99 ih se uzdrialo od glasanja. Protiv je glasalo sedam konzervativnih dcleeata iz nritanije, dva iz Sjed. Dria-v- a i jedan iz Zapadne Xje-mack- e. Dcset Kanadjana je glasalo da se osudi apar-theid, a tri su se uzdriala od glasanja. Konferenciji prisustvuju £lanovi parlamenta iz 67 driava. BUTKOVIC (Nastavak sa st. 2) zivao prilican dio istine, ko-- ji je glasio: Hrvatska Seljad-k- a Stranka ima pet delega-t- a, all trazi 12 nozlciia u glavnom odboru. Onda su JoS radill pod Imenom Hrvatsko Seljadke Stranke. Na jednom mjestu Butko-vi- d u svom dlanku kaze do-slov- no ovo: "Razaslase svoje agente u svaku vedu hrvatsku koloni-j- u sa zadadom, da osnlvaju odsjeke za tu njlhovu CIFUT-SKO-komunistid- ku organiza-ciju- ". NaS naglasak, 1 nagla-si- li smo rljed "dlfutsko" ka-k- o ju Je sam Butkovld rablo, jer zaudara, u stvari smrdl Hitlenzmom. ТоСка. Konferencija u Zenevi (Nastavak sa st. 1) njegov Je glavni cllj da se prlstup atomskog oruzja kroi "atomske snage NATO-a- ". Ta- - kav stav Zapada no daje 1 jne moze datl osnovu za po- - stlzanje sporazuma o spreda-Jvanj- u Slrenja atomskog oruz-ij- a, rekao Je sovjetskl dele- - gat Carapkln. I Govoredl poslije sovjetskog jdelegata Carapklna, Sef ame-rld- ke delegaclje Foster Je, kako javlja Associated Press, pono-vi- o zapadne argumente da pre- - dlozeno stvaranje atlantskih nuklearnlh snaga nede dove-sti do slrenja nuklearno oruzja. Na konferencijl o razoruza-nj- u Foster Je, takodjer, uvje-rav- ao zapadnonjemadku vladu da zemljc-dlanlc- c NATO-- a "nede dozvolitl da pltanje sporazuma o njihovoj kolek- - tivnoj atomskoj obranl bude predmet pregovora sa Sovjet-ski- m Savczom". Uskoro dugorocne propoze Moskva, (Tanjug) — So-vjet- skl akademlk EvgeniJ Fe-dor- ov Izjavio Je da je za raz-v- oj dugorodnlh vremenskih prognoza od vellkog znadenja ideja mnoglh udenjaka o utje-caj- u na atmo3ferske prilike pojava koje se dogadjaju na granicama atmosfere prema .vemlru. Relativno lako mljenjanjc temperature povrSlne kopna i mora moze dovesti do krup-nl- h, po razmjerlma 1 drugih po trajanju, promjena u at-mosf- erl. Izudavanje uzajam-no- g djelovanja promjena u atmosferl 1 na zemljinoj po vrSinl, podvukao je Fedorov, pomodi de razraditi metoda dugoroCnlh prognoza. U torn pogledu od velikog su znaCaja tspltivanja koja '! vrSe u stratosferl i svemiru kozmldkim brodovlma 1 me-teoroloS- klm raketama. Podaci doblvenl posljednjih godina pothranjuju nadu da de ude-njacl- ma u bllskoj buducnostl uspjeti da ustanove kako Sundeva aktivnost utjede na nlze slojeve atmosfere. To de imatl nesumnjlvo znadenje za dugorodno prognozlranje vre-men- a, Jer u SunCevoj aktiv-nos- tl ima odredjenih zakono-mjernos- ti i neke pojave na Suncu mogu6e Je ranlje pred-vldje- tl. Akademlk Fedorov naglaSa- - чл da kvalitct dugoroCnil-- : prognoza Jos ne zadovoljava nl one koji ih sastavljaju, a ni one koji se njlma koriste. Razlog Je u tome sto se zrac-n- e mase u nlzlm slojevima кгеби brzlnom od 40—50 ki-lometa- ra na sat, a na vlsi-na- ma od 10—20 kilometara to kretanje dostize 1 100—200 kilometara na sat. Za prognozu od dva do tri dana potrebno Je znati sta-nje zracnlh masa na Citavoj sjevernoj polukugll. Stoga ne zadovoljava ni danaSnJa brzi-n- a u razmjenl meteoroloskih lnformaclja medju sluzbama raznih zemalja, premda se ona obavlja u relativno brzom roku od 4—5 sati nakon do- - bivanja prvih inforrnaclja. Za avion "TU-11- 4" na primjer, koji udaljenost od Rlurman-sk- a do Havane, preleti za samo 14 do 15 sati leta, sinop- - ticka karta stara 5 sati vet Jc zastarjela. I N D I J A (Nastavak sa strane 5) u krvi UKuSen od koionijalnih trupa 1858 godine. Kralji-c- a Viktorija jc tada uzcla titulu "caricc Indije". Kolo-uijal- ua vlast i zrlenastvo se najvi&c odriavalo pomocu sultana, maharadza i princcva i usled verskc i nacional-n- e podvojenosti muslimana i budista. Rorba za nezavisnost se pojavila dclatnoScu Gandija. Hudjcnjc uacionalnc svesti i razvoj radnickc klasc dolazc do izrazaja posic Prvog svetskog rata. Izmedju dva rata Indija jc bila preplavljena Slrajkovima, koji su tiguiiva-n- l vojskom ili spredavani antirailnlfklm zakonima. U vclikom trajku (1922) stavijeno je preko 30.000 radnika u zatvor. Ovi narodni otpori uavcli su kolonijalnc vla-s- ti da I lidi j 1 dozvolc izvesnu samoupravu (1931). To jc navclo Gandija, 1912. godine, da proklamujc poznatu paroiu "Xapuslile Indiju" a kolonijalnu vlast da Kongres zabrani, njcgovu stampu uguSi, a preko 300.000 radnika i patriota baci u zatvor. Indija je imala vclike zaslugc u poslednjem ratu i usled toga su laburisti doneli odluku, 1947 godine, da povuku britanskc trupc iz Indije. Indija je tada podc-Ijen- a na dva dominiona: Indijsku Uiiiju i Pakistan, a Ccjlon je obrazovan kao trcci na Jugu Indije. Indija jc 1919 postala nczavisna republika, kada je u medjunarod-no- m politickim I ekonomskim odnosima postepeno osva-jal- a ono mesto, koje edgovara njenom znacenju. Xjcna medjunarodna uloga sastojala se u isticanju i provodje-nj- u antiblokovskc politike, zalaganju za mirnu koegzi-stencij- u i odriavanje svetskog inira. U ovom pravcu jc bila usmerena njena aktivnost u UN kao i u regulisanju oilnosa sa suscdnim zeinljama. 0o je doslo do izraiaja na Konferenciji azijskih i africkih zemalja u Ilaudungu i u zajednickim deklaracijama s jugoslovenskim, sovjet-ski- m i kineskim driavnicima. Xedavno jc nastao oruiani sukob izmedju Indije i Pakistan.! zbog KaSmira. Ovaj sukob vodi korena od bri-tanskc kolonijalnc politike iz 1917 godine, kada su Indi-ja i Pakistan postal! dominion! i kada je nepravilno po-vufe- na grani£na linija — bez plebiscita. Koren nesrece leiao je u tome Sto su kolonijalnc vlasti postavljale za vladara Kasmira Indusa, iako je stanovnistvo KaSmira muslimansko, koji je bez narodne volje prikljucio Kasmir — Indiji. Muslimani i Indus! su vekovima bili krvno za-vadje- ni, usled fega su gubili svoju nezavisnost i bili ro-bl- je tudjinu. Observer u Kainiavanje "TreSnjevke" i "2eljeznifara" zbog laziranja nogomelnih u-tak- mica izazvalo je buru zustrih i bucnih komentnra . Svi $e .lo-i- u da je stanje u jugoslaven-sko- m nogometu nezdravo i da ga treba lijeifiti. Ali nema su-glasn- osti kakve mjere treba po-duz- eti. Mnogi smatraju da je kaznjavanje "Hajduka", "Tres-njevk- e" i 2eljezniiara" nepra-vedn- o, jer su za prestupe krivi i drugi nogometni klubovi i fun-kcione- ri, ali njima se gleda kroz prste. Predsjednistvo Centralnog ko-mite- ta Saveza omladine Hrvat- - ske i sekretarijat Saveza za fi-zii- Eku kulturu Hrvatske u svojoj izjavi kczu: "Zalazemo se za najenergiJnije mjere i podrzava-m- o svaku akciju nadleznih no-gomet- nih foruma i organizacija usmjerenu na sredjivanje ne-zdra- ve situacije, sve do kom-pletn- og rasformiranja I i II no-gome- tne lige i stvaranja novog sistema natjecanja. Uloga i za-da- ci fizitke kulture i socijalistii- - ki odgo mladih iudi mnogo su vainiji od interesa nekolicine funkcionara i klubova. Smatra-m- o medjutim, da posljednja od-lu- ka Disciplinskog suda Nogo-metno- g saveza Jugoslavije ne doprinosi sredjivanju tih odno-s- a, nego upravo obratno, jer јч donesena na naJin i u postupku koji nije u skladu sa priznafim druJtvenim normama, a Jto se izraiava i u njenim formalnim nedostaci-ma.- " U zakljuJcima ovih saveza je naglaieno da je neophodno da se odnosi u sportskim organiza-cijam- a zasnivaju na stvarno sa-mouorav- nim i demokratskim principima, uz puna sudjelova-nj- e i inicijativu cjelokupnog {lanstva i kontrolu javnosti, jer to je uvjet da osnovne organi-zacij- e fiziiEke kulture postanu mjesto gdje se razvijaju humani odnosi medju ilanovima, a uje-d- no i najctikasniji put u otkla-njan- ju svih onih negativnih po-java, koje sada spreifavaju pu-n- o ostvarenje ciljeva fiziZke kul-ture i sporta, najmasovnije omladinske druitvene aktivnosli. Uprava "TreJnjevke" u svo-joj izjavi kale da je odluka dis-ciplinskog suda NSJ neodrziva i trazi da se "iznese i ispita sve i kazne svi oni pojedinci kojima se krivica dokaze". Upravni odbor Nogomstnog saveza Hrvatske u svojoj opiir-n- oj izjavi izjainjuva se za kaz-njavanje sviju koji prekrJc pra-vi- la i propise, a!i stavlja mno-g-e zamjerke Disciplinskom sudu NSJ i kaie da je postupio "ne-demokrat- ski i nepravedno" i "njegova se rjesenja ne mogu usvojiti ni suitinski ni prorcdu-raln- o, je, grubo krie prava ila-no- va druitvene organizacije, u ovom sluJaju nogometnih fun-kcion- era i igraJa kao i klubova u cjelini". Nogometni savez Hrvatske "smatra da treba poniititi do-nije- te odluke Disciplinskog suda NSJ i vratiti ih na ponovno raz-matra- nje i redovan postupak, utvrdjene krivce najostrije ka-zni- ti, ali i pokrenuti postupak protiv svih klubova i pojedina-c- a za koje se zna ili se moie lako ustanoviti da su finil: sli-c- no prekrsaje. Isto tako NSH Jer - . _i_ „i _.:j:._i: i L~- - u skladu s propisima " Taj sa-vez dalje "smatra da treba pri-stup- iti rjeienju cjelokupno pro-blemati- ke nogometne organiza-cije. Ukoliko se to ne usvoji, pri-sust- vo naiih predstavnika u Upravnom odboru Nogometnog saveza Jugoslavije i drugih nje- - govih organa bilo bi nepotre- - bno, a postavlja se i pilanje sudjelovanja klubova u ovakvim saveznim ligama. Nociometni saez Hrvatske istife da su "problemi nogome- - CUP CUPOVA Cupova, ska momCad "Ferencvaros" pobljedlla je u Reykjaviku islandsku momCad sa 4:1 (3:0). U SOFIJI: HUGAUSKA — DU 3:2 Soflja — U prijateljskoj utakmlcl reprezen-tacij- a pobljedlla Je reprezentaclju sa 3:2 (0:2). Sportske novosti Nezdravo stanje jupslavenskom nogometu "Hajduka" neprincipijelna, ишмиквшмшвшшмшшжвш tne organizacije prerasli sport-ske okvire i postal! brigom sje-lokup- ne javnosti i odgovornih druiivenih faktora". Zagrebacki u svom komentaru kale: "Tesko bi bilo, ako ne i nemoguce, pronaci onoga koji se u manjoj ili ve-c- oj mjeri nije bavio takvim ili sliiEnim "poslovima", kao Jto su ovi otkriveni u "aferi РЊпЈпЈс-"- . A ako vec" to znamo, sasvim je sigurno da uzroci takvog stanja imaju veoma duboko i razgra-nat- o korijenje. Ne radi se tu samo o kupoprodaji bodova, nego i o mnogim drugim nega-tivnosti- ma koje su odavna uze-l- e maha, a mogle su ga uzeti zato, jer u nogometnoj organi-zacij- i, posebno u njenom liga-Sko- m dijelu, vtadaju zakoni dzungle. Tu nista nije rijeseno ni jasno, tu se ne zna, na pri-mjer, od fega osnovne organi-zacije live, kakva im je uloga i polozaj u drustvu, tu se mno-go toga ne zna o njihovom po-slovan- ju, koje je veoma ?esto sasvim u neskladu s propisima, tu je somoupravljane samo mrt-v- o slovo na papiru, tu postoji teror "velikih kljbova" nad "malima", itd. O svemu se ovo-m- o neprestano govori i pise, ali situacija ostaje gotovo nepro-mijenjen- a. U ovakvim prilikama nemoguce je naCi i dva kluba koji medjusobno ne vode bucni ili tihi rat, i to ne samo medju klubovima iz raziifttih republi-ka, nego ni medju klubovima iz jedne te iste komune, iz jednog te istog grada. A tu negdje ima mnogo posla za sve one koji £ele najiraviti red, tu negdje treba zahvatiti probleme I po-stepeno ih, mirno i razumno, a sve to i bez obzira da li ce se, na primjer, nasta-vi- ti ligaika natjecanja, u kom obliku, u koliko razreda i s koli-k- o ulesnika. Stovise, ako nas te lige sprijeiEavaju da temcljito obavimo posao, valja ih ukinuti, jer bolje j da nemamo nikakva natjecanja, nego ovakva za ko-ja nikad ne znamo {emu sluSe i kakvim ce aferama uroditi." 12. septembro. Prve — ' "Olimpia" — "2eijernic3r" — — "TreJnjevka" Sad: "Voivodina" — '"Beoerad" — — Vojvodina Tre5rjevka UGA "Vozdovaiki" "Sufjeska" "2eljeznicer" UGA "Lokomofiva" "Slavonija" Celik o (Nastavak sa jstickim rtjesavamo. nim momentlma, podlzanju danas sve ko-nerazvlj- enlh sllCno danas- - sve 51-- — izgradjivall smo od nju povezanost rom Jugoslavije da se neke danas rade. ivlse nljedna ne mo2e Sa da kaze da sama sebi do-privred- nom reformom ml viSe, sve stajemo da prelljevamo aku- - danas lz onlh ko- - od su organlzovale po- - se, vjerovatno, sao privredjlvale u vri- - one su poslovale neren-tablln- o. Taj vld socljale mo-ra da Ml sada da blsmo po-mo- gli treba pomocl, all samo tollko da stanu na noge, a o svom morace saml aa Pored toga, u Jugoelavljl predu-,lo- g, raznim nem& integracije. Jedna ln znu ''Istre", takodjer ausirijanzovana unutraSnJu promjenlll Stodlnara kod Potrebna podrSka radnih ljudi su to kompll-kova- nl e odgovornost medjunarodnom rodom. se oCeklva- - ti da sve ove svestrane 1 sto-- 1 ,_._- - s„v.-m- Reykjavlk 1. no-nl- h kolektiva, gometnog natjecanja za Cupk°S pojedlnca bez pobjednlka madjar-is- e "Keflavik" ХЈПМЛСКЛ no-gomet- noj Bugarske "Vjesnik" ri-jesa-vali, Socijallstlcka Jugosla s vellklm DR Njemadke;sovanjem, u listldklm u ишкшчгашмшшм NOGOMETNO PRVENSTVO JUGOSLAVIJE kolo Cervrto Pr-- ? Druge savezne djelju Rexultati ige Zagreb: "Dinamo" "Radnifki" (B) NiJ: Radnifki" Split: "Hajduk" "Vardar" Sarajevo: 'Soroevo" Mostar: "Velei" "Zaardb" Beograd: C. Beograd: "Pa'nzon" (NJ Partizan Rieka (B) Beograd Vardar Sarajevo C. zvez-J- a Zagreb Velez Dinamo Olimpija Hajduk 2eljezm{ar Cetvrto "бЦеко" T a b lien DRUGA — ISTOK Cacak: Buduinost" Beograd: "Novi Sad" "PriStina" "Bor" Palanka: "Bcika" "Pobedo" Zrenjamn: "Trepca" Nikiid: "lovten" Mitrovica: "Srem" Subotica: "Spartak" "Radni£ki" Na Pobeda Budulnott Proleter Radniki 4, 3, 2lj-zmi- ar Spartak Trepia VozdovaJki Boika DRUGA ZAPAD Zagreb: "Segesta" Borovo: "Borovo" "Zaoar" "Celik" Tuzla: "Sloboda" Borac" "Sibentk" lubljana: "Slovan" Manbor: "Manbor' "Iira Hrasnica: "Famos "Bosna" Borovo Sibenik Rudar Slavonia Var'eks Famos Tito reform i zemljama. mnoge drugovl, izemlje imaju krajeva probleme, obzlrom iektive ljude fabrike Danas kojlh 3labo zemlja Poneke jedva zivotare. pre- - voljna. Manje zemlje zavlsne Jedna mulaciju fabrlka druge. Je SJeeate da prvlh poslije koje nestane. stva-ram- o fondove onlma kojima svoje daljem razvltku brlnu. postlcl sloieni procesl rijeSiti procenine poursse IJudl, bleme. Radniiki Radniiki fablici: Lovten "Rudar" "Split" "Lector" 24 rn.ll Sloboda Secjesta Ja, vas, svijeta. Jednost naSeg Izvoza lznoslla preko sto mlliona do Je naS lzvoz dostigao jednu mllijardu do lara. A Je, napre- - jer donosl devize, omogu6avaJu gradnju fabrika. Sa sprovodjenjem prlvrcd- - reforme pored notrgovlnskoj razmjenl sma- - njivati postepeno postlcl da ar, sio neki zamjeraju. Me- - (14) {Ml (14) (34) Borac Bor6, Borac Srem Sisak: Bosna Split Zadar sliene radne radne uCinl dobro dobro lara, novih mnogo lstorodnlh orlJentiSe naia preduze- - nepogoda Iznosi od ml-z€6- a. Zato treba IzvrSltl sve veCl lzvoz, mi lljarde dolara. Sta zna-clonal- nu podjelu rada postoJeCl spolj- - jednu malu forma- - Toja zemija пшм uuui.-- лиа. Imatl modernu smo zato кигз podjelu rada je ono 1.250 Jedan do- - nas zasad zahtjeva. je svih Sve koji traie djutim, unutar zemlje, ogromne napore nas nasia osnova jsnoslmo pred na- - .saradnju Ne demo probleme bez kolu svih sva- - obzira gdj? samo kolo Novi Novi Slovan rata vellkl dak, nam koja, osta- - samo naiazui sta гааш. javuiu ииепшшшо aavaii sud- - nego ms~wu puujcm гаии. trziStu je pro- - mjenltl kurs dinara. Kada vec govorim lzvo- - Mt "иш, Л~11 uu. 'menem da smo ml onlm reduzedima koja poslo- - Tako smo ml uzlmall praksu ml sada ukl-dam- o. Pred nama danas stojl, dakle, ditav problema. 1 sam uvjeren po-- vencije како m mogia lzvo-drSk- u Imamo da 6emo Jt Te subvencije dostlzalo Imatl, da demo godlSnJe sumu lznosu od savladatl sve postojece tri stotlne milljardi dinara. vija tako Jedanput po-- onlma koji stvarali aku-kaz- atl svoje stvaralafike snage mulaciju davall onlma ko- -l mofrudnostl. Mogu da vamjl poslovall nerentabllno. kazem da ovo Sto ml dl-nl- mo pratl lntere- - soclja-- kapltall- - "Varfek" Na tiblici: Jedva danas Takvu odiaano u 1- -2 5-- 2 (2--1) 1- -1 KW) 11 1- -1 (0--0) 0-- 0 (04) 3-- 1 (24) zvezda' 4 2 20 12- -4 6 4 2 1 1 5 4 2 t 1 4—3 5 4 2 1 4—5 5 4 1 2 1 7—9 4 3 1 4—3 3 3 1 1—2 3 4 1 1 2 4— 3 4 0 2 2 3—5 2 4 1 1 2 2—4 3 4 1 1 2 4—7 3 4 2 2 5—7 2 3 1 0 2 2 3 I 2 0 6—3 -- 1 3 1 2 4—3 —1 3 12 0 —2 0-- 0 0-- 3 (0--1 0-- 2 (0-- 1) 1- -3 (1-- 1) (0-- 0) 6-0(- 24) 3-- 0 (1-- 0) (0-- 2) (1-- 1) 04 (4-- 1) 3-- 0 (14) 1- -0 1- -1 (1-- 0) ' — — Pnstina: B. — "Prolefer" — — S. — — 4, 4, 4. 4, Sad 4, Sujeka 3 3, PriJtma 3, 3, 2, 2. — — Zemca: — — Sibemk: — (14) 0.9 — 5, 5, Manbor 4, 4, 3, 3, 3, 2, 2, 2, 0. st. Jer. mi o pozivam s na i 1 Je su 1 godlna to iz- - ne ima viae j 5a na Cemo A to Sto se debalanas ci za zemlju kao moie lzvoz koje j an 1 1 to za se I reama moie — 1 — — — — " — i ] I i I a i I i Lokomotiva mogucno ostvarill clljeve postavlll. uvjeren izvojevatl pobje-d- u 6emo podlzanju standarda naSeg radnog Covjeka. nesrecu, ne-koll- ko godlna prate ele-menta- rne nepogode. Imall strahovltl zemljotres Skoplju, vellke poplave Zagrebu drugdje, ovogodiSnjlh katastrofalnlh poplava raznlm dljelovlma zemlje. Samo materljalna naioj zajednlcl treba lstlcatl. uprkos i.cit4;ama aaiJB ldemo naprljed. CovJek sjedl kancelarijl, nesreeama gleda stvorlli dalje stvaraju radnl ljudi mote naputtltl uvje-ren- je demo savladatl teskode probleme stoje pred XASHH TITO ТКЛ2С OltUSTAVI im.Il!ARI)IRA- - sjkv. viji:txama Beograd Predsjednlk UJedlnjene Arapske Republlke Naser SFRJ zajednidkoj Izjavi, svrSetku Naserove posjete Ju-goslav- iji, izjavili "neophodna hltna obustava bombardlranja Vljetnama dosljedno lspunjeuje zenev— sporazuma ne probleme telkofio podjell izgubi vjeru samo-v- ei ukljucenju medju- - Ipouzdanje. idje od kojljm za na jau-- U l neophodno 1 I шн J- - иари- - i sredstva ' nlz da tu i to znaCI 1 su j su 1 lh su se ne пл . su qc j ne-- 2-- 1 8—5 1 1 1 1 1 0 0 5—2 1- -2 4-- 1 6-- 1 5, 4, 8, 4, 3, G) ih 1 ill Je ra-- na te 8. 6. Boroe 5. Lester sve Sto je kako bl-smo koje smo Ja sam da cemo ml ovu 1 da onda brie 161 u Na posljednjih nas smo u pa 1 sve do u Steta od tlh Sto Je naSa — ne ni No svim mi smo 1811 l pa samo slusa 1 vldl 1 Sta su sve do sada 1 Sta nasi onda abl- - IJa ne da sve 1 koji nama. I DA SC xji: — 1 predsjednlk u lzdanoj na su da je DR 1 sklh lz 1954, radl se o samo i — rada mote da 1 i o u Ali ako van л bilo o i' ml zltl. a u pro-- ! JoS o 34) 54 — u u tlm I ako u o tlm ga