000215

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Brat; Kad’; Mira; Rata; Raz; Sav’; Utem; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A285657; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/2531

штл :&.?&л£4ф Hki4;- - Jedlnstvo, 10. jula, 1964. — STRANA 3 i za i U toku svog boravka u Poljskoj pre-dsjednik SFPJ Tito odrZao jc vise govo-r- a, u kojiina je naglasavao potrebu borbc za ooiivanjo i ucvrscenje mira. U Krako-vi-i jc rekao: teznjo koje proZimaju liaise narodc trebalo bi da proZimaju citav svijct. To treba da budc nasa briga i mi moramo uloziti sve svoje snagc i uticaj za ocuvanje i ucvr."cenje mira pored zadata-k- a koje imamo u izgradnji nasili zcmalja. Jer istorija vec odavno, a naroSito najnovija, govori nam da se ni- - DA U govoru radnicima u poljskom gradu Gdanjsku predsjednik SFPJ Tito je, izmedju ostalog, kazao: "Drug je ovdje pomenuo ponouio nicanje revansistickih tendencija u Saveznoj Kcjmbliei Xjomackoj. ZaSto jo to tako? Do toga dolazi zato sto se po svrSetku rata nije pravilno pristupilo da se, jedan])ut zauvijek, oncinoguci oZiv-Jjava- nje revanSizma i ponovno ugroZava-nj- o mira. XaZnlost, i proSli rat kao i pr-- vi svjetski, pokazao je da je bolje proSao pobijedjeni nego pobjednik. I mi, koji smo podnijeli tolike zrtve, moramo danas ponovno da dokazujemo da nam jc taj rat nanio velike stetc. Da su granico koje su poslije rata odredjene definitivno i da vi&e o njima no nioZc biti nikakvih raz-govo- ra. Misliui pri tome svakako i na po-Ijs- kc granico na Odri i Xisi. — Ш smo u Jugoslav! ji, mcdju ])rvima, oslobodili desctinc liiljada njemackih za-robljcn- ika. Dili smo takodjcr mcdju pr-vin- ia koji su priznali Savcznu Pepublikit Xjcmacku. Pa ipak, u Saveznoj Pepubli-c- i Xjcmackoj se okuplja sav onaj olo.s, koji je okrvavio ruke u toku rata i pobi-jcga- o iz .Jugoslavijo. I ti koji su bili sa-radn- ici fasista nasli su tamo svoje utoci-st- e i moguciiost slobodnog djclovanja, ia idu cak i do krvavog terora. Kada smo mi priznnli Demokratsku Popubliku Xjeniacku kao samostalnu dr-Za- ui, Ravezna Popublika Xjoinacka pre-kinu- la je odnosc zbog toga Sto smatramo da postojanje dvije njemacko drZavc pre-dstavl- ja najbolju solueiju, koja se mogla PosmJjcna rcportaza Xcw York. — Kad sc prcd nokoliko dana na ckranu mck-sick- e telcvizijc pojavila Juana Castro liuz, najniladja sestra kubanskog premijera, bilo jc ocito da jc na poinolu jedna od onili cpizoda, koje je na racun svoja dva brata iznijela najgo-r- e stvari, zvucala jc gotovo nc-normal- no. U politickoj borbi sve je, kaZu, dozvoljcno, i u "joj uije ni rijetko da se cla-no- vi iste porodice nadju na dva suprotna fronta, jia i politicki razlaz najmladje sestrc Castro s njezinom bracom, ne bi jos morao biti nimalo eudnovat. Ali, veoma je rijetko i postanc cudnovato kad taj razlaz popri-in- i forme kakve mu je dala Juana Castro Puz. Xapustila jc Kubu, stigla je u reksiko i odmali se jmjavila na telcvi-zi- ji na kojoj je optuZila svoju bracu da su "izdali Kubu", da su jc ])retvorili u "zenilju te-rora i gladi" i da su je stavili u ruke "svjetskog komunizma i ruskog Utisak ovc neobicne emisije na gledaoce bio je dramatizi-ra- n do kmj njih granica tcskim штпу-гттмШшшШттш- ш TITO: Krsbanska Moramo uloziti sve svoje snage konferencija uticaj ocuvanje ucvrscenje mira mir 'Miroljubljivc socijali-Btieki- k jedno dni.stvo, a pogutovo no moZe razvijati su uspjehom ako noma mira. Samo u mini socijalizam moZe da pobijedi u svijctu. Principi aktivne i mi-roljub- ive trebalo bi da budu usvojeni od svili zemalja. Ti principi nc protvrijcce borbi naroda koji jos nije Slo-bodan da se bori za svoju slobodu. Akti-ui- a i miroljubiva ne znaci da treba da se zalcdi postojece stanje i no sprijecava, razumije se, kolonijalno poro-bljenj- e. Svi narodi imaju pravo da se bo-re za svoju slobodu i ne samo da je to nji-hov- o pravo, пецо i mi moramo da ini po- - „SRECA POSTOJE DUIJE NJEMACKE BR2AVE" urodogradiliMiim Cyrankiewicz ini])orijalizma". socijalisticko, kocgzisteneije koegzistencija postici u sulaSnjim uloinia, da bi se la-k- Se saeuvao i uevrstio mir. Xaravno, ta naSa odluka nije projudicirala budiu'a rje-Son- ja koja bi trebalo da donose sain nje-niac- ki narod, narod obadvije njemacko drzave. To je nas stav i niislim da je sre-c- a Sto danas postoje dvije njemacko dr- Zavc. U Pemokratskoj Pcpublici Xjemae-koj revansisti neniaju mogucnosti da Svr-lja- ju i da truju odnosc s drugim narodi-ma. Tamo jo na vlasti radnicka klasa, koja gradi socijalizam, a to jo zalog i ga-ranc- ija da co u torn dijclu Evrope biti mir. Tako situacija oko Zapadnog Perlina jos nije rijeSona, smatram da tu sada nema opasnosti od sukoba, i to blagoda-ret- 'i pametnoj jiolitici Sovjctskog Ravcza. A Sto rcvanSisti u Zapadnoj Xjemaekoj sanjaju o nekim promjenama, to vain liei na jednu iiaSu narodnu poslovicu: "&to jo babi inilo — to joj se i snilo". Drugovi i diugarice, i vi, trudbeniei Poljskc, i radni ljudi Jugoslavije i dru gill socijalistickili zemalja moZenio niirno i spokojno graditi dalje svoju Ijejisu bu-dueno- st. Danas je u svim zemljama, koje su sc oslobodilc, drukcijc stanje i druk-ci- ji dull proZima narod e. Xijc to danas vise stara Poljska, ni ]Jugarska, niti iMadjarska ili Kuinunjska. To su novo zenilje, to jc nova snaga. T])ak, nasa je duZnost da budno prathno zbivanja u svi-jctu i da tu naSu vcliku snagu, moralnu i inaterijalnu, koristimo za ocuvanje mira. Danas jc ogromna veeina covjecanstva takoreei 90 proecnata svih ljudi u svijc greanjem i potokom suza koje su zalijcvale oci najmladje Ca-stro- ve sestrc, slomljeno zbog toga sto jc zbog "pravdc i lm-manos- ti" morala na takav na-ci- n da i-ek- ine sa svojom bra-com. Ova dramaticna ])redstava s meksickc telcvizijc bila je prc-nije- ta u amcrickoj Stani])i i je-dnosta- uio je gurala americkog citaoca na zakljucak da nastup Castrovo sestrc upotrcbi kao jos jedan "jakM argument u prilog svoje do krajnosti slikc svijeta izra-Zen- c u vrlina i zla. Castro i Kuba vec ]o ncpi-sano- m j)ravilu i bez ikakvog ulazc u out dnigu, katcgoriju zla. A to sto jc Juana Castro Kuz govorila s meksickc, a no s americke telcvizijc, bilo jo samo "telmicko" pitanje. Time je trebalo da izazovc dublji do-ja- m i da prekidu sa svojom braeom dado karakter dubokog lienog sloma. U Ilavani njezin brat Fidel mognemo da Sto prije u ovom dvadose-to-m vijoku zauvijek nestano Ijudska sra-mot- a. Tsto tako, radnicka klasa u zemljama ima pravo da se svim sredstvima, koja Sinatra pogodnim, bori za ostvaranje svojih ciljeva. Aktivna i mi-roljubiva se ticc odnosa iz-med- ju drZava. Za prineipe nktiuie i mi-roljubi- ve mi se slaZemo i u Ujedinjenim nacijama i van njih. Za po-bje- du till principa mi se borimo zajcdno sa poljskim narodom, sa narodima socija-listick- ib zemalja i sum впа-uani- a, jer je to nas zajcdnieki cilj." tu protiv rata. To nisu samo socijalisti-ek- e zenilje, nego i narodi koji su se oslo-bodili i koji, u velikoj veci-n- i, zele da grade socijalizam i da idu pu-te- m imutrahiijcg razvitka. Kazumije se, i u zemljama ogromna veeina ljudi je za mir, a protiv rata, i oni ee sami znati da obuzdaju svo-je ratne jirovokatore. Snasre mira su danas ogromne i пјИкло jedinstxo treba da bade Sto Г-мм-- о. SovjetskI prcmljcr Нгиббоу zavrSio je svoj po-sj- et skandinavskim zemljama. Xa sllci pa vldi-m- o sa Svedskim kraljcm Gustavom. (TNS foto) nfidnOUNH HHTI-KUBRnSK- H PREDSTHUH poje-dnostavlje- nc katcgorijama boskomprhnisa kapita-listickh- n koegzistencija kocgzisteneije miroljubivim kolonijalizma iirogresivnog kapitalistickim nazvao je incident "liciio vrlo gorkim i iskreno bolnim". U Zelji da "vrati udarac" Castro je podsjetio da su i americkom ratu i)orodice bile podijeljene i da su mnoji licni prijatelji zamrzili Abrahama Lincolna zbog njegove borbc ]rotiv rop-stv- a. On je dodao da su rijeci koje jc izgovarala njegova se-stra na meksickoj televiziji "stavljenc u njezina usta u a-meri- ckoj ambasadi u Mcksiku" i da je cijcli ovaj "niski i ga-dlji- vi posao" izvien bcz ika-kv- ih skrupula. Ogoiven i na vlastitu sestnt kubanski premijer je kazao da je slucajno bio "jedan od onili guvernera koji svoje rodjako pretvaraju u milioncre no bi sada ni trpio od ovog problc-ma". Ova gorka prica poprimila jo oblik medalje sa dvijo stra-n- e. Xakon prvog teSkog utiska koji je izbio s lica to medaljc. dosao je i kraj j)rico s njezinog nalieja. Tz AVashingtona su "procurile" vijesti da je Jua-na Castro Puz bila vise od ce- - za TJ ncdjelju jc u Pragu poceo RvekrScanski ko-ngr- cs za obranu mira kome prisustvuje oko ti-su-cu delcgatt iz raznih zemalja svijeta. Kao go-s- ti kongrcsu prisustvuju predstavnici Ujcdinjc-ni- h naroda i Svjetske lige za mir. Predsjednik krSeanske konfcrcncijc za mir dr Ilromadka istakao jc na plcnarnoj sjednici da se smisao sazivanja ovog skupa sastoji u to-me da so nadju zajednieka glcdiSta, sredstva i putevi kako bi krScani i njihove erkve pomogli da sc ucu-st-i mir u svijctu. Kongrcsu prisustuije u svojstui promati'aca i dclegacija pravoslavnc i protestanskih crkava u Jugoslav! ji. U ime pravoslauie crkvc u Jugoslaviji Ko-ngr- es jc jiozdravio cpiskop banjalucki dr An-dr-cj Fnisie, rckavsi, izmedju ostalog, da jc cije-- lom svijctu poznata tcska sudbina naSc zcmljo za vrijemc dnigog svjetskog rata." Xova Jugo-slavij- a, dodao je on, koja se rodila u toku rata i stradanja, irognala je ncprijatclja, noscci zasta-u- i mira, pravdc i biatoljublja. Ono stoji na stra-z- i obranc mira u svijctu i ima jcdnoduSiiu po-di'b- ku svih ])ravoslavnih druStva naso zenilje, ko-ja ovim ])utem izraZavaju sini])atijc i Zclo us-])j- eli Kongrcsu nadajuei se da ee ovaj Kongres dati realan ])rilog djelu izniirenja eovjecansttva". Svecenik protiv kardinala Katollfkl svcdcnlk William ПиПау. kojemu je 29 godina, kainjen jc gubitkom mjesta u crkvi St. Albert u Comptonu, jer jc luiio papi nadbiskupa Los Angclcsa kardinala Jomcsa IMcIntyrea. U opSlrnom pismu mladi jc svecenik upozorio pa-p- u da jc kardinal rasist i da jc "vodio kampanju zas-(raziva- nja i nasilja prema svedenicima, bogoslovima i laicima koji su pokusavali djelorati na savjest katoiika bijelaca u njegovoj nadbiskupiji". Drugim rijeclma, kardinal nadbiskup bio jc na strani bijeiih rasista u njihovu neprijatcljskom stavu prema americkim Crncima. l'oSto jc izgubio polozaj, svecenik DuIIay rekao Jc na konferenciji za Stamptt u Los Angclcsu: "Uvrijedio sam, navodno, kardinala time §to sam ono pismo uputio papi. Ali jc moja uvreda manjc (e5ka od uvreda Sto ih tisucama Crimea u Los Angclcsu nc-prcki- dno nanosc bijcll katolici, jer lokalna cr-кл- -а nec da ih pouci o pravim mo-ralni- m obavczama. Kardinal mozc i dalje tvrdlti da nema rasnog problcma u njegovoj nadblskupljl, ali to nije Istina. Tko ima dodira s ljudima, tko Ma 1 zna Sto sc zbiva, ne bi to magao tvrditi. 1'lsma, pcticije, telcfo-niran- ja i manifestacije prod kardinalovom rczidcncijom — niSta od toga nije djelovalo na kardinala .Mclnyrea da i rasizam proglasi antikrSdanskim." N'ljc dosad poznato da jc Vatikan uzeo u zaStitu kainjenoga svedenika koji jc postupao u smlslu anti-rasistifk- ili postavki iz poznatih cnciklika papc Ivana XXIII. Ali jc poznato da su mu sc pridruilli vec ncki drug! svecnici. tiri godine u sluZbi americke obavjeSttajne sluzbe. Ovlasteni americki izvori nisu demantira-l-i tu vijest, ali su pokuSali da je na neki nacin "umcksaju" obrazloZenjem da sc Juana ni na koji nacin ne bi mogla trc-tira- ti kao "kontrolni agent", nc-ka- o informator koji jc od vrc-me- na do vremena i to dobro-voljn- o ditvao americkim obavje-Stajci- ma odredjene informacije. Xo, nezavisno od ovih sup-tilni- h distanciranja agentskih kategorija, ostaje da je Juana Castro Iluz vec nekako od po-cet- ka Castrovog ])objedonosnog ulaska u ITavanu, a moZda i ot-pri- je, ])osvetila ninogo svog vremena i svoje energijc u sa-kriva- nju i j)omaganju americke obavjeStajno sluZbe ])odacima o "porodicniin jirilikama" i o drauiim poslovima. Ona je navodno jos ll julu 11Ш. upozorila "svoje americke prijatolje" da njezina braca vode Kubu "u komunizam". U to vrijeme Juana je bila vlas-nie-a male komercialne radio-stanie- e u ITavani i na torn po-sl- u je stekla dosta licnih ame- - rickih jirijatelja. Porodica Ca-stro jc bila bogata vclcposjcd-nick- a porodica na Kubi, ali su oba brata Castro, Paul i Fidel, jos kao studenti prisli rcvolu-cionarno- m pokretu i kasnijo postali organizatori borbc pro-tiv diktatora Patistc. Juana jc osim kontakata koje jo rcdo-vn- o odrzavala s americkom oba-vjcStajci- ma u svojoj kuci i it kucama svojih prijatclja it lu-ksuzn- om stambenom kvartu 1Га-va- no organizirala i)iinktovc za sakrivanjc i zatim za prcbaci-vanj- e u inozemstvo kubanskih kontra rcvolucionara. Da li su i koliko kubanska vlada i njezin premijer znali za taj "drugi zivot". Jitanc Castro zasad se o tome niSta no zna. Poznato je samo da joj jc vlada dozvolila da napusti zem-Ij- u. U Fcksiko jc stigla kuba-nski- m avinonom u pratnji jc-d- nc druge Kubankc i tamo jc odmali zatraZila politicki azil. A u Ameriei je ova prica, na-ko- n Sto je komidetno iza?la na jaui, izazvala dvostruko gornk okus. J. Vrhovec