000128
PA JemnctvO Published Tuesday and Friday in Serbo-Croati- an and Slovenian languages, by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen St. W, Toronto 2-- B. Ontario, Canada. TeL EMpire 3-1C- 42 Business Manager: Ivan Stimac Editor: Stjepan MioJie" Subscription rate: J 5.00 per year. 13.00 per 6 month USA...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284564 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/3508 |
| Summary: | PA JemnctvO Published Tuesday and Friday in Serbo-Croati- an and Slovenian languages, by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen St. W, Toronto 2-- B. Ontario, Canada. TeL EMpire 3-1C- 42 Business Manager: Ivan Stimac Editor: Stjepan MioJie" Subscription rate: J 5.00 per year. 13.00 per 6 month USA and other countries $6.00 per year. Authorized a second class man Post Office Department. Ottava PROLJECE NEZAPOSLENIH Ne dirnu ih jutros cvrkut prve laste. niti bleka janjaca sa seljadkih kola, ne kliknuSe razdragani proljetnome suncu, ne osjetiSe niSta — do starog bola. Ne spaziSe ljubidice na grudima moma i ne duse cvrkut vrabaca sred grada, a iSli su tiho odrpani, blatni, izpijeni bijedom u pandiama glada! Ne gledahu bogate izloge, nit' im srce drhtnu pri bljesku zlata suha, ne poieliSe niSta — dok klecahu im noge — tek prodat zadnju snagu i najest so kruha! No dirnu ih jutros cvrkut prve laste, krv proieta suncem im jade ne zakola, ne kliknuSo bogu, iivotu ni radu ne osjetiSe niSta do li starog bola. L. Puljii. Duplessisov pendrek USPJEH (Naatavak sa strane 1) skvu. Njihov poziv clanovi Nacionalnog balcta su dode-ka- li sa velikim U detvrtak sovjetski u mjetnici su otputovali za Vancouver, gdje nastupaju u petak 23 aprila, u Exihi-tio- n Gardens. Iz Vancouve-r- a idu u Edmonton, zatim Saskatoon, Winnipeg, Port Arthur, Sudbury, Ottawa l BBBBBBBB Posljednja zrtva Duplesissova tero-r- a u prov i n c i j i Quebec jesu neza posleni radnici. Predsjednik orga-nizaci- jc nezaposle-ni- h u Montrealu bio je uhapSen i drian u zatvoru o-a- m dana bez da je itko znao gdje se nalazi. SOVJETSKIH UMJETNIKA U TORONTO oduSevlje-nje- m. Montreal. Posljednji kon-ce- rt ce biti u Torontu, 7 maja. TIM BUCK U ENGLESKOJ Tim Buck, vodja Radnid-k- e progresivne parti je nala-zi se u Engleskoj. Prisustvo-va- o je kongresu komunisti-dk- e partije Velike Britanije. Vijesti kaiu da je bio burno pozdravljen. naredjenje general-lajtnant- a Kode Popovida. Grombac se pridiie na uzengijama, ostro Skripnuv&i koinim sedlom. — Ima vainih naredjenja, i zato vas molim da odete do novog komandanta. On ved zna za voje postavljenje. Kustrinovid nas je stvarno odekivao u svom satoru. Pred njim je na sanduku od italijanskog mitraljeza breda leiala velika karta, a on je po njoj neSto obeleiavao. — Pozdrav, prijatelji! Udjite! — rede on dubokim. zadovoljnim glasom. — Sedite. Xjegovo krupno lice, sa crvenim oiiljkom preko celog obraza, vec malo obraslo ridjom bradicom, izraiavalo je potpuno zadovoljstvo: najzad je ipak zauzeo komandn! poloiaj u par-tizansk- oj vojsci. , Naredjenje s Popovicevim potpisom, koje je doneo Grombac, iz osnova se razlikovalo od di-rekt- ive Arse Jovanovida. Komandant korpusa je pisao: "Xaredjujem svim jedinicama da zadrie svo- je poloiaje ! da odbijaju napade protivnika. Najstroiije zabranjujem bilo kakav pokret bez tnog znanja. U sludaju naruiavanja ovog nare-djenja. krivci ce biti odmah i najstroiije ka-lajea- rv (J sku psti n i Bai su ovi poslanici na velikoj mud i nevolji. Inro ti je muka lead se lcandiduje: on oe, i vlast ga oce, ali narod uzjogunio se 1 nece ga pa nec. Pa onda izbori. to ti je druga muka. Hvale ga ko ciganin konja. a kad dodju izbori, a ono teraj ovo nep.smeno ien-skin- je kod cate da on popuni li-ti- c. ta sve ne radii. A onda. kad ga ko bajagi i izubrru. dje goc" kaki skup, prelo, selo ili mukar dvojica da se sutanu, umo ako nije vlast pneutna. se s? brate okomi na njih: te nema %eih diaboljfba, t komanduju u srezu, te tekaj idule izbore da pa vidiS u selu, i -- ta ti ja c znam. A nije. vala. da baJ nirta n- - rade. Ht. Ko se ne bi najoj ulavi Danas divio! JednoKlaitno viknuli m: "Ura! 2ivio:" JednoduSno funnv, to nam Ozgo rekofe, A slobodne rei. b-h- u, Ne utekofe. A da bude lepSi prizor Tihoj idili, Topove smo jtdno£nn Sami videli. A da buto sloboda nam iJSevedtonvoidkjernaen—o potpisasmo N'ala imena. A da vidi kako j sveta Sloga reiimu — Jednotrbno n)jeWemo Manu uiinu. Dalije Zl on too ? Konzervativni poslanik Ronald Michener opet je u parlamentu jfovorio o svom posjetu u Indiji. Kazao je da je svugdje dobro susre-ta- n, a to da je zato, sto u Kanadi nema "podiinjenih naroda" niti postoji "ozbi-Ija- n rasni problem". Jedan novinar podsjea Michenera na Inciijance, pa kaie ako to danas nije ozbi opemcijma tekstll- - Indijanci prehrambenoj o tome znadu u J za-mljam- a, prikazane parlamenta. automatizadj dustriji proizvodne Sfi u En.htskoj iitiju oKniMli Xovinar Wallace Reyburn piie da ce u Engleskoj biti nekoliko knjiga koje su napisali kanadski knji-ievni- ci. Ali samo jedna od njih je o Kanadi. Knjiga zove "Hot Freeze" a tkanj mrlava. dosadalnji o Kanadi, razboji Kustrinovid je sa i dodao: — predvidjam zapadni saveznici Balkan. je verovatno ce sovjetske jedinice prestici. Sto se bio. kako je saopStio Grombac, u Bariju, sada se nalazi ostrvu Visu u pot-puno j bezbednostl, pod zaJtitom engleske i Sve je dobro! Kad sam s Jankovim vracao u detu, mi ogordeno rede: — Eto zavrsilo se moje Vra-ca-m se poloiaj. Ne mari, je dak bolje! — On osvrnu unaokolo. — ZnaS. Ki-kol- aj, ja podinjem nesto slabo da shvatam sve ovo 5to se dogadja. — On sede panj. — Zasto oti?ao Barija ostrvo Vis, a nije vratio ovamo, kod vojske ? Pogledao u tamno nebo, svctli srp zapleten u erne borove grane. — To daleko. Daleko nas. I zna5 Jta jos Zatou4neke glavne ma-gistr- ale u istodnim oblastima. gde Xemci inten-zivn- o manevriu. ostale skoro nerazorene, a tamo gde se protivnik krede, primer imijl Sarajevo— Mostar. sve je zbrisano po idiotskom Ratvik. je kad dodje da se glasa, na primer, o saradnji sa turskom vladom pa o povec°anju poreza. o ukidanju onog socijalnog osiguranja, kad se sniiavaju plate, ti kao jedan izgiasaju jednoglasno, нто da e oiuva jedinstvo gospo-d- e. Л ionako su, na nome mestu, slu£aju vlast. Eto, na pri-lik- u. iz Srbije, kad dodju tamo u liijograd, nije ko ono prije da spavaju u skupStini, nego se bogme, cesto svadjaju od iufne diskusije. K, ali kad neJto rekne onaj Penezic, rto j do skora najveca vlast. V na naj-- ej diandar, a svi za njjm: Jednoglasnost Neito slilno ovo me it je Cika Jova Zmaj naptao j 18'i" gt-din- -. A da kogod ne pomili, su dve! Jednostrano saIu-a.'m- c I shvatismo A da zlotvor ne pomisl:. je samo "vent"! Jednogrbno nafinismo Dubok komplimnt. Sad ne treba po Vife lutati Sad moiemo Jednoun NaJki iutati. Dok nas kogod opet moida Cime ponudl — Donde narod slavno, mirn. Nek jednoudi. Jedinstvo smo brado hteli — je pametno! Pravo, krivo, crno, Sad je svejedno! — I "Nove llorbe" Aulomatizacija u Iakoj i prehrambenoj industriji SSSR--a Nedavno je Moskvl odrian zna-ajn- o naujno zasjetlanje o uuto-matlzac- iji prolzvodnje lake pre-hrambe- ne industrijo, na kome je podnijeto re fe rata o upjesima sovjetske nauke u oblasti automa-tlzaclj- e. Sovjetski naucnlc! su ve rijeSill vainih pmblema koji su postal! baza za automatizaciju mnogih tehnoloMcih procesa. Stvorene su automatske marine koje zamjenju-j- u rad radnika pri teJkim napor- - ljan problem, to je Zato, sto ' "" radnlm u SU istrcbljenl i Uni- -' pMarskoJ In- - Steni. Moida malo j dutrUL Indiji i drujrfm ze- - N l'°Ib kJ" prilikom all bi trebao znati iianja otvorena, su clan kanadskog fern Р"сеа u in- - _ _____ ___ t slatkiJa, Деега, duvana, konzerrl, ltd. Za te izdano se odnosi Kida vreme priliku stranke grane stvorene stotlne aparata postrojenja automatsko uprav-Ija- nj prolzvodnjom kontrolu kvallteta proiz-oda- . Veoma zanlmljiva Jema auto-matsko- g spredanja, kona-In- e obrade tkanina, koju izradio institut pamufne industrije. osnovu Seme stvaraju Jitavi kompleksi automatskih matina ko-ji vrie operacija. Intere-santn- a ri- - Mu.t.:.u. ;razboJza krunioniona auptaommuaitnskihl Istina je da je kanadska tkanina. Cunak tog razboja pokre-knjiievn- ost AH ako elektrika. Razboj daje tri puta cngleski izdavacj nisu mogli vil platna nego auto-na- di nista bolje matski njegova rclika nisu trebali Stampati ni to. prednost je beziumnl rad. to proditao zadovoljstvom razgovetno, Ja da de uskoro doci na Malo da ih tide Tita. on je mi na mor-nari- ce vazduhoplovstva. se on komandovanje. na polazni to se na jedan je Tito iz na ee je na me-sec- a. Vis. , . je od me dudi? malo na na onom plana . . jedno dutao. ili oni svi pa brate, ovi rata i bio oni poto-pot- o. Tu sve. To vazduhu — To bel — i 30 nlz i n°J- - I j su I za i Je tkanja I je Na te se 30—10 je i — .m u ?e a j i i тјјрц аИтР--"rff- 1-3 Prof. Dr. Mirmtav sfarvik: Antonjin Dvorzak-umjetn- ik i patriota Ove godine ce se navrSiti pedeset godina od smrti je-dn-og od najvecih 6ekih muzickih umjetnika. u ci-jelo- m svijetu poznato kom-pozito- ra Antonjina Dvorza-k- a (1811 — 1904). Nije slu-cajno- st 5to je Svjetsko vije-c-e mira izabrao baS tu Kodi-Jnjic- u za medjunarodne pro-slav- e u 1951 godini. Boyato i divno Dvoriakovo djelo, kojim je nadovezao na osni-vac- a eske narodne muzike Bedr2iha Smetanu (1821 — 1884), predstavlja bas da-nas mo£nu snagu. koja u svim poStenim ljudima razbuktava najplemenitije , osjecaje i vjeru u covjeka, vjeru u 2ivot. Dvoriak je bio ivciiKi pjesniK ijuosk ijuua- - vi, divio prirodi i bio J dati domovini. vra-s- ni pristalica mirovnojr obojica u voljenu d(-vo- ta. Cijelo njogovo djelo i njihova svjedoCi o da nikada ) iz kojih vecinom izvire izdao to cega je izra- - duboka ljubav prema rodje- - stan i Pim nncrnin svn. zemlji l prema ceskom I ju snagu umjctnidko stva- -' ralaStvo — da nije izdao 6e-i5- ki narod, njegov 2ivot i rad, I njegove nade i pjesme. Sva-k- i takt Dvoriakove muzike uvjerljivo dokazujc da je veliki majstor muzickog re-alizm- a, iivotne istine, umje-tni- k, koji je duboko pustio korene u nacionalnu umjet-nos- t ебкок naroda. Antonjin Dvoriak je za vrijeme svog iivota docekao medjunarodne uspjehe, fast i slavu, koju je stekao malo koji umjetnik. Ba§ 2isto na-ciona- lni karakter njegove muzike i izrazita narodna intonacija njegovih melodi-j- a osvajali srea slusalaca u Evropi i Americi. U toku posljednje dvije decenije svojr iivota Dvoriak je ie-st- o putovao izvan granica svoje domovine — u Njema £ku, u Busiju, u Englesku i Ameriku. Tri godine je pro-ve- o u New Yorku kao direk-to- r tamosnjejr konzeratori-juma- . Mnogo 2e§kih muzia- - ta XIX inozemstvo. jer svijetu im pokorena domovina nije mogla pruiiti ni egzistenciju ni najnuinije uslove za u-mjetn- idku djelatnost. OtiAao je i Bcdriih Smetana i An- - Sta dovjek ne moie Poito je uitelj priiao djeci o torn kako iivotinje, u pogledu mogu da premale ljude, na pr. snagom, gtpkoMu, brzinom, pitao je djecu da navedu primjere za to! Javio se mail Steva: — Molim, ktokan moie 1 praznom kwom da llnl velike skocove, a iorjek ne tnoi. — Jedanput de se sve to objasniti. . . A sada. dok joi zvanidno nisam predao komandu bataljona KuJtrinovidu, naredjujem ti da od-mah ides' Perudici. Reci mu da svi borci gore od da podju u bilo kakav teiak boj, da bi izvrsili Jovanoviceu direktiu, dok komandant korpusa naredjuje da stojimo u mestu. Koga da slusamo? Kuitrinovid de, naravno, izvrsa-va- ti Popovicevo naredjenje. to znadi dati Nemcima mogudnost da ovde slobodno mane-vril-u. Situacija je ozbiljna. — bih mogao da se poveiem s nasima u misiji! — mi se ote uzvik. ustade. Ja na to i mislim, Xikolaj ! Iz staba bri-gade, to je lak$e udiniti. Ti treba sve da sovjetskim drugovima. Probijaj se svojima. Sredan ti put, prijatelju. Laulek zna podji s njim. Suvilno je da govorim s kakvom sam radolcu skodio na konja, ponevli sa sobom pisma za o-- vjetsku vojnu misiju i za Arsu Jovanovica. Miletic i Rado vie ispratili su me do granice logora. Ja i LauSek otisli smo Vrati se! Spast nas! —— dosapnu mi Jovan. na rastanku". (Kastavide se) IHHisjjsssssssssssEP- dSsiVisssssssssssssssssssW -џ " SBBsr4F''''ssisBBBBBBB- - isssssssssssssssssssssW. sssssssssssssssssssssssssssssK .sssssssssssssssssssssw Issssssssr " .sssssssssssssssssssssW IkssssssssV SBSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSBVSSSSSSSSSSv .BSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSFBSSSSSSSSSSSSr , ' sssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssssV4 BSSSSk ' W ANTONJIX I DVOItZAK tonjin Dvoi-ia- k — obojica su se medjutim opet vratili. Oni nisu mogli zivjeti bez svoje domovine. I pored u-sl- ova za rad, koje su imali u tudjini a koji bili neu-poredi- vo bolji i povoljniji nego sve to sto bi im bilo tko se stra- - mogao u 2i- - caju se movinu. Isto tako tome fijela nije iz iz in noj za to su ielje A Kad put, su narodu, jasno rovore o nji-hovo- m patriotizmu. U izja-vam- a i pismima oba Сч-Дк- а majstora postoji mnojro tio-ka- za o tome, kako su oni vo-Ije- li svoju zemlju. Antonjin Dvorzak je na primjer napi-sa- o svome berlinskom izda-va6- u slijedece nezaboravne rijedi: ". . . narodi, koji ima roprczentuju da ne ce iSceznuti, pa bili oni najmanji. umjetnik ima isto tako domovinu, za koju mora imati Cvrstu vjeru i to-p- lo srce". patriotizam se moie najbolje vidjeti na nje-govi- m najslavnijim djelima, koja je komponovao prete-in- o u tudjini. Njegova de-ve- ta simfonija (tzv. Xovo-svjetsk- a) i njegov koncert za violindelo — oba ta djela je komponovao za vrijeme svog boravka u Americi — predstavljaju besmrtni spo-men- ik Dvoriakove 2einje za domovinom. N"e bez raz- - ra je odlazilo tokom XVIII i loga djela odusevljavaju vijeka u sluSaoce u cijolom izvjesnom gospodine, nehotice Kida — ispri-da- 5 kradom. — svojom toplinom i osjecaj-nost- l, distinom misll i uvjer-ljivos- ti. Nije slucajno sto u njima svaki covjek poznaje, kako u Americi Dvoriak nl- - Ш- - u Tamaulipas, tragove civili-zaci- je od prije 5000 I godina. MacNeish, Na- - muzeja pokuSava kukuruza i civili- - Novog Svijeta. Iza u pravo ovaj dio Meksika je za ranijih b-kopav- anja pronadjen kukuruza, koji se atom-ski- m pokusima dokazalo da je godina. Najveda Iskopavanja su u pedinama kanjo-n- a Infiernillo, 90 milja od Osim sarkofa- - na Aaveviina Hill, loesJoasIri dopistuk dlkaikog "Daily NewaM veli, d- - j natc.la od-m-m IsHndjmj Sjcdtajeeik Driava i a ацарЈА i --tjIJa STRANA S je mogao zaboraviti svoju domovinu. Poslije slusanja tih djela svako shvati, zato se Dvorzak ratio u Praj?. . Dvoriakov patriotizam bio spoljaJnji i formalni. je izvirao iz nje-gov- og postenojr odnosa pre-ma prostim 6eskim ljudima, prema kraju. Dvor-iak je rado o novorio da je i da ce uvijek ostati prosti muzicar. se rodio na selu j odra-sta- o foskim narodom. Zbo tojra je tako-dj- er patriotizam cvrsto spojen sa njejrovim humanizmom, ima kort. j u narodnoj tra-dic- iji ceike muzfke. Mnojra Dvoriakova komorna. sim-fonijs- ka i operna djela kao i oratorijumi ispunjena su narodnom notom i osjecajnim izrazom plemeni. te ljudsksti. Narodni opti-miza- m i shvatanje ljudskih teuoba, sve je to nnslo na hi-storij-ski izraz u djelima An-tonjina Dvor2aka. Zbo to-K- a cemo naci najdiv-niji- m kompo-zijam- a takve opere, kao je pjesma o ljubavi o "Ilu-salki- ", pjesma o pobjedi na-roda u veselom "Djavolu i Kadi", isto kao i "Ci-Kans- ke melodije", "Bibliske pjesme ltd. DvorzaK je naj- - ju i umjotnost b°U !" stanju prika- - . . Dvoriakov j cionalnog Viktorije. . ie narodne a u instru- - mentalnim djelima spadaju medju najuspjeSnije ba5 njegove narodne igre. Takva djela medjutim ni-su nastala bez dubokog ra-zlo- ga: u Dvoriakovom iivotu pratimo odnos pre-ma ljudima, lako demo da se najradije sasta-ja-o sa prostim radnim lju-dima. Glavna parola mirovnog pokreta u Cehoslovadkoj je princip "izgradnjom domo-vine — jadai mir!". Svaki borac za mir nalazi pri tome baS u Dvoriaku i njcgovom djelu veliku podrsku: veliki deski umjetnik i patriota Antonjin Dvoriak ukazujc svim ljudima i cijelom svije-tu, da u ljudskom bratstvu i u sretnom mirovnom iivotu cvijeta Ijcpota i umjetnost, koja jada dovjeka u njego-v- oj vjeri u bududnost. Otkrivena stara civilizacija u Meksiku Jedna kanadska arhcolo-- ga a mumijama. starim 1000 5ka ekspedicija.'sa Dr. do 3000 godina, pronadjene chardom MacNcishom na su i velike kolidine dobro o-de- lu, pronaila je iskopava--, povrda, sago-- njima u Meksiku, driavi , va i kotarica. vise dlan Kanade, da rijeSi problem porijekla zacije brao je jer klas za star oko 4445 iz-vrs- ena oko Puca Erni aSdro-gctta- ka Wetnba jesSi Ml iawra ni-je On uvijek ceSkom sebi eki On ceakom medju radnim Dvorfakov koji du-bo- ke ceSkom medju Dvoriakovim Sto tnko tipove ako vi-djeti duvana alata, MacNicsha je proudava-nj- e iskopina navelo na za-kljud- ak, da one odriavaju pet odredjenih razdoblja, podevSi od prije vise od 5.-0- 00 godina. Kajstarije raz- - doblje karakteriziraju ka-me- ni alati I ostaci divljeg povrda. U drugom pojavlju-j- u se kukuruz, pletene kosa-r- e i koplja. Zatim se, u tre-cc-m razdoblju, moie pratiti razvoj grndarije. pamudnog tkanja i sve obimnijeg ga-jen- ja kukuruza. Cetvrto ra-zdob- lje daje ved nove oblike grndariji, odit je veliki na predak u proizvodnji pasu-lj- a, u pravljenju strijelica I lukova, gajenju tikvi, tkanju dekorativnih sagova i izradi sarenih koiara. Posljednje razdoblje obiljeieno je de-generaci- jom umjetnosti tka-nja i izrade kamenlh alata. ma da je etanovnatvo till krajeva u to dob i dalje ga-- jilo kalrarK, pasvlj i tHrrc |
|---|