000111
ц mil ИЦ11И11 im' W9mim, чуш l „jtui. [W wnwjn i piaHWW ill' . win J i . ilJHH4ppJl.Jlt-Jl.- . uipwiW. ""I- - STRAKA 4 KJL£TVA ( ittorijtki r e m a e) — AUGUST SENOA — (125) — Nilta zato — produlji prior — poslat cu ti ga za koji din. Da-rns moradoh ja do6, a on mi je za-mjeniko-...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284491 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/3581 |
| Summary: | ц mil ИЦ11И11 im' W9mim, чуш l „jtui. [W wnwjn i piaHWW ill' . win J i . ilJHH4ppJl.Jlt-Jl.- . uipwiW. ""I- - STRAKA 4 KJL£TVA ( ittorijtki r e m a e) — AUGUST SENOA — (125) — Nilta zato — produlji prior — poslat cu ti ga za koji din. Da-rns moradoh ja do6, a on mi je za-mjeniko- fli kod vojske. Ne mogoh ostaviti svoje cte bcz pouzdane glave. Eh, da nije zamjenc — pro-djl- ji Ivan, pruiiv djes'ojci pozla-cn- u kupu — ded Andjehjo, natoi mi rumena vinca, da reknemo zdra-vic- u, da pijemo 6aSicu u zdravlje i nove naic brafe Trogirana! Djcvojka pristupi k redosniku i nagnu vr, da mu naspe vina, a pritom zaprijeti mu se ispod oka, ito se je s njom toli ljuto posalio bio prcd ditavim druitvom. Prak skofi i priskoei k prozoru. Div-n- a li vidika! Po vrhovima plam-t- e rameni kresovi, na modrini ncbe-sko- ] migolje zlatnc zvjezdice, po moru stcre se mjescema, tu kao pro-live- no zlato, tu kao srebrni stup, a onamo dalje kao blijeda zlaccna magla. cma gromada dize sc iz sjaj-nog- a valovlja — otok Draf; oko grada pako Juste gajevi crni, tajin-stven- i. protkani tankim zrakama noinoga svjctlila. Tiho je more, ti-h- a je no4 dobar jc Dog a svijet je lijcp, oj. Doze, lijep, da je grehota biti slijep. Mjese6na padate t na mrko lice, na crno mho i bijeli krst kriiara, mjescina sijevase o sre- - brnoj kupi u zatKome vinu. Priorove oJi zadubifc se u tu kra-sn- u noinu sliku. I njegova srca, premda ukruccnog od tolike borbc zivota, primi se krasna nocna slika. Dignuv kupu visoko. reii ic glaso-vito- : — U zdravlje, u slavlje vas Tro-girana pijemo evo rujna ina iz sre-bm- e kupc, a u dvoru hrvatskog ba-n- a IvaniJa Horvata, krasnoga ju-naka na ovome svijetu. Pijemo рл rado, od srca, kao Jto pijc za brata brat, ta ne tece It u nama ista hr-vatska krv. pijemo ga, jer prionu-st- c uz naie kolo. brat'o Trogirani, uz staro hrvatsko klo. gdje sc sa-mo naSa pjesma ori, a tudjinstvo ni u kutu ne zbori! U vaic slavlje. u vaJe zdravlje! Pijtc! Zarka ovo krv je na$ega kraja istom dozrcla na prisoju sunca. Jednim jczikom sla-vim- o Doga. jednim jezikom kune mo zloga, isto nas polje hrani, isto nas pravo brani, po istom kopnu hodimo, po istom moru brodimo, isto nas sunce grije. isti nas vjctar brije. tu smo nikli, porasli. dorasli, tu grlimo ssoje mile, tu I'emo poi-nu- tt ako Dog da. u blazcnom gro-b- u Pa mi da nismo jedni, da smo dvoji. mi da nismo jedne materc sinci, braifo moja! O. pristuptte bli-i- c. pogledajte si majku syoju, tu li-je- pa :!omovinu na ialu ir.jega mo-ra, Dalmaciju slavnu. gdje jc staja-l- a kolijcska hrvatskih kraljoa, — Eto, nadalcko blisicc more, obasjla ga mjescfina poput siajna alcma. Daleki su to putcvt, kud hrli brza nala plav, koja razbi i Mlcs!a-nin- a i Arapina, kud sc promecc hl-t- ri primorac i biie smjeli Ncrctva-ni- n Glcdajte pod sebe, na ono div-n- o kopno, Sto sc bujno niic uz hrvatsko more, tu sicva zelcna lo-z-a vinos-a- , Ju se bijeii popat srebra gusta maslina, tu se zlati hraun i narandia, a uz more dilu se po vr-liovi- ma junaeki dvorovi vlatcoski bijela pitoma scla i bufn saroii. gdjeno se skupljaju bijela edra bro-dov- a kao roj leptira na punoj ruii. Eto. to je naia domovina, a u njoi nal narod zdrav i iilav Nju da pu-stim-o, nju da prodamo tudinru za poJIo mito Ta ocevi nali ne b mo-g-li poCivati u grobu sa tolike srarnote. Oni nam namreic svetu cnu djedosinu. svaki grumen zem- - c orosen C junackom Krvi nrai skom, po glavicama dila sc tanks svako brdo, svaka tijeka, svaka lu- - i . 1.: t %_tjt isnMUtm svojim, cHja da jc to zcmlji. da je to zcmlja naJa. hrvatska. A ogk- - ( dajte sc i sami po gradewima uz more, po altinskim nckad poMeji- - nama. Ni}e li te gradore oslohodila hn-atsk- a dcnka. nijc li rktiva ruka hnatskih kralje%a poveiala slobodu vaiu i vase ctkve tcr nada- - rila ih kraljcvski. pa niic li veim po tim gradmima hrratske km? Ah, koliko op mlt odmetaHka a toj zcra-lH- . koliko izda ca, koi bi gotovi biii racicarrti fe za zlato, za sveju korist? Vi sc prenestc a pravu srict. brace Trejnrani. ter sc sjetiste korijena s%-o- g i dobro se sretsste. Pijcm u sase аагагцс a vale staljc' Pircm н slaru i sre&i ove AWliOfV, vw-- j лш~ p -- w— — —- Hr-- govocase kriiar Jtfacs srebr- - na kapa. nfegtrma oOima pUm-- proroka. niege ax kao od svete molitse. toJ tednom zagrrm uznositim gfaom — Boic' Spas nam dom Cvala mu dotisnusc goi do prvaka vranskog. dizuci kupc, i udari&e klicati iz jednog srca u jedan glas: — Doze! Spasi nam dom! Cvalu mu sreca! Case zveknuSc, grla daleko jek-nui- e, junaci zagrhSc se, izljubise se, kunuci sc svetom vjcrom i ime- - nom svojtm, da cc pod oknljcm junaka Tvrtka prodiciti, proslavttt, usrnfiti domovinu svoju. linkup Pavao stajaSe na strani, a o njegovo rame upiraSc se djevoj-k- a Andjelija. Suza zasja u oku Pa-v- U. vrcla suza radosnica, gdje vidje, da je nakon tolike muke, toliko krvave borbc, toliko krvmJtva, sile i izdajc svcjcdnako plimtio stari hrvatski duh neugasivim iarorh za slobodu rodnoga kraja. I starcu Zo-ric- u kanuie suzc niz obrazc, kako rnu je srce puno bilo. Pristupi k Pa-Icznik- u, zagrli ga i dva i tri puta te sc s njim izljubi ljudski. — Daj, vojskovodjo — rece sta-ra- c tronut — da te gradjanin Hrvat poljubi u boljarska usta, iz kojih tr-- rn nmfrL-l- n tnliko zlatnih riie- - ii. Budi, kako si reko, dao Dog. E- - vo ti se kuncm, ал cc pn vascm slavnom dielu biti i zadnia kap km mojc i mojih sinova, a i nas svih Trogirana, vi ste nam poStcni ljudi ofvnrili rrr i dulu Sad znamo. na fliu ttranu da rotennemo. I ia ve- - lim. tvrdo stajat ccmo na naScm korfjcnu i plemenu, pa usprijefi li sc Latinac. pa hocc, da nam budc na hrvatskom tlu gospodar, bacit (!cmo ga u more! — U more! — kriknu okrugli Mikola Srica. komu je danas nos cvao od blazenstva. Zone1 obidjc cijclo kolo okom. da nadje druga si Madija, da vidi, kako njegovu iatinskomu sreu godi to uzviScno liniKLr Ijvlir i veselie. Al ne na dje ga, bilo ga iznenada nestalo iz druitva. Vesclo ariiaSe sc ioJte iunatka pjesma u tihu not, orijaie se sinjim morem kao tajinstven gias iz grooa slarne minulosti, kao glas proroka, koji navijeita dan, krasnu zoru i irMnti xtJet Razidie se druftvo. u-- muknu pjesma, samo katkad .SuS-nu- o bi vjetric" maslinama, mirno ilriirmilf mnrc. mirno i liudi na gradu OmiSu, al ne drijemxhu ivi. — Dvije oitasc tniune. iavin сгаЛ1оР5 zida is nerivoiu staiasc prckrStenih sprijeda ruku. pristo- - njerv iedjima na urevno siaotu pL-- r.nin ir i on li tu krasnu nac u te carohne zelengaje, u to sjajno more. Dio je nagnuo glavu rtapti-jed-. oft mu se vrtjele, zubi Jkripali. Na svaki zveket caSa, na svaki glas hrvatskc pjcsme t tblijcdi na irart, oci rnu sijevnuic bijesom i pesti zgrcSSe sc na prsima. kanJa covicku paklcn proJdirc srce. Bija-t- e to Madio. Latinar. Trogiranin. Skripljufi, ittsnu a no£ : — Aj. Aijcs li ih, jasna noci? Vidis li U. zlatni mjeseft:?! Vi ivi vicdoci slivnoga rimskoga ijelu guje se zlatni dsorovi carcva i mu-drac- a dizahu sjajni na otsn ialu, gdje jc uljudna latinska ti)d via-dal- a Jirom ovc zemlje? Cuiete li hrapava grla gasara, kakvu zdraricu nazdravlaju plcmenitoj naJoj lozi u orom kraju. Napijaju nam La-tinim- a propast i zator. jer oni da su vladari? Oni ladari, ha, ha, ha! Glupo robljc. da lada zato, Itoma je slijepa, luda kob za jedan as tisnula u ruke uhoiitu toljagu, koju barbarin smatra kraljcrskim i-lo-m. Nc, ne cete — Hciipasc Ma-di- o — Dott cc doba, razbit ie sc txix rinx. dfi e srijeme zanijerait Љ lalosna bugarija dul sinjega la-ta a u torn penveju medju rulama medju mermcrstupcnljcm drevnih dah opet glavu i %last. Ni Tvrtko #i tT#4-- . ml I ltini rrkiimi (шо za go§podvo. Start Itpte? satrt stfijetom te harbarsfce Ti- - une. to гоМје hrvatsko. DaUnacija mora oKati prava kectka vjecnoga Rima. j jodnom oJieu Madk gfljev- - пјд, okom gospodske dvoreve b#na cetinsVoga, okom panan mrlflfe. osvete. prezira i zavisti, zxtim e-- makrvu Ijtinac s%-oj-u iolnic. pJir if 71 S,,-t- ll i u sau VovlO Gt rovne striiclc dobrocadnim Hnati-raa- , kefi sa ga toU Hjepo do&kali pod svojim kreyem. КоЈ рклога male lomere a naj-viscr- a poda omtikega grada ktccasc biskop Pavao skl©f4Hi raku. Ko-mor- a bijasc tamna, nad preorB i?knuv J! -- —-- raatiti g. ra i laptera astiju. I sti- - w prstc skloplicn rake ee. i rrfe si tiho svojot dafi : — Hvala ti Bofe. na radoti Tc-- iko si nas ku£ao ptctesko. mnogt s rukc vrgo na nas kao na sioove jfud;nc zernlp Kvisirskot Ah, rre-- ccsto Cm jaie se bolnoi гасјој dul, da e iz roda hrvatskoca izlapilo vatSKa aa zin ou mw jsw. - ptjifin, л. кгеа tf fiwmx шр.л--U srctfUL slaraa. slobodfta pod o-- etna. veaiaci jUtom Pavleve ce-krilfe-m Tvrtka. i proklcto ©o ta- - lo Ocs ma se zadafefsc a ЦЦш rao-dj- e koptte. k4c ra ho& zgazki, j re. a cdro nebo. a tamnc £c i preklet ss-a- ki sin ©st zeje. koji dabravc. Nad svietora kbdase мЈ +? izdatL nroiati kai maika %t tannstven mf. Pavae bosao se svsfu. To a caie zanos drhtahu, sreda I sc duic plamen ce u a u sve junaitvo, da jc mljedna dula klonula od prepastt ili raskosi te se jc dral izdajstva izvinuo nad zdravo zrno, da ga zaguii. Koliko nad j oh za svoga vijcka lijepih divnih Ijudi nascga roda? Mlade duSc, pune iiva £ara, skocile bi za obranu domadc-g- a prava na nogc јипаДсс, da im je sablja razvarila u koricama. U Iju-ti- m bojevima omastiic rodnu zem-lj- u svojom junackom krvi, zakleic sc, da ne (c do groba krenuti vje-ro- m, a ja, videdt takov posveieni zar, cuvsi toli silnu zakletvu, po-vjerov- ah njihovim ri jemima, bio bih dao desnu ruku za njihovo poitenje. Ah, koli ljuto prcvarih se, koliko je hrvatska domovina nastradala, stapefi se na njih. Zvon zlatnoga mita zagluSi njihovu savjest, laska mogudnika izbrisa davne zakletve iz njihove duie, zamataSe sc u zlatni plait visoke dasti, mislctfi, da su za-klon- ili prcd svijetom svoju rutavu duSu. Zato nam klonu i liga, izdaj-stv- o joj podjede korijen. i moj ju-naeki. nesretni brat Is-ani- l" budc svaki put u svojoj banovini Maivi irts'om prijevare. Zato i zdvojih. Al eto, kraj sve nevolje i kukavJtinc i upravo u das, kad jr. mislis", naj-dublj- e pala, diie Hr.atska iznova clavu, i nose klice i mladicc no- - kazuju, da nijc navijeke uvcnuo stari junaeki duh. Otkad dodjosmo u ovai krai i ovdie pri moru i u onaj medju Dravom t Savom, uvi-je- k nas goni ista prijeka sreca, u vjcdnoj motamo sc promjeni, cijela naia. povijest nije nego neprestana bibavica, plima i oscka. (Saftatit fe se) Male sale Xa salu kemije Profcsor: Kink je neopkeJtto patrebaa ta IjuJitt Upot. Olkri-te-n jt 1773 godine . . . Djak: A kaia tu ifitJi prie toga, bijeli bet ttjega? Moc navikc Ptfe$or tuetne na ftlki Jjaka pa ga upita: — r Bhkitti, da ti tmai gdje je Otdta ttlha? — Treia demo g-- a profetoee! — Dobro sedf # Komplimcnt — Tebi fait tamo re$#w pa & bio niltli Imaf! — Al, mlsli konj rnema to-ge- a! — Pa onda li aiSta ne fali! Djccje zelje — Sto bi li Vlado radije, brata Hi telu? — Ja bib nogmmetwt hpta! m Visa malcmatika Ulitclj : Aka imol tri breslt pa dtije pojedei, Ste ie ti ottati I tea: Jtdna bretkna i dttje lattice. RAZGOl'ORI I srce kao organ (kao i tvaki dragi organ) i&i svoj vlastki krvotok, svoje krme fedeve: arte-rij- c i sxnc Arterije donose srtanom miitca (ili miokardu) krv bogatu kist-ko- m i drugim "hranjivKn" ete-mentim- a, da bi srce raegto da ba-de satrScna "pampa" koja ncprc-kidn- o radi, dan i not. i koja mo Ie 6a istraje cStav vijek. Ove sr-can-c artcrtjc, kojc hrane srce ili kerename arterije (kako seenestracno nazivaju) pokzcexl luka aerte. Jedna. Ijcva kerenar-n- a arterif a. rtamtfcnjcoa je hjesom dijeiu srca, a drag — desna ko renattu arterija, desoom difeia. Srce jc obavijeno, tako reex. za-gtlje- oa. kao vtjenewn. arterif ama Cod tsdi. nfihovo irae — kerona. ste znafi vsjenac). Kerenarnc arterije sa i te kako vaine za zdravlfe srca I za zdrav-lje aopce Zivot. tako rcct. zavisj od nijh Zasto Svaki organ najeg tifda snabdi-fev- a se encrgctskim mattrijama, oopec samo uko ako su njegove Uspio koncert mlade jugoslavenske pianistice u New Yorku New York. — Mlada jugosla venska pijanistica Dubravka Tom-iii- , koja je na Skolovanju u USA, prircdila jc 10. marta koncert u Carnegie Hall-u- , uglednoj, new-}-orJk- oj konccrtnoj dvorani, i po-bra- la torn prilikom povoljnu kri-tik- u kod muzifkih strudnjaka, pu-blike i u stampi. Tomsidcs-- a jc izvodila Bahova, Detovenova, Bramsos-a-, Sopenova, Ravdosa, Debisijeva i Listova djela. Muziclci kriticara "New York Timesa" je konstatirao, di je TomSic'eva vrlo darovita i da jc ncke tocke svog koncertnog pro-gram- a izvela "istinski poeticno" i "sa sjajnom tehnickom kontro-lom- ". On vjcruje da njen "ne-sumnji- vi talent nagovjeJtava lije-p-u umjetnicku buducnost zrclog, odraslog pijanistc". TomJiiera sc sada upravo na-la- zi u toj tcSkoj prclaznoj fazi, u Razvitak slavistike u Berlin. — U sklopu Akademije znanosti u Derlinu nalazi se i In-stit- ut гл slavistiku, koji je c£ ob-javi- o desctak znaajnih djela s tog podrudja u redakciji prof. H. H. Dielcfcldta. Sada sc nalazi u stam-pi i zbornik o njcmacko-slavenski- m odnosima za vrijeme od scdam sto-Ijec- a te djelo prof. Josepha Schutza pod naslovom "Geografska tcrmi-nologij- a na srpsko-hrvatskom- ". Institut izdajc i casopis za sla-vistiku "Zcitschrift fur Slawistiz" u redakciji poznatih slavista H. H. Dielcfcldta, R. Rischera, F. Licwc-lir- a i E. Wintera. Casopis je, prc-m- a izjavi rcdakcije, postavio scbi kao glavni zadatak, da u Njemac"-ko- j prosiri i produbi poznavanje Svnkom svoj camac za spasavanjc Jedna njemacka tvornica u Btzbadenu izradila jc jedan fa-ma- c za spasavanjc, namjenjen putnidma koji avionom prclijafu ocean. Gumeni camac kemstrui-u- n je za jednog covjeka, dag jc metar i po a Sirok jedan mctar. Ima uredjaj kojim se camac mo-2- c rudavatt za nckoliko sckundi. Camac, zajedno sa ovim uredja-jem- , tciak je tri kilograma a ka-d- a se slozj mole da stane a ku-Uf- a koja nije veca od kutije za ctpclc. zuti j)iacovjck Na malom sundskom otoka Flores nadjena je dobro ocuvana okamenjena lubanja jednog Ne grito-ovjek- a, tijase starott djeni na vise od milijun godina. Ovo je prvi sluca) da je nadjena djela j neoUec'cna lubanja ovog praebvjeka. Potomci predhistorij-ki- h Negrita. Lop pripadaju na- - ZDRAV arterije, kojc gi hrane, propust-Ijivc- , slobodne. Ako sc ncka od ovih arterija zapuSi, aslijed bolc-s- ti ili aslijed vanjske komprcsije, onda ovaj dk organa, koji ona natapa i hrani, ne moze dalje ii-vj- eti bcz knt, onda on pati i u-m- ire (nekrottzira). I sa sreem se isto deiava. Ne trsba ni dekazivati da naSe zdrav-lje, naS itsot zavisi od rada srca. Ali jc, zato, potrebno ukazati na finjenka da je srce organ, kao i svaki dragi (na to se obtcne ma-nj- e mi). koji a ss-oje- m nepre kidnom rada treba dt bade do-volj- no obikito zalivan, natopljen. ednosflo hranjen krvlf. Njegove dvtje koroname arterije granaja se sve do mtitcmh vtakana srca — i dok one hrane srce. taj organ jc iivahan i aktivan. bcz prekida, nocu i danfa, mnego i ranego go-dina. I sav taj ukapei proces je ncosporno "cadesan™ — sve dek koroname artfje netakoate, dek sa zdrave. AK. ako aslijed arterioskleroze (uslijcd starenja koronarnm arte-rija) i aslijed ntkih botesti ovih lojoj e potrcban vrlo interuivan rad s velikim naporima da bi sc stekla vtsoka tehnika i suvcreno mogle tumaditi kiavirske kompo-zicij-e vclikih ma jstora. TornJiceva je dosla u USA kao sttpendist u ssxjoj jedanaestoj go-din- i. Talent joj je i ovdje bio za-paie- n, pa je dobila stipendije i nekth americldh institucija. Ove godine cc diplomirati na Dfuli-jerdov- oj muzickoj Jkoli u svojoj scsnaestoj godini. U svojoj trina-est- oj godini vec je bila prircdila solisticki koncert u new}-oriko- m Town Hall-- u i tada je dobila iz-vanred-nu kritiku. "New York Times" je pisao, da se tako daro-vi- t mlad pijanist ne srece festo. "New York Post" opct, da je "fcnomcnalni mladi umjetnik' , a "New York Herald Tribune" ftik da je "majstor svog instru-menta- ". Istocnoj Njemackoj slavcnskih naroda pa je u torn smi-sl- u spreman da okupi istaknute slavistc. Casopis se uglavnom bavi historijom slavcnskih knjizev-nost- i, pitanjima jezika, starina, op-fo- m historijom, scobama, uza-jamni- m odnosima ttd. Osim togs casopis za slavistiku prati suvrc-men- i kulturni zivot svih slavcnskih naroda te objavljuje kritike, recen-zije- , bibliografije i kratke prikazc s podrucja slavisttke. Medju mate-rijalo- m pnih nckoliko brojesa ima i zanimljivih priloga s podrufja balbanskih Slascna. kao na primjer studija J. Schropfera o unutarnjoj jczicnoj formi balkanskih naroda ili E. Georgirva o postanku glago-Ijire- . Poslijc opcracijc c'ira n stomaku prija vino Na jednom od posljcdnjih sa-stana- ka udruienja beckih lijecnika raspravljaln sc piunje o uzrono-t-i lira i alkohola. Primi jeeeno je da sc broj teSkih alkoholicara poxtx'ava ltdma koja su ranijc operirana od lira u stomaku ili na dvanaestercu. Od pet stotina te- Skih alkoJiohVara koji su smjeJtc-n- i u bolnice, kao opami po okoli-cu- , 10J ih je ranijc bilo operi-ran- o od cira. Poslije opcracijc pari jent ima naroctto prija vimka kiselitu premda je ona za njih vrlo Itetna zato Sto im vino, i u militn kolicmama, oduzirra ra-zu- m. Stoga lijeftiiri preporactiju "eraJima" da sc ctzdrfe od alko-hola. starijim prasunovnkima fate ra-se, live jo$ i danas. To ra Satan-g- i na Malajskom poluotoku, An-dami- ni na Andanunima i Aeti na Filipinima. L J V B O L arterija (akutni reumatizam i joi neke druge) unutrainja povriina koroname arterije postane poste-pen- o sve vise neravna, hrapava. gruba; ako se aslijed procesa tilt bolcsti smanji iirina ovih najval-niji- h arterija tijeta; ako sc ni ove nenormalne pofase nadovcie jol i lise'ani fakter spazam (gre" arte-rija), aslijed iscrpljenosti, preroo-renos- ti tti intoksilcadjc ©rg-anizm- a. onda to prouzrokaje. naglo i traj-n- o. smanjenje kalibra koroname-arterije- . Zbog taksog sianja srce akatno pati. jedan cltav dio srca-no- g miSica (raiekarda) KSen j svoje krvne hrane, naglo i barn© reagira. AR, to e'es© znafi i poCe-ta- k amkanfa tkisa oneg dij+k sreanog mtiica koji jc Шеп krvi. Uvifek kad se sflfunji kalwWr arterije, ali se a ne zapai-- i sa-rst- m. betesnik dbija n-apa-d tn-tenzivn- eg bofeu (bol se ИМ e-din- om gradnc kesti) sa profidra njcra beta a fcfev raase i rifele ruka. Srtcom. sve to traje neko-Itk- o rainata. To fe e one ito se naziva napad angmc pektori Poslti'e teg prvog napada tzvicsna obazrivost jc ncophodna, da bi sc Vanjska politika Jugoslavije (Xastauk tJ ttrane 3) Odnosi izmodju FNRJ i SSSR Beogradska dcklaracija od 2. juna 19)3. godine bila je osnova na kojoj su se razvijali odnosi iz-med- ju FNRJ i SSSR. Kao rczul-ta- t razgovora vodjenth zjl vrijeme posjeta predsjednika Tjta Sovjet-sko- m Savczu doJlo je do potpisi-vanj- a zajednicke izjave o medju-drfavni- m odnosima i izjave o od-nosima SKJ t KPSS. "U razvoju svojih odnosa i sve-stra- ne suradnje sa SSSR jugosla-vensk- a vlada se dosljedno rukovo-dil- a principima iz zajednickih be-ogradsk- ih i moskovskih dokume-nat- a — kaic sc u izvjeStaju. Vjer-n- a principima iznijetim u spomc-nuti- m dokumentima, jugoslaven-sk- a vlada cc nastaviti da se zalazc za dalje jacanje medjusobnih od-nosa. Ravnopravna suradnja s Sjcd. Drzavama Interes jugoslavenske vlade prc-m- a zemljama amendkog kontincn-t- a razvija sc uglavnom u bilate-ralni- m oks'irima i manifestirao sc u razvijanju ckonomskih odnosa s ovim zemljama. U odjeljku o odnosima Jugosla-vije sa USA kaze se izmedju os-talo- g: "Jugoslavcnska vanjska po-litika, zasnovana na izsanblokov-ski- m naiclima miroljubive i aktiv-n- c kocgzistcncije zemalja raznih druStsenili sistema, ogledala se i u Sirokoj suradnji sa Sjcdinjcnim ameriCkim drzavama, kako u pi-tanjima od bilatcralnog intcresa. tako i u mnogim problcmima me-djunarod- ne pohtikc". Odnoii Ju-goslavia — USA u 19)6. godini razvijali su sc u duhu ravnoprav-n- e suradnje i medjusobnog razu-mijevanj- a. U novembru proilc godine sa vladom USA zakljuccn je sptu-azu-m o isporuci poljopri-vrcdni- h viSkova u vrijednosti od 98,3 milijuna dolara. Porir.ska narod ima Blislioir i Srcdnjcff Isloka U izvjeStaju Saveznog izvrJnog vijeca istifc c da jc vanjska poli-tika Jugoslavije pmzala poltticku podrfku borbi naroda Dliskog i Srednjeg 1st oka za njihovu ncza-visno- st i samostalni razvoj. Robna razmjena s ovim zemljama pove-cal- a se u odnosu na proslu godinu, tako sc povoljni politicki odnosi nizom zemalja ovog podrucfja nisu u odgovarjjucoj mjeri odra-zi- li na jacanje ckonomskih odno-sa, a naroiito robne razmjenc. Razvoj odnosa s Egtptom uspje-Jn- o se nastavio u duhu sststranc suradnje i uzajamnog povjerenja. Posjeti predsjednika Tita Egiptu i E S T I otklonila opasnost nosth napada. Obazrisost znaei: ozbtljan odmor adekvatno Iijecenje i cevta lijcC' nilka kontrola. ZaSto sa ovi nepnjatni i bolei napadi angmc pektoris joS i opa-sni- ? Svaki napad angora (to fest svako naglo smanjenje kafcfera ko-ronark- e, i zbog toga aeausjeoo o-tka-njc krvi kroz ova arterija) dini da ova nepotpaoa suiavanfa Ш zapasema koronarke postaju potpafia i trajna N'afteifc, te za-paSe- nje nastaje uslijcd trotnbozc eboljcnfa koroname arterije. Pe-slfed- ka koroname tremhoze je takozvani tnfarkt nwokarda (a-oo- g mrWa). To znaei smrt fed-o- g manfeg veceg difeia srca — ceste te moie da bade aafok. aalalest, i smrti cevfeka. Za КјесезЦе tnfarkta peiljedi-c- a korooame tromboae) potrAan dreifa) i svJefK к!ммЛв Ufcce-tte-. zatim relattvtM rair jeS ncko-liko mieseri Ozdravljenfe a. poslifr ozImIioc troraboze ( mfark ta} moguCno fe. zahvaljajuca nio-- 0 K0R0NARN0J (SRcANOJ) TROMBOZI I INFARKTU MIOKARDA su predsjednika Nasscra Jugoslavijt pridonijeli su daljem zbliienju i jacanju prijatcljske suradnje. S ostalim zemljama Bliskog. i Srednjeg Istoka odnosi su bili nor-maln- l. Sve Ijcsnjc vczc s azijskim narodima Jugoslavcnska vlada je pruiala politicku podriku opravdanim tc-znja- ma azijskih naroda, ostvaru-jud- i ujedno sa njima i uie vcze u forumima Ujedinjenih nacija i u uzajamnim medjudriavnim odno-sima. Proilc godine su ranijim do-kumentima pridodati trojna bri-onsk- a izjava predsjednika FNRJ Josipa Droza Tita, predsjednika Egipta Gamala Abdcla Nasscra i predsjednika indijskc vlade Dia-vaharl- al Nehrua, kao t zajcdnic'ka jugoslas'ensko-cgipatska- , jugosla-vensko-indonczans- ka i jugoslavcn-sko-kambodiansk- a saopdenja prili-kom posjeta predsjednika Nasse-ra- , predsjednika Sukarna i princa Sihanuka Jugoslaviji. U izvjcStaju se zatim opSirnije govori o odnosima s Indijom; spominju sc privredne vcze i Dur-mo- m, tjcSnja suradnja s Indonc-zijom- , odnosj s Japanom i Kam-bodfo- m itd. Siroke mopiucnosti za suradnju s NR Kinoni U odnosima sa NR Kinom do-{l- o jc u tokj proilc godine do si-rok og razvoja medjusobnih odno-sa zasnovanih na zajednikim tez-njam- a za osiguranje mira i medju-narodn- c suradnje na prinripima ravnopravnosti i medjusolmog po-Stovanj- a. Vlada ITsJRJ podriava i podrzavat cc sve naporc za pri-je- m Kinc u Ujedinjene nacije. Do-sadaSn- ji razsoj jugoslavensko-kincski- h odnosa pokazuje da po-stoj- e Siroke mogucnosti suradnje izmedju Jugolavtjc i Kinc. U proiloj godini doslo je do ii"c ra-zmjenc dclegaiija sa Kinom. Svcsfvana .suradnja s Ktiopijom Jugoslavcnika vlada pozdrasila je -- pojavti novih nczavisnih driava u Afrid i sprc-mn-a je da i dalje pomazc njthov samostalas razvoj. kale se u izvjcStaju Saveznog iz-vrSn- og vijeca. Kao i ranije, i proilc godine odnosi izmedju Jugoslavije Eti-opij- e razvijali su sc u duhu prija-tcljstv- a i svestrane saradnje. Drtigoti preiplatmti, loftma je ittetla pretplata, pmljeJnji je fas da je ebnotite! gucnemiftu foraiianji fercdflili (kolatcralnilt) artcrijskfti veza — i lijcceflju morbtdne osneie sva-ke- g boksnika (natn iisota, i-hr-ana, antibtotici i drugi Iijcko-vi-). Na konra, ркалје oboljenja koroname trombozc za lijcCnika je od velikog imeresa. KeKko bi bilo znaajRo znati, d--x ti jc da-nas sve vecj broj pofava кегопаг-n- e tromboze rezahat s-e-ce raegac-nest- i difagnoze ovc beleti, ih je prijc rezaltat nadma tetopa dan-a-Snje-g zivota, ncnise t fizScie n-crpljen- esti, intoksikadfc organiz-m- a i drag neftziolelkih posta-paka- ? U svakom ttacaa, smatraroo da je ftajfeolfa zaka I prativ ove botesti razaown i mudar Itvet. U-op- e, sve se sodi na to da jc bo-Ij- e sprifoSti neg KjecW. Ipalc, danas je pottJgnat zna-ta- n twprcdak ke sc tire proynozc os e ozbiifne balesti. Dana, nove mega£nett tifeceofa vie sa po-velfaif- e, ah je zato potrebno da se belesoik bUfosrerocoo obrati Iifeeaiku. Dr Vandiet TASIC |
|---|