000087

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Yukon; Canada; Bor; Kad’; Bia; Rata; Malo; Eta; Kon; Puta; Morali; Lira; Rani; Lorn; Nasi; Pise; Posti; Ihl; Otpor; Newfoundland; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284172; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/3870

4 """JSS1 JWSfc "lr . _. „,'"'' STRANA 2 — Jednlstvo, 16. marta 1962. У mmirwQ year, and other countries .uu Authorized as Second Mail, Post Office Dept., Ottawa, and for'payment of postage in Iliiiiiitiiiiiiillillliliit it ill t iiiiiiiiiii iiitiiiiiitllf lit li tliiif iiliiiiliijjiiittiiillliniiiiliiiiiiiliiiiiiMiiillliilililiitillii ttiillillll Gradjanska prava Лто drugom ntjcstu donosimo lekst ka-nadsk- og zakona o pravima (Bill of Iiights), kojega je data usvojiti Dicfen-bakerov- a konzervativna vlada. Divan dokumcnat, usprkos izvjesnim slabosiima. Ovim zakonom Kanad jemima su zaga-raitira- na ljudska prava, bas onako kako prophuje 1'orelja UN o Ijudskim pravi-ma. All ono slo je na papiru nije uvijck u praksi. Dogadja se mnogo toga sto je suprotno odredbama ovog zakona. I sada je na demokratskim Kanadjanima da o tome povedu racuna i traze da se zakon posliva i od slrane onih koji su ga doni-jel- i. Moze li na primjer, tvrditi da Ka-nadja- ni uzivaju slobodu govora, sastaja-nja- , udruzivanja i Stampc ako se ljudi-m- a odbija gradjanski papir zalo slo cita-j- u zakonilu slampu Hi pripadaju zakoni-ti-m kanadskim organizacijama? A to je iicinjcno i ljudima koji se it Kanadi na-laz- e preko 50 godina i dobrovoljno su sluzili kanadsku vojsku u dva svjetska rata — lakvi ne mogu dobiti gradjanstvo, a dobivaju ga oni koji su sc u prosloih ra-t-u borili protiv Kanade kao sluznici faU-stick- h osvajada! Tom skandaloznom slanju treba stati na kraj. U proslom broju smo javili da je osno-ran- n Kanadsko vijede nacionalnih grupa sa ciljem da promise mir, branl gradjan-ska prava i siri kulluru. U Vijedu je za-sluplje- no deset organizacija. Njegov ne-posred- ni cilj je ukidanje diskriminacije u izdavanju gradjanskh papira. politiikih pripadala odgovorni policijsko Komitet gradjanske slolxxlc udruzcnju (Canadian Association) izvjcstava u ncmilosrdnijc princip optuzeni nevin do-kazc u 10 zakon-ski- h kojima optuzena dokazc ne-vin- a, tuzitcljslvo dokazc u zakonodavstvu. najopasniju Komitet smatra svjedoke ncpostivanje svjcdocanstvo ne-ce pokretanje protiv "Srbobran" amnestiji "Amcrikanski Srbobran" jc prilidno u-znem- ircn amnestijom u Jugoslaviji. Taj jugoslavcnskc vladc te-S- ko pogodili rcakcionarnc grupc, a one pod "Srbobranovim" barja-ko- m mozda najlcie. sta 'Srbobran" On kaic da "niko od srpskih . . . ne sine da se zaboravi i da pomisli da ovoj koinunistidkoj kako jugoslavcnskom rciimu nasjesti "srpski emigrant", kad je nasjeo ta-ka- v "dvrsli" anlikomunist kao je Pa-ne Jerid iz Niagara Falls? I li "Sr-bobran" smijesan kad od obidnih ljudi trazi "dvrslit antikomiinistidku svijest" a odobrava Paul Jeridu? (O smo javi-li u proslom broju). slo ce o amnestiji kazati os Renegatski put Citaocc ce intcresirali kuda je dospjcla grupa, koja sc nekoliko protiv kanad-sk- c Komunistickc partije i marksizma-lenjinizm- a, tvrdeci da treba traiiti "dm-g- i put" ka socijalizmu u Kanadi onoga kojega slijedl Komiinislicka parlija. Nji-hovo traienje "drugog puta u socijali-zam- " zai-гШ- о je proglasavanjcm Sjedi-njcni- h Driava za "prvu zcmlju u si'ijctu". te "teze" jc amcrick' Droicdcr, kojega je Sal-sbergova grupa proxli Ijedan pozvala da joj govori. Droicdcr jc da jc i So-rjels- ki socijalistitka zemlja, ali Sjcd. Driava. Glavna jc njegovim rijecima, u tome je "ameritki plod "demok-ralsko- g proccsa", a sovjclski Kako tovjck moic govoriti lakvc glu- - Published every Friday, in Serbo-Croatia- n and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-lishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone ЕЛ1 3-1C- 42. Editor Stjepan Miolid, Man-ager Ivan Stimac Subscription rates: $6.00 per USA Class cash. se, Na tome se stvarno radi vec nekoliko mjeseci. Kampanju je pokrenuo Kanad-sk- i slavenski komitet. U vezi toga u Ot-tat- ci je vec bila jedna delcgacija. Obav-jesle- ni su svi clanovi parlamenta. Bit ce poduzet cijeli niz drugih mjcra da se o-bavj- esli narod slo se dogadja u njegovoj sredini — kako se iz razloga krsc zakoni. Slvar bi mogla dospjeli i pred Ujedinjenih Nacija. Vazno je da pravi Kanadjani podu-pr- u ovu kampanju, jer je od vaznosti za sve. Na prvom mjestu treba da se prijave oni koji su na ovaj nadin diskrimini-rani- . Za dobrobil onih koji strahuju da bi time mogli zauvijek priliku da do gradjanski papir navest cemo jedan primjer. Mnogi se sjecaju kako je godina novinar Pierre Bcrton iznio slucaj jedne Finkinje, koja nije mbgla dobiti gradjanski papir zbog toga slo je jedno vrijeme finskoj radnid-ko- j organizaciji a poslije ju je policija ucjenjivala, obecajuci joj gradjanski pa-pir ako prislane da bude spijun. O toj stvari se vise ne govori, jer je dotidna kralko toga dobila gradjanski papir. Iznasanje njczinog sludaja u ja-vno- st je bila prilidno nezgodna slvar za one koje su za to bezakonje i oni su morali da isprave. Tako je u skoro sludajevima. Takva diskrimi-nacij- a je bezakonje i nasilje i da se obuslavi samo na iaj nadin a-k- o se iznese pred javnost. Ostali mogu — trebaju — pomodi mo-raln- o i materijalno. .#.-.#- , i.i. za pri Kanadskom pravnika Bar da sc Kanadi sve gazi da je dok sc nc da jc kriv. Samo provinciji Ontario postoji do odrcdaba po osoba ima da jc umjesto da da jc kriva. Priblizno isto broj takvih odrcdaba nalazi se fcdcralnom Kao od svib ovih odrcdaba onu koja prisiljava da svjcdocc, pod cijenu kaznc zatvorom za suda, bcz garancijc da njihovo posluziti za kaznenog potupka njih samib. o korak dc sigurno izbjcglidkc Ali tu moze? c-migr- anala nascdne a-mnes- liji." Ali ko-munistidk- om nece obicnl mil sto nije tome Ne znamo rencgatska Salsbergova prije godina digla od socijalistidku Alitor komunisli-- Ш rcncgal Earl priznao Savez "zaostaje" iza razlika, po slo tocijalizam" "diktaltire". Business organizacija svi svi izgubili biju prije par poslije ga svim moze 50 da tali reakcionarni listovi it Sjed. Drzava-m- a i Kanadi, ali nije toliko vaino. Ci-njeni- ca je to da su sve reakcionarnc po-litid- ke grupc i organizacije danas suode-n- e ozbiljnom situacijom, ne toliko zbog amneslije, ncgo zbog toga slo su svojom polilikom dospjele it eor-soka- k. One tie-ma- jti odgovora na pitanje svojih prisla-lica- : Kakva nam je biidudnost? U lorn pogledu veoma je inleresantan clanak popovsko-ustasko- g lisla "Danica" iz Chi-cag- a (14. marta) pod naslovom: "KAD A I KAKO? OS'IMA, KOJI M1SLE O HR-VATSK- OJ SLOIiODI Ihl 0 POVRAT-K- U U IIRVATSKU". Clanak daje vrlo malo nade onima koji misle o povratku u ulozi nckakvih "oslobodioca". I slo jc joS vainije, "Danica" priznajc da je takvih svakim danom manje. posti? Droicdcr nije ncznalica. Nije ni Salsberg i oni koji su mu se prikljudili. Zasto onda to dine? Sla je smisao njihovih "leorija"? Ako se kapitalizam na "demokratski" nadin "prcobraiava" u socijalizam, sla sc on-da treba borili za njega? Nije li bolje sjediti skrstenih ruktt i cekati da socija-lizam dodjc na kapitalistickom tanjuru? Drugim rljedima, ono za cim Droicdcr, Salsberg i dr. rcvizionistidka bralija ide jcsle to da radnidku klasu odvrale od or-ganization ja i borbe za socijalizam. To je iislaga kapilalizmu u njegovoj borbi protiv socijalizma. Drugim rijeiima, ovi ljudi su sc prelvorili u sluge kapitalizma i reakcije. Tako se uvijek dogadja: Onaj tko tts-ta- ne protiv svoje klase i oilrckne sc bor-be za njezinc interesc i idcale, on svrsava kao slttSnik njezinih neprijalclja. Politicka prava U Britanskoj Kolumbiji organizirani radnici nemaju punih politickih prava. Oni naime ne mogu putem svo-jih organizacija (unija) fi-nancij- ski pomoci politicku stranku koju zele. To pravo oduzela im je Bennettova socijalkrediters-k- a vlada, usvajanjem poseb-no- g zakona. Razumije se 'da ona nije dala usvojiti zakon koji ograni6ava prava kapi-talist- a da pomazu svoje po-litic- ke partije. Radnicke unije u Britans-koj Kolumbiji smatraju da je soeijalkrediterski zakon АН1ШАС 0 KANADI Amerikanac R. L Alson iz Lockport-a- , New York, u-put- io je pismo listu To-ronto Daily Star, u kome kori Kanadjane zbog puza-nj- a pred Sjedinjenim Drza-vam- a. Vecina Amerikanaca ma-lo zna o Kanadi, a prijate-ljstvo- " koje joj ameriSka vlada pokazuje proistice iz njezinih intercsa, jer je Ka-nad- a "blizak izvoz sfrovih materijala i energije, hrane i svjeze vode". Ako Kanada hoce da os-tan- e nezavisna zemlja ona mora da ovb stvari razvija sama i za sebe( you must process more in your own PU6ANSTVO 1. juna 14,009.429). HITLERIZAM 1962. Fasisticka i teroristicka organizacija ne zeli da se samo na francuskim, odnosno problemima. da ima — me-djunarod- ni To se dokazuje i paro-l- a koje su odstampane na pismima, sto upu-cuj- e u svrhu ucjene. primjer, u pismima koja su dobile neke redakcije, "kaznjene" da plate lira jer su dopisnici iz Al izvjesta-val- i OAS, naveden je internacio-naln- i program te organi-zacije. Evo ko-je su se nasle na tim pis-mima: "Maroko, Tunis i Indo-kin- a "Kon ijf protivustavan i da treba biti ponisten. Medjutim, apelaci-on- i sud B.C. je ovih dana o-dlu- cio suprotno. Unije su izjavile da ce a-peli- rati na Vrhovni sud Ka-nade. To je svakako pravil-ho- . Ali sta onda ako i Vrho-vni sud potvrdi taj diskrimi-nacio- ni zakon, Sto je vrlo moguce? Izlaz iz tog stanja je da radnici Kolumbi-i- e ozbiljno porade i na idu-ci- m izborima izaboru svoje ljude u provincijalni parla-mena- t. country and export these products as well as your ag-ricultural surplus or die as a nation). On kaze da Kanada strahovala od rata a-k- o ne bila toliko sa Sjed. Drzavama. Wa-shington jo zainteresiran u kanadsku obranu ne zbog Kanade nego zbog sebe. Alson na kraju рогибије Kanadjanima da ne krive Amerikance za ovo stanje stvari, jer kako smatraju da je za njih bolje. odgovomost je na samim Kanadjanima. "Oni trebaju da suoce (Hnjcnice i prestanu lizati ruke Ameri-kancima- ." KANADE Prema popisu od Nova Scotia 737.007 Kanada ima 18,238.217 New Brunswick novnika (godine 195G. je i- - Quebec 5,259.211' mala 16,080.791, a 1951. go- - Ontario 6,236.092 dine Manitoba Ova tablica pokazuje sta- - Saskatchewan 925.181 novnistvo pojedniih provin- - Alberta 1,331.941 cija: British Colum- - Newfoundland 457.853 bia 1,629.082 Prince Edward Yukon 14.628 Island 101.629 N. W. T. 22.998 OAS zaustavi aliir-ski- m Ctaa pretendira karakter. nizom ih OAS Na talijanske po 500.000 "glo-be", zira nepovoljno po bezmalo citav svih parola Francuskoj I", Britanske bi manje bi poveza-n- a oni rade Glavna sta- - 597.936 921.686 go Belgijil", "Suez Fran-cuskoj i Britanijil", "Goa Portugalijil", "Nova Gvi-nej- a Nizozemskoj!", "Ko-rej- a Japanul", "Kuba Sje-dinjenim Drzavama!", "Kina Cang Kaj бекиГ, "Katanga Combeul", "Val d Aosta Francu-skoj!', "Juzni Tirol Aust-riji!- ", "Istra, Dalmacija i Slovenija Italiji!", "Aust-rija- , Sudeti, Slezija, Istoc-n- a Pruska i balticke drza-v- e Njemackoj!", "Bjclo-rusij- a Poljskoj!", "Citava Njemacka Nijemcima!", "Slovacka Slovacima!", "Hrvatska Hrvatima!", "Ukrajina Ukrajincima!", "Madjarska Madjari- - ma! "Van RusJ iz Evro-pe!- ". Kakva Iegitimacija . . . (Uvodnik "Narodnog Glasnika" — nastavak iz prolog broja Uvodnik u "Danici" od 1 1. februara, na kojeg smo se osvrnuli u proslom broju, ne samo preino, nego up-ra- vo ocajni5ki postavlja pitanje nadjenja novog na-licj- a da se nadje izlaz iz §kripca izolacije, u kojem su se nasli ne samo ustaSc, nego i macekovci. Na povrSini bi moglo izgledati da je to konacno priznanje da treba mijenjati politiku, koja je naiSla na takav neuspjeh da sami kaiu da ne mogu dalje istim pravcem, ali pomniji pogled na stvar ce ukazati da se samo trazi drugu vanjsku formu, a su§tina programa da ostane kakova je i bila. To smo letimicno rekli i u proSlom broju kad smo kazali da ustaSe samo traze novo nalicje, a ne da promjene svoj program, kako su ga pod Pavelicem i Hitlerom izvadjali u djelo. No kad jedna politi6ka skupina, bez razlike kako sc u datom momentu nazivlje — ustaSc, "nacionalisti", -- шгф-еф Џгчег-- w-4A&$.ehAfe- W S DRUGI GOVORE VRIJEDNO POTPORE Britanskog filozofa Bertranda Russell a su pitali za-sto podupire omladinsku kampanju za mir (Youth Peace Campaign) kad u istoj sudjeluju i komunisti. On je odgovorio : "Ja podupirem svaku organizaciju za koju mislim da iskreno hoce mir . . . Ja nisam komunist, ali vjerujem da sve 3to zblizava komuniste sa onima koji imaju sup-rotno glediste zasluzuje moju potporu". DIPLOMATSKA AKTIVNOST U MOSKVI Moskovski dopisnik zagrebaSkog "Vjesnika" Bar-bie- ri pi5e da strani diplomati u Moskvi vise ne pisu iz-vjeSt- aje o sovjetskim prilikama na temelju onoga §to su prolazeci ulicama vidjeli "kroz automobilske prozo-re"- danas to cine na temelju svojih razgovora "uz bo-cu- ". Barbieri kaze : "IzvjeStaji se najCesce grade ovako: poslije razgo-vora o kvaliteti, cijeni, porijeklu i nacinu transporta do Moskve boce koja je tog casa na redu, jedan diplomata pita drugog: "Jeste li culi da postoji otpor u rukovod-stv- u prema destaljinizaciji?" Drugi odgovara: "Zar zbilja? Sto vam se o tome cmi?" Pn-- i : "Molotova su vi-djeli kako posjecuje muzej u Kremlju". Drugi: "A Ka-ganov- i6 svake nedjelje §eta uz frunzeovsku obalu" . . . Prolazc opet na razgovor o boci, a zatim svaki gra-b- i priliku da ode do kupaonce kako bi zapisao u notes: "U sovjetskom rukovodstvu postoji saJan otpor prema destaljinizaciji", da ne bi zaboravio povejrljivu infor-macij- u na kojoj ce sutra graditi svoj opSiran diplomats- - ki izvjestaj." NOVAC I CIVILIZACIJA A. Akkerman u tredunijskom listu Western Pulp and Paper Worker pise o razoruzanju : "Iz rekorda o razoruzanju se vidi da Sjedinjene Drzave hoce kontrolu naoruzanja, a Rusija kontrolu ra. zoruSanja. To potvrdjuje da privatni proizvotljaci oi-uz--ja ne zele da izgube svoj unosni biznis. Ono za 6im oni idu jeste novae i ni najmanje ih nije briga da svijet po- - stane civilizovaniji." UJKA SIMA POMA2E — SEBI Americka vlada mnogo prica o tome da je opre djelila 500 milijuna dolara za "pomoc" zemljama Latin-sk- e Amerike po njezinu programu "Savez za progres". AH u sluzbenom glasilu njezinog ministarstva trgovine se priznaje da su ameri6ki monopoli izvukli 774 miliju-na dolara profita u 1959. godini i 829 milijuna u 1960. Peking Review ZASTO FRANCUSKA NE SUDJELUJE U 2ENEVI? Americlki pisac Walter Lippman u 61anku o ienev-sk- oj konferenciji o razoruzanju kaze : "Francuska vlada nece uputiti u ienevu бак ni pro-matrac- a, a jos manje ministra vanjskih poslova. Da li je to zbog toga sto francuska vlada ne vjeruje, kao tri ostale velike sile, da bi nuklearni rat bio samoubilaSki za obe strane? Naravno ne. Francuska vlada je tako si-gur-na da Sovjetski Savez nece stupiti u rat te ne vidi ni-kak- ve potrebe, nasuprot zemljama u kojima se govori engleski, da odrzava kontakt radi smanjenja opasnosti od loseg ргогабипа i nesrecnih sluCajeva." ZNAK NOVOG DOBA Engleski novinar Collins, koji se vratio s puta po centralnoj Africi, ka2e u predavanju na britanskom ra-di- ju : "Vrijeme kolonijalizma je definitivno proslo. To sc najbolje vidi u pogledu posluge. Mladi crnci koji su nas ranije sluzili u bescijenu i bili gotovi na sve usluge, sada ili podizu revoluciju ili polazu maturu." ♦ KULE U ZRAKU Njemaiki knjizevnik Georg Cverenc polemise u je-dno- m 61anku protiv izdavaa: "Mi pteci stvaramo zamkove u zraku u kojima sta-nuj- u naSi tttaoci koji placaju kiriju naSim izdavaSima." - Jedinstvo i bratski savez radnika svih zemalja ne miri se ni sa direktnim, ni sa indirektnim nasiljem nad drugim naro'dima. — Lenjin. Jedina stvar od koje troba da stiytluyemo jeste sam strah. —Franklin D. Roosevelt DSTASE TRAZE "NOVO NALICIE rr "Ujedinjeni Hrvati", itd., otvoreno izlazi i ka2c da ne moze dalje s nadom uspjcha opcrirati pod svojim ime-no- m i pod svojim formalnim vodstvom, nego trazi da se prilijepi uz drugu stranku i sluzbeno usvoji vodju to stranke, to je onda samo po sebi otvoreno priznanje 'da su u blatu, iz kojeg se ne mogu izvuci, ncgo traze da ih netko drugi izvuee, u ovom slucaju isto tako politiSki, ideoloiki i organizaciono bankrotirale Hrvatska SeljaS-k- a Stranka u "emigraciji". Sto to znaci 6ovjek si moze predoSiti ako bi pretpo-stavi- o da bi u Sjedinjenim Drzavama krajnji hu§ka6i protiv "cnenih", kao ljudi u John Birch DruJtvu, McCa-rthy-evc- i, pristaJc Edwin A. Walkera, Barry Goldwater Slanovi American Nazi Party i njima slicni, koje je isnm predsjednik Kennedy zigosao kao "estrcmna desnica", to jest, profaiisti i XaJisti. odjednom javno istupili s tra-zbino- m da se "ljudima iz redova Demokratske Partije" dade prvenstvo i sluzbeno prtena njihovo vodstvo, isto (Nastavak na strani 4) ft S-- i iШ