000108a

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Yukon; Tula; Kad’; Rata; Malo; Ifo; Chavez; Augusta; Dawson City; Kon; Puta; Morali; Thunder Bay; Bru; Estrada; Gleda; Mek; Duse; Karla Marksa; Umova; Dawson
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A284002; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4018

t"4 WELUNO Vijele jugoilavenskih Konadjona (Council of Canadian Yugoslav) odriava piknik u nedjtlju 16 augutta na poinatom mjeitu Townline, izmedju 58 Highway i Feeder Rd. Zttnljiitt je lijcpo uredjeno. Bit le no rainju pefaie janje-ti- nt I mokog pica. Mjesto gdjt le se piknik odriati dobro t pomelo, a oni koji na njemu dosad nisu bili neka paze na plakate i putokaze. Svi nam dobro doili. PRIREDJIVACKI ODBOR - Na zemljiilu ukrajinskih Kanadjcna (Shevchenko Memo-rial Park) u Pale'mo, na highway 5, izmedju Toronto I Hamil-ton- a, odriati it se velikl radnicki festival u nedjelju, 16 augu-st- a. Na programo koji pocima u 2 sata poilije podne bit ie zanimljivih tofaka koje te izvoditi sportske i kulturne grupe. Bit ie i raznovrsnih nacionalnih jela. Vozit ie autobus! sa .300 Bafhurst Str. od 11 do 12 spti. Ulaznina 1 dolar po osobi. POZOR JUzNI "BRATSTVO I JEDINSTVO" PRIREDJUJE GODIJNJI PIKNIK U NEDELJU 6 SEPTEMBRA NA "BELGRADE FARMS" Jugoslovenska televiziska ekipa, koja se nalazi na srv-man- ju Scroz Kanadu, pred voj povratak navratile na "Beograd farmu" da snimi xa prikazivanje- - na jugoslovcnskim TV stoni-cam- a provodjenje naiifi fomilija pa jednom pikniku, na farm! koju vet" dvadeset godina poseluje viie hiljadc jugoslovenskih Kanadjana svake godine posebno na proslavi dana. Naie Udruienj ieli da svi koji mogu da se nodju toga dana no "Beograd farmi" tako, da ie naia rodbina, roditelji I deca imati priliku u staroj domovini da nas vide na televizij-sko- m ekranu. Ne zaboravite da iemo se pobrinuti da bude dovoljno janjetin no rainju, mladih petenih odojako i drugih zakusaka i osvjeienfa. Bid muzike, plttova I narodnih kola. Oodjite u narodnim noinjama. Uloz je besplatan. Odbor it so pobrinuti da to ostane nezaboravan dan u kome demo uiivati mi i oni koji nas ,budu gledali preko TV u staroj domovini. Ne zaboravite nedalju 6 seplembra. Dovedite svoje pri-jatel- je, rodbinu I svu vaiu fomiliju na "Beograd farmu" u Wellandportu. Dobro nam doili. Odbor piknika liLADO" U mjejecu oktobru i novem-br- u u Sjed. Driavama i Kanadi gostovat de glasoviti pjevalki zbor "LADO" iz Zagreba. "Lado" je nedavno prosla-vi- o 20-godiir.- jicu opstanka. Tom prigodom Mirjana Greblo je napisala: "U proteklih dvadeset godi-na ovaj popularni zbor nprod-ni- h plcsova i pjesama Hrvat-sk- e iirio je tradicionalnu u-mje- tnost svoje domovine pred publikom brojnih gradova E-vr-ope, Azije, Sjeverne i Juine Amerike kao 1 Afrike. Oko dvi-j- e fisude puta u proteklih dva-deset godina podigli su se zastori najuglednijih dvorana svijeta pred izvodjalima "La-da- ": Albert Hall u londomj, Palais des Beaue Arts u Bru-xelle- su, City Centar u New Yorku, Expo Theater u Montr-eal, Konzerthaus u Beiu kao i velike dvorane u ottalim naj- - H PIKNIK VJK TORONTO RADNIGKI FESTIVAL ONTARIO Kanadsko-jugo-stovensk- og DOLAZI poznatijim gradovima iirom svijeta. "Lado" (danas s ukup-n- o 45 ilanova) na svojim go-stovanji- ma proputuje oko 20.000 kilometara na godinu priredjujudi 120 do 130 kon- - cerata, prikazujuci 500 origi- - nalnih narodnih noJnii od ko-- jih su mnoge rijetke muzejske vrijednosti. Na svom bogatom i raznovrsnom repertoaru ovaj visoki cijenjeni profesionalni ansambl izvodi redovito detiri razlifita programa: kajkavski, ostali hrvattki i dva razlidita programa ostalih naroda Ju-goslav- ije. Obogadenini programom "Lado" ie ponovo oduievlja-vat- i ljubitelje naie jedinstvene narodne zaitine ii'om svijeta. Pclovicom oktobra nai ugledni folklorni ansambl predstavit de se ponovno u Sjevernoj A-me- rici na svom iestotjednom gostovanju . . ." U E (Nastavak sa strane 1) imirne duse podnosili neljudske Iivotne uvjete u kojima su se -- naili, pa su osnivali лзггкз odruzenja i svako toliko "saboti-ali- " rod, itrajkujudi ili jednostavno odlazeci nekamo drugdje. Tako je ispalo da ni od njih nije kilo "nikakve vajde", pa je useljavanje Japcnaca takodjer obustavljeno. Posljedioa ovome bio je vedi priliv radne snage iz Mek-'sik- a — oscbito tokom Meksicke reluci1e 1910— 1921 — sa-mo da bi ponovo opao podetkom dvadesetih godina kad se pocelo doprematt Fil'tpince .Njih ,su pak tridesetih godina — u vrijeme velike ekxncmskerize — po prvi put "zamenili' bi-je- li Amerikonc, ugksvnom nasilno raskuceni sitni farmer! iz Oklahome, koih je bilo nekohko stctina tisuca i koje Kaliforniia u opcem kaosu nije mogla sve ni prrmiti. Ovaj sramotni period iivota u 'Vajskom kuticu Ал1егке upeictljivo i'e i strastveno opisao amer.'dki kniievnik t nobelovoc John Steinbeck, u svjetskl poznatcm romanu Plodovi gnjevo. U toku drugog svje'skog irata situacija se joi jednom iz temelja promijeniJa, budvdi da je naglo czivjela amendka indJjtrija opso-biral- a vecinu Anglosa, koje -- su na zark;m po- - JEDINSTVO-UNIT- Y Fvbhh4 nr rridaT. I Stbe-Cratitt- B on J SliTniaa Isnruaett. It Tula Canadira PubluHfr. O Qin Strl Wm. Tral Ш. Oalari. Cer.adai NUpasa )tS.t(42. SybarHp-к- н mj f 00 ft уџт. tISA end thw cwHi И 00 PISMA UREDNISTVU I UPIAVI Sudbury, Ont. — Drag] dru-gov- t, primife lijepi pozdrav i ovih 10 dolara, koje ialjem za obnou moje pretplate i za ka-lend- or. Malo sam zakasrio sa ob-novo-m, jer znate kako je kad dovjek ovisi o ovoj maloj pen-zi- i, jedva kraj s kajem veze. Novma mi se jako dopoda i vrlo dobro je uredjivana. Citam naiu itampu sve od kod je podela izlaziti "Borba". Kako rekoh, novina mi se dopada joi bolje nego nekad prije, sa-m- o ne volim predugacke dlan-ke- . Joi jednom pczdrav vama ra uredniitvu i ditoocima "Jedinstva". F. Palakovid — — VAndsor, Ont. — U ovom pismu, drugovi, prilazem vam 10 dolara za obnovu pretplate i food. Vec dulje vrijeme ne radim i zivim od ove skromne penzije. Primite moj pozdrav i ielju za napredak. P. R. _ — Dawson City, Yukon. — Obnavlfam moju pretplatu i placam za kalendar kojeg ste mi poslali. Ukupno prilazem 10 dolara. P. P. PIKNIK U TORONTU Toronto — U nedjelju 9. augusta odriali smo piknik u Ady Park u Pickeringu. Bio je lijep Ann. Posjet nije bio kako smo odekivali, all ipak smo na-prav- ili 90 dolara za pomod naioj novini. Novae je uruden administradji na radun naie novtane kvote. T. R. U POCAST DRUGU 5TIMCU Toronto. — Vidim kako je mnogo ditaoca izrazilo svoje zaljenje za drugom Ivanom 5timcom, biviim upraviteljem ' Jedinstva", pa iel m i a da ncito kazem o njemu i da ujed-n- o u njegovu po£ast prilozlm ovih 5 dolara u fond stampe koju je gradio. Drug Stimac se prijazno t liudiki odnosio prema svako-me- , bcz obzira slagao se s ntm Dolitiiki ili ne. Uvi-je- k je izgledao vedar i raspolozen. spreman hotel li za 5alu ili ozbiljan razgovor. Bio je i do-ba- r i dosljedan borac za pra-v- o radnog raroda. Neka je stava drugu Ivanu Stimcu. Viki Gabriel L G A Bogati ne Vancouver — Kad je u pi-tan- ju pomoc besposlenim gra-djoni- ma vancouverski nacelnik, Campbell, ponaia :e izaziva-ck- i i drako. Castohlepni miliju-ne- r gleda samo kako bi uhva-ti- o sfo viie publiciteta, pa se zato ne susteze ni od vredja nja naroda. tleki don se straino ljutio na besposlene i rekao im --— "idite raditi ili gladujte". Za ovako grub i betmislen odgo-vo- r besposlenima koji bi radili kad bi imali gdje, Campbell je dobio publicifef, koji ga je o-v- aj pufa osudio o oiima hila-d- a vancouverskih gradjana. P.admcki vodje, medju njima i Nigel Morgan t Pat O'Kane istakli su u svojoj izjavi ifampi, da se ovakvim odgovorom bes-posleni- ma nacelnik Campbell pokazao da nije vrijedan ni sposoban za ovako visoki po-loz- aj u gradskoj upravi. Reci "idite raditi ili gladujte" u vri-jeme kad se u Vancouveru na lisfi onih koji traze pomoc na-lazi isto onoliko koliko ih je bib 1934 god:ne (34.000) do-ka- z je da taj covjek nije spo-soban da vidi ili nece da vidi stvarnu situaciju. Nacelnik Campbell pokuia-v- a baciti javnosti praiinu u o!i i na taj na£in sakriti svoju ne-sposobn- ost u rjeiavanju bes-posleniik- og problema — izja-vi- o je Pat O'Kane. Zato nas ima hiljade takvih kao sto sam ja koji smo mjesecima bez posla sa dvoje nejake djece. Sve zbog onog americkog zlo-cVnack-og rata u Indokini mi smo besposleni i pritisnuti vi- - JURO PLESE Thunder Bay. — U nedjelju O vyviia noyto fo jmro Juro Plese (Ovricov). Dugo vrijeme je bolovao na sree, ali se nije mogao izlijeiiti. Naknadno de-mo vam poslati vedi dopis. V. Papich C i t a j t e — § i r i t e, p o m a i i t e UTJEHA "New York Times" tjeii one vlasnike berzanskih papira ko-ji su prilikom skorainjeg kata-strofalno- g pada akcija na nju-jorik- oj burzi prerrpeti teike gubitke: "Niko nije toliko bogat da ne moze da posfane siromah". Iima Kaliforn?je oi iednom ' smijenili" Meksikanci. Po atu se u torn pogledu otiilo joi dale, kad su ameridke vlasti ostva-ril- e tzv. Bracero Program, to jest ozakonjeni uvoz privremene ili sezonske radne snage iz Me4siVa. Istovremeno se naprosto krez prste gtcdalo na ilegalno iprrsutne, kojih je broj ponekad aiao biti vedi od onih drugih. Pogofovo stoga ito su zbog svog starusa bili 'ideale ' zrtve uqene i tako primorani da rade naprosto za fcagatelu. Dobar bro ovih ljudi nastanjivao se ikroz decenije za stalno u Americ'r, pa '$e tako stvorMa pesebaa klasa i radna kategor?ja Amerikccaca poznaa pad zajednijkim imenom Chiccnos (ili ameridki Aesikanci), tecampesinos ili pcljodjelci. Abcg same naravi pcIa ani supnstleni da putuju, bai kao nomadi, sa juga na sjever i obrnuto, zavisno od sezona. S'oga, izuzev malog broia sretn'ka, (nemaju niti mogu imati stalno mjesto boravka, a prema tome ni doma ni ravicoja. Sva imo-vir- a CM'h ljudi cbidro se sastoji od Loolovnog oufa ili kamion-dic- a kojim se pufu i u kojem desto citava obitelj stanuje kad nema roda ,fcbifr!o treeing god'ne). Ali .svi nemaju ni tih olc-pi-n- a pa prilikom seobe fioceide pu4iju u vagonima ili kam'o-nim- a za tstoku. U kako jkilosnim prilikama ovi ljudi live rade najbslje se mcglo vidjeti iz dokumsnfarnog filma 2etva srama, koji je га svou txedzbornu kampanju dao snim.ti John F. Kennedy 1961. jiodine. Stoku, na pn'mje', iprililcom prevoza hrane I poje na svakih 500 milja, a ljude vcze i po 2000 nvlja bez zaustav-lanj- a i odmora. Pa joi kad se takva "usluga" пз kraju puta mots odraditil Jedan od rih pon:ienih ' obespravljenih. Cesar Estrada razumiju siromasne Nacelnik Tom Campbell sokim cienamo и hram, stana-fini- , odjeci, obuci i svim dru-gi- m potrebama savremenog zi-vot- a. Nacelnik Campbell slusa i oduievljeno radi samo ono sto od njega traze bogatasi, kao ito je i on. Ovakvog covjeka nebi nikada trebalo birati na 2elo gradtke uprave. Na ovo mjesto trebalo bi izabrati onog koji bi radio na tome da Ka-nad- a prekine sa bankrotiranom politikom americkog imperija-lizm- a i soma gradi svoju eko-nomij- u i razvija trgovinu sa socijalistickim zemljama i zem-Ijam- a u razvoju. Na taj nacin Kanada bi mogla svakom gra-djanin- u osigurati uposlenje i zajamJiti bolju buducnost. Takvi ljudi kao ito je naJel-ni- k Campbell, cije izjave bes- - poslenima su ijpunjene drskoi-d- u i provokacijama, nikad ne-d- e suradjivati s narodom u rje-iavanju njegovih ekonomskih druitvenih problema. TURIZAM OBARA REKORDE Parlz {TanfiK}) — Da li c"e 1970. biti rekordna godina medjunarodnog turizma? Ovo pifanje postavljeno je u upra-v- o objavljenom izvjestaju Or-ganizac- ije za ekonomsku su-radn- ju i rozvoj (OECD), cije je sjediite u Pariru. Optimizam OECD zasniva se na osetnom porastu furistickog prometa, narodito u Evropi. Prema po-daci- ma ove organizacije, to-ko- m prvog polugodja zabilje-ze- n je porast broja stranih turista u Islandu za 24, Ju-goslav- iji 11 i Spaniji za 8 po-st- o. Zabiljezeo je, fakodjer po-rast i na italijanskim granica-m- a za 12 i na francuskim za 2 posto, ali su to podacl koji se odnose samo na prvo tro-mjesec'- je. Iz statistike OECD proizlazi da je jugoslavenski prihod od inostranog turizma za to vri-jeme porastao za 49 posto. POLEMIKA 14. 1970. NOVI "OBARATEU" MARKSA (Iz "Narodnog U ustaskoj i krnjicevskoj stampi se viie pyta pojavljuju clanci u kojima se pisci osvrdu na Karla Marksa, veleci da a-k- o bi on danas bio ziv on bi druitvene dogadjaje tumaJio kako oni misis da bi ih tuma-cio- , a to je sasma naopako. Karl Marks, i onda Fredrich Engels i Vladimir Lenjin su da-l- i dovjecanst,-- j najdublju I najopsefniju nauku za shva-canj- e historije, ito znadi cjelo-kupni- h ljudskih rbivanja, i to na najstrolijoj objektivnoj pod- - ozi. Da je Marks danas ziv — Marks koji je dao ljudskom ro-d- u nauku za oslobodjenje is-p- od svih oblika ropstva i u-gnjetav- anja, a ne neki pod-mefnu- ti "ersatz" — on sigur-n- o ne bi druitvene dogadjaje rumacio kako si ustaiki I kr-njevidev-ski pisci zamiiljaju, jer odakle bi coi mogli pojmiti kako bi Marks koju stvar shva-tio- . Marks, a s njime i Engels, a naknadno i Lenjin, bijahu najnepomirljiviji protivnici svakom sablo.nskcm nadinu mi-sljen- ja, najviie su radili da se takav naciin shvacanja od-stra- ni iz redova socijalistidkih revolucionarnih boraca jer bi bio katastrofalan za njihovu stvar. Kao duboki, originalni mislioc, Marks sam nije znao ito ce biti njegovi zakljucci kad je uzeo neku stvar na te-melj- ifo proucavanje, jer da je unapred znao ne bi trebao prouiavati, no to vec ne bi mo-gao biti Markszam, jer je isti tudj takvom sablonskcm nadi-n- u. Pa ako Marks nije znao do cega ce njegovo temeljito istra-zivan- je svih odluSujudih fakto-r- a o datom predmetu dovesti, kako bl to p'ltkl utalkl I krnje-vicevs- kl itreberi mogli znati? Marks je otkrio zakone koji via-daj- u kapitalistickim nadinom proizvodnje, i iirem smislu zakone razvitka I preobrazaja, ali on to nije iz-vuk- ao iz svoje glave, nego bai na protiv, putem nautine upo-treb- e njegovog genijskog uma, on je to otkrio. Tako Bogdan Radica u "Hr-vatsko- m Glasu" u jednom clan-k- u kaze da ako bi se Marks (kao da se mrtvl mogu probuditi) svom grobu "on bi se opet prevrnuo i tra-zi- o da ne izidje na ulicu". Da-kl- e "opet bi se prevrnuo", kao da se je vec-- orije prevrnuo kad su ustaiki itreberi govorili da se "prevrce". Ovog puta, Radica kaze da bi se Marks "prevrnuo" da je vidio demon-stracij- u u prilog americkog ratovanja u Vijetnamu po jed- - Chavez, pustao e nphov vodja u itrajku kakav americka hi-stor- ija do sada nie zobilzila. Djetinjstvo 'i mfadost Chavez je proveo u neprekidnom putovanju i $г1јепји s roditeljima od posla do posla, pa je, da bi zavrsio'sedam razreda (americke) osr.ovne aole morao pohadjati 35 razliiiitih ikofa iirom ame-rickog juga i rapada. No joi prije nego se najzad raustavio u Delanu, doiao je u dodir s Jjudima ,kao sto su Saul AHnsky i Fred Ros (tzv. "profesionaln'm radikolrma") koji rade u kemi-tet- u za staranje nad rasnim manjinama. Oboica su se godina-.m- a Trudila da neito urade za ove ljude, ali uzolud, jer je .podstrek trebclo da dodje od njih samih (kako j stalno tvrdio Al'nsky), a za toko sta porrebart je i pogodan dovjek. Susrevii ga jednom zgodom, Alrnsky je odmah shvatio da bi to mogoo biti Chavez i v:io ga ni;e itpuitao iz vida. Obradji'ao ga je strpljivo, upuc'vao i nagovorao i najzad poslao na tereru lako su mnogi od njih Voje ce Chavez kasnije voditi bili i po nekoliko puta u razm'm sindikatima, on je morao zapodeti ispocetka, od nule, jer coslije nekoliko p-ooali-h pokuiaja svi ti ljudi su gubili vjeru i d'zali nke od svega. Tako je Chavez najprKe nastojao pridobiti pojedince, koji su pak morali privo-ht- i za sindikaf svoje najbl'ze. rafim najbliie prijatelje, stvara-juc- i tako v poce'ku samo celije I jezg-- a u nizu mjesta kroz amenSki rygoraoad. Chovezova prvobitno norn'eaj je bila da, poito otnuje brojeano i organ;2acioro ak slndikat, zapocne birku negd 1968 ili '69-t- e opcim. weobuhvatnim itrajkom, ali su ga pre-tek- li dogadjaji i vrijeme. Nakne, u septembru 1965. neodeki-van- o su ir.ili na itrajk Filipinci organizirani o zaseban sindi-kaf {A.W.O.C.J, koji je predvodio Larry Itliong u Delanu I oko-li- d. Kad je cuo za to Chavez nije oklijsvao ni tretufka vec im se pridruzio sa svojim sind'katom — Natioral Farm Workers Association ili Asociacion de Camoesinos — sluzbeno posto-jedf- m od 1962. godine. (Nastavit ce se) Jedstvo, ouausto, — STRANA2 a u druitvenog "probudio" u Glosnika", Chicago) noj okorelo rsakc onarnoj gru-p- i unijaia. Onda Radica doda-j- e da ie ta demonstracija u pri-log- u kolonijalno porobljavaju-ce- g rota "protest nikoga dru-gog- a nego americkog radni-stva- ". Nuzgred, demonstracija o kojoj Radica govori je de-monstracija okorjelog dijela reakcionarnih unijaia, a ne egzemplar ameridkih radnika, koji osudjuju rat, i najvede I najvaznije radnicke cnije, u-klju- div United Auto Worker Amalgamated Clothing Won kers i druge su najodlucnij osudile kolonijalno ratovanje ameriJkog imperijalizma u A-zi- ji. No kad Radica kaze da je ta pro-ratn- a demonstracija bi-la "protest nikoga drugoga ne-go americkog radniitva", on sam sebi protuslovi, kad u isti mah kaze da je Amerika od njih nacmila "ekonomskl srednji stalez", ito znaci "sred-nj- u klasu", a historijski 'sred-nj- a klasa je kapitalisticka kla-sa, to jest klasa ispod feudal-ni- h lordova iznad nje ? radnog naroda ispod nje. I Radica je progutao onaj iablonski po-ja- m da u Americi postoji samo srednja klasa, drugih klasa pored "srednje klase" nema! Kao da sredina moze biti bez onoga u cemu predstavlja sre-din- u, ili da moze biti lijeva strana bez desne, gore bez do-Ij- e, i slicni pojmovi iablonskih umova. Druitvene klase prestavljaju fundamentalnu razdiobu dru-itv- a bazirane na proizvodnim odnosima u onim druitvima koja su pocijepana u suprotne klase, a sam opstanak bilo ko-je klase znaci da ona izrabljuje ili je izrabljena, pljocka ili je pljadkana, ugnjefava ili je u-gnjet- ena, a da moJe biti dru-itv- a sa samo jednom klasom je besmislica iablonskih umo-va. Radicina tvrdnja nosi pojam da je Marks zamiiljao da niti jedan djelic radnika ne moze biti reakcionarno nastrojen, zatrovan po vladajucem kapl-talizm- u i nacimjen duievnim robom istoga. Na protiv, Marks, Engels i Lenjin su izna-ili- , i naucno cbjainjavali, ka-ko je moguce da kapitalistidka klasa obmani radnike, a kad jednom dodje do toga da ih nece modi dalje obmanjivati, onda ce to biti kraj kapitali-zma- . Jest, i u Marksovo I Le-njino-vo doba bilo je radnika koji su se dali obmanuti po kapitalizmu, da nije toga, ka-p'taliz-mu bi vec odavno bilo odzvonilo. Kao na hiljade i hiljade, u fakfu bezbroj, jer tko bl sve mogao drzett: rekord o njima, kapitalistickih pisaca prije Ra-dic- e, i Radica je "oborio" Marksa, odnosno njegovu nau-ku. No u koliko ta bezbrojna vojska kapitalistidkih pisaca "obara" Marksa iz godine u godinu, iz decerjja u decenij, iz generacije u generaciju, pa i iz jednog stoljeda u drugo, u toliko se uvijek pojavljuju novi koji osjecaju da konadno imaju argumenfe za "oboriti" Mark-sa, koji je bezbroj puta b"o oboren. Zaito onda uvijek treba "obarati" toliko puta "oborenog" dovjeka? Ocito je da svaki novi "cbaratelj" o-sje- da da su njegovi prethodnici promoiili, pa ce se en prosla-vit- i s obaronjem Aarksa. Iza Radice, kao ? Dred njima, dodi ce hiljade i hiljade drugih ka-p'talistic-kih pisaca koji ce "o-bara- ti Marksa dok bude ka-pifaliz-ma. MANJE STANOVA 5a-nben- a izgrodnja ove go-di- ne je ra 37.1 posto manja od proilogodiinje, saopcava driavna korporacija za sano-v- e (Central Mortgage and Ho-using Corporation).