000263

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Canada; Detroit; Dion; Gora; Harding; Kad’; Kana; Kanala; Lita; Malo; Mira; Nasi; Pise; Raz; Sinclair; Ure; Newfoundland
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A282003; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/43430

m itnA&L—— Ore Rodin slaTitno 35-rodiinj- icu jurofclavenako-kanadek- e pro£relvne Stamp. Prri broj "BORBE" — lita radnika i rljaka iz JugolaTije u Kanadi — iiaiao j 2. no rem bra 1931. codine n Torontn. "BORBlTje 1936. naalijcdila "SLOBODXA MISAO- "- lit ргоегмЛјпШ kanadkih HrTata — ITRAVDA", lut proffreeimih kanadakih Srba. "SLOBOD-KA- " MI SAO i "PRAVDA" au bile zabranjcne u julu 1940. iboc antiratnoR tanoTlsta. U decembru 1940. poeo je izlazit propeivnl list kanad&kih Hrvata "XOVOST 1и n maja 1941. lut prozreeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLAS.N'IK", a u Julu 1942. IUt prgrcivnih kanadskih Slovenaca "ED1XOS T JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. "XOVOSTI", "SRPSKI CLASN'IK" i "EDI-XOS- T u e ujedinili — otada Ulazi --J E D I N S T V O". VOL. VIII. — NO 66 (688) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 24, 1936 PRICE 5c PER COPY Vijesti i komenlari IJoRala.ski instinkt jaei od majcinc Ijubavi Gospodja Markcta MuJlcr 12 mjc&tanca King u Ontanu dala je uhapsit svoju 16-godiSnj- icu k&rku Uli. koja se potaj no .udala za. 54-godiJnj- cg Karela Vlacha. .MuIJerova tuii кссг гл kri-voklctv- o, jcr da je u molbi za icnidbcnu dozvolu navela da inu 21 godmu. Ona hole da razvrgne brak, jcr da Vlath nije doto;an njczine kceri. Mullerovi su nazad nekoliko £odina dofli iz Cc-hoslovaf-kc, jjdje su imali I 000 akera zemijc i mnogo drugog blaga. Vlach jc pak ijLsiromaJnc porodicc. "Komunisti su nam odu-2c- li sve bogatstvo, ali rrujka joJ uvijck sanja da Je jed-no- g dana. sve to dobiti na-tra- g i zato joj Karcl nijc so-cijal- no prihvatljiv potto nije iz bogatc poroJirc", izjavila jc Lilt. Moida bi bi!o pretjerano kazati da Mullcrova nc Ijubi svoj kcer. Ali klasni, boga- - taiki duh u njoj je jac"i od matcrinske Ijubavi . . . Kad jc takva prema vlasti-tor- n djetetu, kakva je tck hita prcrru cchos!ova£kim radnicima i scljacima? Bogataii su ljudi bcz ljudskih oscbina . . . Kanadska himna — sta je to? Ameritki grad Detroit i kanadski grad Windsor su bliski susjedi — dijeti ih samo rijeka. Proilog petka tamo su odrianc sportskc igre pod imenom Detroit International Rierama. Sla-vlj- e jc ottoreno americltom i kanadskom drianom him nom. Za vrijemc sviranja amcnVke himne publika je stajala, ali za лпјсте svira-nja kanadske himne vise od dvijc treline njih je sjcdilo. Xe samo to, pise "Windsor Daily Star", vec" su mnop podrugljivo pitali "Sta je to?" Dctroic'ani su najbliii su-sjedi Kanade, ali eto i oni malo znadu u njoj. Kako je tek u "drugim dijclovima Sjed. Driava? Kako smijeino izgledaju oni American! koji pretendi-raj- u na 'prvensto svijeta"! Zaito pno ne pooce vlastiti narod Ita je to svijet? Martin vidi kad hnrn I Miftistar zdravlja t javne skrbi Paid Martin zasJuiujc pohvale za ол e rijefl izretcne na jednora skfu u VCmd-5or- u: "Kanada i Sjcd. Drzac zajedno krufu samo 61 ' po sto ivjetskeg pudaavtva. ah jedna trecma svih ljudi zic na indijskom podkontmemu. "Sigumo grtkfcu odre-djiranj- u bodWeg ljodskog napredka i evi rnikfvmi — kofi zmJn rnaio ih nita o kormmizfihi i defBokracifi. ali vrk mnego o giadk. bncdi i sirecnakru — teuti etto ia kaiu. "Mi иа raeramo pokaz зтеје rJdjtve i poraoA hm 4a pomegn sum seK "Medjwtim, azijke zwnifc iout rtM pftretijen. na-cienal- na i kwkma prara i ne raeic se evekivaii da (c it ene napttstki u zamjenu za biio kakvu pomoJ Za pada. Snazan istup protiv crvenih huskaca "Antikomunizam" je orudje nitkova i varalica, kaze urednik uglednog francusko-kanadsk- og lista Montreal. — Gerard Fi-lio- n, urednik lista "Le De-voir" u jednom clanku o§tro napada raspirivafie "crve-nog- 1 stra§ila' u Quebecu. Filion dokazuje da je "antikomunizam" orudje nitkova. i nepoStenih - ljudi, koji na taj пабт nastoje postidi svoje politidke i dru-g- e ciljeve. (Slidno su nedavno ust-- l vrdili katolidki sveccnici I O'Neill i Dion u svojoj ras-- I pravi o kvebeskim izborL- - ma.) Filion je kntolik i protiv-ni- k komunizmn, ali i njepa su svrstali medju "arente Moskve samo zato'Sto je posjetio Kinu. STA GOVORI STATISTIKA DOHODAK --— U DR2AVE I OBRNUTO KAPITALA Ottawa. su predhodni podnci nacional-no- g popisa pu2anstva, koji pokazuju da je stanovniStvo u toku pet irodina poraslo sa 15 na 16 milijuna. Pop is pokazuje i porast stanovnika j-rad-ova, dok je ruralno stanovniStvo ostalo na istom mjestu, n u nekim i opalo. Od gradova Timmins u sjevernom Ontariu pokazuje mali pad, zatim neka uglje-nokopa2- ka mjesta u primor-ski- m provincijama. ''Mi cemo postati kaze spvjetski St. John's, Newfoundland. Ovdje je ribarskim bro-- dom doputovala sovjetska delegacija na £e-l- u sa ministrom ribolova A. A. Hkovim. U delcgaciji se јоб zamjenik ministra D. I. Se-- 'menov. Dr. P. Mojsijev, di-- 1 rektor паибпе stanice i A. I Verevkin, direktor ribolova I na Sahalinu. Delegaciju je dodekao ! ministar ribolova James ' Sinclair, njegov zamjenik George Clark, sovjetski am- - basador u Ottawi Cuvahin i ' drugi ISkov je kazao novinari ma: I "Ja vjerujem da ie pro- - 1 &Iogodi£nji posjet posp. Sin- - j clair i moj sadaSnjt posjet Kanadi pomoci da se uspo- - stave bolje veze ne sarno iz-me- dju II ribolovske industrije nego i naSih zema- - '. lkov je rekao da se nada da ce razmjenu driavnih slijediti raz-- mjena tehnt2ara umjetnika i na obiinih "Mi cemo postati joS bolji susjedi nego smo sada, ka-zao je ISkov. Ilajku protiv njega zapo-6e- o je juzuitski svecenik Ledit u stupcima listova "Le Droit" i "Action Catholi-qu?- ". "Kad fiovjek iita takve stvari pita se zasto autori istih jo5 nisu zatvoreni", pi§e Filion. Medju beskropulozne ras-piriva- 5e crveno straSila on ubraja B. Keiserlj ngka, u-red- nika lista "Catholic En-sign" (bivSeg ruskog bjelo-gardije- a, nap. "Jedlnslva") i niz drugih "notornih stra-nac- a koji su u Quebecu na--Ш poKodno tlo za Sirenje svopa otrova". Neke od njih, kao na pri-mj- er Leopolda Richera, u- - PUCANSTVO UPOSLENIH NEZAPOSLENIH SELIDBA KONTIiOLA Objavljeni (1951.-1056- .) podruijima ribolorska predstavnika Istovremeno sa tim mini-starstv- o rada i driavni Stati-sti2- ki ured saopdavnju da je koncem jula broj uposlcnih iznosio 5,789.000, sto je rc-kor- d. Prema Istoj statistic! broj nezaposlenih u julu je spao na 102.000. Medjutim, kod drzavnoj? uposlivnCkog ure-d- a (National Unemployment Service) posao je 191.871 lice. Statistical ured jc nedav-no objavio podatke o dohodku Kanadjana. Montrealska ustanova Research Associates je izvr-- jos bolji susjedi", mfnistar ribolova Sinclair mu je saopcio da je moskovska "Lokomotiva" zavrJila turneju u Kanadi i "uspjela poboljSatl odnose". Sinclair je rekao da se nada da (c sovjetsku delega-ciju modi ugostit isto tako dobro kao Ho je on bio u go-se- en u Sovjetskom Savezu. Na posebnoj konferenciji za Jtampu Sinclair je izjavio da SSSR f Kanada nisu su-parn- ici za triistc. Na drugoj strani, one imaju mnogo za-jednid- kih problema, osobito na Pacifiku. Prilikom svog posjeta u SSSR-- u on je uspio organi-zova- ti razmjenu naudnih informacija. Delegacija ce u Kanadi ostati tri tjedna kao gost ministra Sinclaira, koji je prosle godine posjetk) Sev-jets- ki Savez. Delegacija de obici sva kanadska ribolevska sredi ~' (U jednoj ranijoj vijesti je receno da ce ministar Sinclair sorjetskim gosti-m- a pokazati kako u Van-couve- ru ziru jugoslaven-sk- i ribari.) rednika listica "N o t r e Temps" naziva "manljaci-ipa"- , koji spadaju u bolnicu umobolnilr"a ne da se bave zurnalizmom". Filion je naredao cijeli niz drugih "antikomunista" sa poznatim fasistom Aclried Arcandom i sa Duplcssisom. Medjutim, Filion je u svom trnjevu ufinio i neke izjave, koje umanjuju zna-6- aj njegovog napadnja. --— BROJ I — NISKI SJED. — AMERICKOG — — nalazc ribara i kraju ljudi. traiilo Нбпот poiev zavr§io Prcsli Atlanlik Tri mlada Francuza Kanadjana presli su At-lanti- k na splavi za SS da na. &ila analizu tih podataka u vezi sa troSkovima iivota i doSla do zakljudka da vise od polovice familija sa dvo je djece ima dohodak nedo-stata- n za pristojan zivot. Situacija familija sa trojc i dctvero djece je jos gora. Za pristojan iivot obitelji SVodScd s.Lo'ooKodunjo! ili 78 dolara tjedno. Medju-tim, 53 posto obitelji sa dvoje djece imaju mnnji do hodak od toga. UzevSi opcenito, 24.8 f Kanadjana zaradjuje manje nego je potrebrio za iivot. Amcricko saopcenje Ameridka ambasada saop-cav- a da je u toku posljed-nji- h 10 godina u Sjed. Drza-ve odselilo 300.000 Kana-djana, a 100.000 Ameridana doselilo u Kanadu. Driavni statistidki ured je objavio podatke o pora-st- u stranog kapitala o d 1953. do danas. Tako je ameridka kontro-l-a petroleumske industrije porasla sa бОТ u 1953. na 95 T danas, rudarske s4 70 na 75 posto, manifakture sa 55 na 57 posto itd. glase Taliti. PIS M0 ST. "(CANADA NE MOzE MIROVAT DOK SE NE OBUSTAVI TRKA U NAORUzANJU" TORONTO. — Kanadski kongres mira ce povesti novu kampanju za obustavljanje nuklpa-'iii- h pokusa i razoruzanje. Odluka o tome donijeta je na proSirenoj sjednici Nacionalnog odbc-r- a Kanadskog kongresa mira, koja je odrzana krajem proSIog tjedna. Prijedlog za pokrenuce kampanje podnljeli su predstavnici B.C. Peace Council iz Vancouvera, koje jo ved povelo takvu kampanju u B. C. U vezi sa tim Dr. Endicott, predsjednik Kongresa uputio je premijeru St. Laurentu slijedede pismo: "Dragi gosp. St. Laurent: "Meni je milo §to je kanadski predstavnik na lon-donski-m pfegovorima o razoruzanju traiio da se pri-stu- pi razoruianju. "Ja bi zelio predloziti da Kanada pozove odgova-rajuc- e drzave da se sporazume o obustavljanju atom-ski- h i nuklearnih pokusa. "Vi ste sigurno 2itali izvje§taje naudenjaka kakvu opasnost ovi pokusi predstavljaju za buduca pokoljenja. "Varna je takodjer poznato da ni jedna zemlja ne moze potajno povrediti takav ugovor, jer su ostale ze-ml- je mogude da saznaju za pokuse. Poznato je da su Sjed. Drzave obavijestile javnost o svim pokusima u Sovjetskom Savezu. "Prema tome nema nidega §to bi sprijeiilo nepo-sredn- o zakljudenje ugovora. "Pored zaStite buducih pokoljenja takav ugovor bi ројабао povjerenje medju narodima i vladama. "To bi olaksalo postignuce sporazuma o prvim ko-raci- ma ka svjetskom razoruianju. Kanada, bojiste ako itko pokuSn upotrebit hidrogensko oruije, ne mo2e mi-rov- at dok se ne obustavi trka u naoruzanju. "Osim toga naoru2anje Kanadu milijardc dolara narodnog novca koji bi se mogao utroSit na bolji-ta- k i uniStenje siromaStva u svijetu. Trosenje novca u takve svrhe pomoglo bi suzbiti inflaciju. "2elio gi 2uti va§e miSljenje o ovim sugestijama." Delegacija RPP otputovala u Moskvu na razgovor sa rukovodfocima KP Toronto. — U Sovjctski Savez je otputovala delega-cija Nacionalnog izvrsnog-odbor- a Radnidkc progresiv-n- e partije da izmijeni pogle-d- e sa rukovodiocima KP So-vjetsk-og Saveza. Na delu delegacije nalazi se Tim Buck. U saopdenju se Jaie da de delegacija sa sovjetkim ru-kovodiocima ra.govarati o mnogim pitanjima koja in- - icresiraju Kanadjane, u-klju- div pitanje pojadanja odnosa izmedju kanadskog PoIjska ce smanjit vojnc silc Varsava. — Poljska de manjit svoje oruiane sile za 50.000 ljudi. koji se vise nikada nece I nasi su ljudi Split. — Davno, kao dijete, vidio sain u jednom kainenitoin selu Katunske nahije neobicnu sliku: nad гамгетт komadima narodne nosnje luiba-lic- e su izvijale svoju jednolicnu i polresnu inelo-dij- u, a napaceni gorstaci na svoj primitivan ali dirljiv nacin oplakivali brata. koji je negdje u da-leko- m svijetu oslavio ne samo snagu i mladost vec i kosti. I, tko zna, koliko jc rudnika, kamcnoloma, kanala i putova izgradjeno tvrdim rukaina naseg covjeka. koliko je mladih zena uvelo cekajuci zle hudu zaradu iz dalekog svijeta. da bi ccsto docekalc erne o muzevima, LAUREN TU kolta Sovjetskog Saveza i sovjetskog naroda. Dalje ce se diskusirat pi tanja odnosa izmedju komu-nistidki- h i radnidkih partija u raznim zemljama, pitanje radnidkoff jedinstva, sovjet-sk- e demokracije itd. Delegacija takodjer na-mjera- va sastati prvake ko-munistid-kih partija u Veli koj Britaniji i Francuskoj. Pored Bucka u delcgaciji se nalazc J. B. Salsberg, William Kardash i Leslie Morris. Radnidka progresivna partija dc takodjer poslati delegaciju na VIII. kongres KP Kine, koji se otvara 15. septembra u Pekingu. Dele- - lorris. moine, broj Slijedeci когак u sueskoj krizi: podnasanje zapad- - nog plana Egiptu London. — Konferencija o Suezu zavrSena. Osamna-es- t driava pnhvatilo amen-d- ki plan za internacionali-zacij- u. SSSR, Indija, Indo-nezi- ja i Cejlon stoje na sta jiovi§tu da Suez pripada Egiptu i da mote da se us postavi samo takvo medju-narodn- o tijelo koje ce Stititi slobodnu plovidbu.' Prva grupa driava ce' po- slati delegaciju u Kairo da egipalskoj vladi podncse svoj plan. Ali Sta ako Egipat odbije, kao sto sigurro hode? Englezi traze predaju ciparskili boraca Nikozija. — Ciparski Po-kr- et otpora je obustavio o ruiane akcije i ponudio pre-govo- re, a zapovjednik bri tanskih siln Harding je na to odgovorio zahtjevom da se borci Pokreta-- otpora pre-dad- u i ouda izaberu da li da odu u Grdku ili ostanu na Cipru. Oni koji ostanu na Cipru de odgovarati prcd sudom za "podinjene zlodi-ne- ". rijcsti iz Alene kaiu da su grdki vladini krugovi preneraieni britanskim u-vjet- ima Cipranima. 25.000 boraca Atena. — Vodja ciparskog po-kreta otpora Digcnis izjavio je da ovaj pokret raspolaie sa 2.000 dobro oprcmljenih boraca. U izjavi koju je objavio grtki list "Vradini", Digcnis kaze da je borba Ciprana tcika ali da Tc se za rJiti pobjedom, jcr Pokret otpo-ra "raspolaie materijalnim sred stvima i moralnom podrikom svih Срмпа. On je posebno osudio rcpresivne mctodc koje primjenjuju britamke vlasti na Gpru u borbi protiv Po-kreta otpora koji se bori za slobodu Gparskog naroda. Eisenhower i Nixon kandidati San Franci-o- . — Krpubli kancl { ponovno kandidiratl Kinhorra Xiiona ra prrd-njrdni- ka i podprrd-jrdnik- a Sjrd. Driava. Potnilo je da Kinhower laboic zdravlja I mnoci мпа-traj- u da ne ft icdriatl lA rtlri jrodine. V %lulau njefove amrti naftlijrdit t ra Niton, miljenik naJtror rrakcije. ncsumnjivo bio velik. na strani 4) gradili Suez Ovih dana, kad se, mozda po prvi put.istinito iznose poi-az- ni podaci o stotinama hiljada zivota uzidanih u pjeicane kosc Sueskog kanala, name-tnul- o se i sjecanje na nase ljude, koji su gotovo prije jednog vijeka spajali dva daleka mora i lako priblizavali kontinentc Izncmogli od umora i ma larije i oni su, rame uz rame s egipatskim felasima, zavrsavali svoj zivotni put na usijanom tlu. Tko danas moze izracunati, koliko je tih znanih i nez-nan- ih gradilelja Sueza kretalo iz ovih krajeva do narocito jc (Nastavak