000056b

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Augusta; Eta; Hermanson; Kolo; Kon; Kruna; Lorn; Malja; Martina; Paki; Puta; Raa; Rasta; Rata; Sila; Tofte; Valen; Vina; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A281758; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4512

PV --?-l Г STRANA 5 — Јез -- Чо 4 oc '969 SA RAZNIH STRANA Univerzitetsko obra-zovan- je celog naroda! Kuliunski 4nu"njaei i tuuu'ni-e- i ceniee se na Kubi ne sanio jk evom zimiiju i nauenom doprino-s- u vec pre svega ]x stepenu svoje ljudske skronmosti. To je izgavio premijer Fidel Kastro objasnjavajuei studentinia Ila-vamk- o? univerziteta neophod-nos- t "novog napora" za stvara-nj- e "novog tipa skolovanih stue-njak- a" i objavljujuei spremnost vlade da uskoro objavi zakonski dekret o prosirenju obaveznog skoloyanja iia srednje skole. "Cilj revolucije il pogledu prosvete i obrazovanja — dodao je Kastro — sastoji se u teinji da univerzitetsko obrazovanje obubvati celu naciju. Znista, o-bjas- nio je on, ohavezno je osnov-n- o skolstvo. Гнкого eemo oba-vez- u skolovanja proSiriti i na erednje skole, a zadatak je re-yolue- ije da "ueini veliki skok" i u krajnjoj liniji obczlx'di oba-vezt- io univerzitetsko obrazovanje celttm narmlu". — — Svecenici zele da zive "kao ostali ljudi" (rupa td 42." riniokatolieka sveeenika Franeuske, tajno oku-pljen- ih na vijcranju u Parizu, donijela je manifest u kojem, kao nenioralnu, osudjuju politi-k- u crkvenili vlasti i stavljaju so na stranu onili sveeenika koji su za zenidbu sveeenika. Manifestom se osudjuje crkve-n- a vlast koja proizilazi iz "za-fttarjel- og riimkoff imperijalnog zakonodavstva koji pravda vlasti vee samiin tim sto su erkvene vlasti. "Xisla nije nenioralnije od tog prineipa", twrueuju sada franeuski sveeeniei. Oni traze da sveeeniei imaju ista prava kao "ostali ljudi". To iKxlrazu-mijev- a njiliovo pravo da se sami opredijcN' za jmlitieku aktivnost i da niogu odluriti da !i 'e (stati "samei ili (' si- - u.i'iiiti". Policija znala da se sprema ubojstvo Kinga? C'rnneki svci'i'iiik .lames JJcvel (I)J.ems JJevI) bliski suradnik cniaekog lidera Martina Luthern Kinga, izjnvio je da je policijn u .Meinplusu bila unaprijed oba-vije.stei- m da se pripreina atentat nn Martina I.uthem Kinga. On je u intervjuu listu "Phi-ladelphia" izjavio da je jedna Cmkinja predala joliciji pisino nekoliko dana prije ubojstva King}, u kojem su iziieseni de-tal- ji o pripreiuaina ulwjstvn, ali da policija nije nita podu-zel- a da sprijeri zloein. — — Gledano ovako i onako Osvreuei se na uliene izgrede razbarusene omladine zapadno-nemaf- ki minister finansija Jo-wl Straus kaie: "Mi smo rado govorili da primimo kritiku ali ne od prlja-vi- h i brWjivih". Medjutim liberalni politicar i advokat Jozef Augstajn odgova-r- a Stratum: "Kod nas u Xemaekoj bez pritiska uliee nikad so niSta nooe дапепШ". _ _ Zomlja tradirionalnog ovr-tarstv- a, Bugarska. do dmgog svotakog rata bila je jedan od najroeih snabdovafa zafiadne Kvrope paprikom. paradajzHn, irroidjeni i duvanom. Ti i druiri p.i!ioprirodni proizvodi "inili su a4 odsto nlokupnoif izvoza. IVsK Јшг--С ♦♦.kt rata lista proizvoda nannnjiili izvozu olniffari'tia j' iiidustri.sk.tni r.-boi- ti. vaii'-i- : r'a i ':a irtfip vori znaruj dobijaju viwjeni BWiali, vagoni, brodovi, konoon-tra- ii mda. trolejbusi. homikalijo. immilan i frdm'ti veoma razvi-j-n- e iioln-t- ri i 7i prt-rad- n k.z'. Povecanje vojnih snaga Zap. Njemacke Zapadnonji'inark' oruzane snage bit (V ]Hive:ane na 4H0.OOO vojnika do 11)73. godine. Ovo je iznijeto u bijeloj knjizi" ln-sk- e vlade u kojoj se navodi da ce vojni izdaci Zapadne Xjema-?k- o biti poveiani na ID milijardi inaraka u W1'2. — — Treca proba u tri mjeseca Od 25. do 2S. inarta u Zapad-no- j Xjeinaekoj iKlrzani su sitap-s- ki manorvi NATO jmkta pod nazivom "Front center GO". Cilj mane vara je, reeeno je u saopeenju Bundeswehra "pro-vjeravan- je aktivnosti stapskog personala". To eu treci tnanervi u SR Njemakoj od iweotka ove odi-n- o. — o — Podvala Г dnoMiiku "(iuardian", koji izlazi u Maiiclicstcni. izisao jo oglas: "Na prodaju liritanski o-to- oi za 4'ЖТ inilijuna funti". Kakvi se to otooi prodajuf — pitaju se ljudi. Ali netko jp taj-n- u rijesio sjotivsi se da 43G7 ini-lijuna funti iznosi pasiva britan-sk- e platezno bilanee. — — Elektronski vodic Otkako su nmogi osiroina.'eni predstnvniei britanske aristokrn-eij- e otvorili л rata svojili imanja i dvoraea tm-istima- . zeleei dn po-pia- ve tezak finaneijski ]olozaj. пнч1ји vlasnieima drevnili dvora-ea razvila s- - zestoka koiikunii-eija- . Xeki medju njima, koji ni-s- u mogli priviu'--i iotreln broj lMwjetilaoa, brzo su lmnkrotirali. J)rugima je, ojH-t- , jhwIo za mkoin da posao jirosire i vjesto razviju. Ijmk, svo je nadniasio, smatra se u Uritaniji, neki loixl Bat iz Konglita. Xjegov elektronski vo-d- ie pmlstavlja vrlmnae woder-nizaci- je korislcnja dvoirn u tu-risttfko-posl-oviie svrlie. On lie samo da mozV prjvizno odgovo-ri- ti na 120 pitanja (koliko u dvoi-p- u inm vi-nta- , gdje so nnlazi bife i slienili), veo se uspjpSno Iwvi i reklaintinm, opSirno nri-eaji- u'i "biogral'ijc" duhova Koji "nnstavlnju iHH-- u posjec'ivati dvonie". — — Umro heroj iz rusko-tursko- g rata Moskovskn "Pravda" jnvlja da je u Xovoro.sijsku. na Cniom morn, u 114 ut(lini umro Kon-stati- n Krutski, lu-ro- j iz rusko-tursko- g rata IsTT-T- h. gMline. — o — Poratniproizvod l" Xemaekoj je veliki broj vanbraene den- - sto w pripi.4llje jhosletnoj dugotrajnoj okiipa-ei- ji od strain- - HlH4lniekih sila. Ta deea su vee prilieno [кхк1гад-l- a pa imaju i svoje udruionjo. Xjiliov рпч1чч1шк Kitig na jed-no- m skupu u zajNidnom 7rlinu kaie: "Jos je niozda sramota biti vanbrarni otae, ali biti vanbrani sin nije vis nikakva sramota. Mi so spromamo da 1073. godhi iidjomo u nomafki partaiiHiit kao fNHobna poslanifai frakci-ja- ". N. R. Bugarska isim — Fdeo ioljoprivrednih proizvoda sa Л5 odsto pri rata smaiijio sP na ii5 odsto. лај-о- Ч obira и1 j-- ne trgovino (HO odsto) ohavlja si sa ftanieaina Saveta sa nza-jam- nu okonmsku pomoo i to pr oust vol in sa Hovjotskitn Sao-zim- i, ("'eboslovarkiwn i Isto'iioin NVmaekom. Najvoi promot mlio ]iamnjeiM izvozu ide preko litka 'arne i liurgasa, zatim kopne-ni-m komunikarijama proko Jn-gnelar- ijo aa Xomaku i Ovboslo-vafk- u. U uvocu proovladjiijti hartija, eelnloza, kauouk, aoto-mobi- li, nafta i oprema za indn-strij- u. в ИE □ B aвmmmm si □am B3 и mл ta D B B B H E3 aaиП raa □ B OS Bl is RAZVIJENI I NERAZVIJENI Jos uvijek samo sirovinska dopuna U casopisu "Svjetska eko-"отик- а i medjunarodni odno-- s obavljni tu stati$ti2ki po-da- ci koi pokozuju vrlo zanim-Hv- e tendencije u razvoju svjet-sk- e trgovine. Ti su podaci uglavnom uztti z publikacij UN i odnos % soma na rwsodjalistgki dio sv eta, a obuhva&iju v ko-p.talisti- ke zemlje Evrope, SAO, Kanadu, Japan, JuinoafriScu Repjbliku, Auttraliju, Novi Zt-lan- d, pa 2ak i Turtku, koja je na to na£in vkljuiena u gru-p- j ekonom$ki razvijenih zema-- ' a Ostale zemljt ntocijaliitii-ko- g svieta tvrttan tu u grupu zema!a u razvoju. Svjetska tgovma analizira se statistiE-ki- m podacima za period 1950 1967. godint. Kakve tendnc ie iazv0O po-(azu- ie ta statittika? Radi ie u pwo'Ti redu o izrazitom i svt SVEDSKA DANAS Moc petnaest porodica Svedikom odavna upravla-i- j socialdemokrati. Oni su sp'oveh mnoge socijalne re-om- e tako da Ivedska ima napednie socijalno zakono-davstv- o nego i jedna kapitali-i- 1 cka zemla. Ali socijoldemo-- k atska uprava i reforme nisu izmienile ivedsko drultvo. Ka-pit- al i tamo ima glavnu rijei, -- jo sto vidimo iz ovog izvoda iz izvieitaja "Borbinog" izvje-,t.'el- a iz Stockholma. Jedna od najmovtiijih poro-rJic- a svjetskog krupnog kapita-1- ч — Valenbergovi — stavila if uku i na tvrtku "Saab ', po-znot- og proizvodjoia automo-bila- , ali oi poznatijeg proizvo-ciac- a ratne tehnike. OQ posao izveden je vje-sto- m manipulacijom. Sluibeno f saopceno da su dvije vetike sedske tvrtke "Skanija Vobis" Saab ~ odluiile da se fu-zomr-aiu u ielji da poveoaju p-oizvod-nju i olokloju izlazok na strano triiit. !ak je rieno da e Saab" za &00 milijuna iedskih kruna kupio firmu Skamia Vabis", proizvodjofa d'zel motora, autobusa i kami-on- a i uvoznika "Folksvogena". Utma je, medjutim, drugoEi-I'- j i na nju sve ozbiljnije upo-z- o avaiu ekonomisti. Prije sve-ga, dodirne tofte izmedju ove i e firme nisu bal mnogo-- r ', -- Tacno e da Skania 7 j'j-- i 'ska yozila ali zato -- : ' ' " ' '' Г ? Posli velikih nereda pred-sjednik Pakistana Ajub Kan se morao povufi. Vlast je preuze-l- a vojska na ltj sa generalom Johja Kan. Evo nekih podataka o Paki-stan- u: Islamska RepubNka Pakistan zemlja je na jugu Aiij. Podi-jelje- na je — geografski i ad-ministrati-vno — na dvlj pro-vinc- ij, ltoni PokHton i Za-pad- ni Pokiston, koje tu mdjy-sobn- o udoljeft oke 20O0 ki-lomet-ara. Izmedju njih natoii se Indija. Pakistan obuhvoa povriirru od 944.629 {eWorrtih kome-tar- a i imi viie od 100 miHjuna stanovnika. Velinom su to Ben-gol- d, Pendlabi i Sindi, od drugih plemcna i narodnosti vecem raskoraku medu pozi-ciam- a na svietskom kapitali-stiJko- m triiitu ekonomski ra-zvijenih zemalja i zemala u razvoju. Dinamika uvoza i iz-voza prema tim dvjcma gru-pam- a za 17 godina, tj. 1950 — 1967. g. daje ovakvu liku. Izvoz ekonomski razvijenih ze-malja neprestano ratte. Ako e uzmu pokazatelji 1950. go-din- e kao 100, za 1967. godi-n- u oni tu naraili na 401. Isto se tako poveoava i uvoz u od-noi- u 100 prema 383. U mili-jarda-ma Ho!ara izvoz ekonom-ski 'ozviemh zemalfa pokazuo n'ogres von rozvoj tako e 2a 1950. godine izvoz naveden sa 36,8, a uvoz sa 41,0 mili-lardo- m dolara, pa raste tako da je га 1967 godmu zabi'ie zen izvoz cd 147,7, a uvoz od 1 57,0 mi lijar di dola a To vaii za ekonomski razvi- - kapaciteta. do proizvodnje ge vojne prirode — mlazni avioni i elektronska oprema, a usko-r- o i medicinska oprema. Ako su dvije tvrtke ieljele proizvodnu suradnju radi lak-ie- g izlaska na vanjsko triiite, kaiu ekonomisti, onda nije ni trebalo da se fuzioniraju. Do prave istine dolazi se uz pomof matematike. Tvrtka "Skania ima 4,4 milijuna ak-cij- a, od otga njen predsjednik Markus Valenberg posjeduje najmanje milijun. "Saab" ra-spola- ie sa 1,6 milijuna okcijo, od iega je u rukama Valenber-g- a blizu 290.000. To praktKno znaii da Valenberg posjeduje 27 posto "Skanije" i 16 posJo "Soaba". Dan po objavljivanju vijesti o fuziji, akcije "Skanije" sko-dil- e su za 1? kruna, a akcije "Soaba" pale za 7 kruna. Proile godine "Skanija" je imala gubitak na predslovni-itv- u "Folksvogena ", toko da e ukupna dobif po akciji iinosila samo 10 kruna. Sada poslije fuzije, — u de-bit! "Soaba" sudjelovot 6t i akcionari "Skanije". ttovo po-duze- oe "Soab-Skonija- " imot 6t 4,2 milijuna okcijo, od otga ce oko 60 posto biti u rukama akcionara ranije "Skanije". Jasno je stoga da fa u novom poduzecu porodica Valenberg "'at i i'iu.o po ur'i , nego Pakistan najviie ima Beludfa, a od stra naca Hindusa i Afganistanata. Sluibeni jezici su urdu (na za-pad- u) i bengali (na istoku), a engleski j predvidjen da osta-rv- e sluibeni jezik do 1972. Clavni je grad Ravalpindi (350.000 stanovniko) — ali samo privremeno: u njgovoj blizini podii se novi — Islam-ba- d. Nojveli je grad KoraH (dva miHjwna stonovnike), a Dake je giavni grad htefoeg PokistfHi (560.000). Pakhtefi je federe+ivna re-pubW- ka, sostavljfi od ittotrte i zapadrve provincij. Predsjed-nik repubKke imao je dosad iiroka ovIaHenja, izvrlnu i uz jednodomni porlament, za-konoda- vnu vlast. Dio je bivie britanske kolo-- iene zemlje Ako se uzmu zem-l- e u razvoiu, slika e sasvim druk6a. Indeks zvoza za tih 17 godina povecava se od 100 samo do 213, a indeks uvoza od 100 no 246. Dinamika iz-voza i uvoza zemalja u razvoju izraiena u milijardama dolara jest ova: U 1950. izvoz Iznosi 18,7 milijardi, a uvoz 17,1 mi-lijardi dolara, pa raste tako da je 1967. g. izvoz 39,8, a uvoz 42,1 milijardi dolara. Analizirajudi navedene sta-tistii- ke podatke, novedeni fa sopis pie da trgovina zemalja u razvoiu raste dva puta spo rtje od trgovine ekonomski ra-zvijenih zemalja. U rezultatu se i njihov udio u svjetskoj tr-gov- im smanjuje, tako da on u svietskom izvozu 1950 godi ne znosi treonu, a 1967 samo pt nu Ta tendencua dokazue da se radi o procesu poveoj- - stva sviesne su hcmh tenden-ci- a privatnog krupnog kapita-la- . Tako je predsjednik lijeve Partije komunista Hermanson . nedavno upozorio da je u Ived-sko- j koncentracija kapitala jafa nego u Zapadnoj Njema- - 2koj. Valenbergovi, slicnih porodica ima oko 15, i najbolji su primjer ovih tvrdnji. Valen-bergovi zopoiljavaju skoro 150 tisufa rodnika. Njihova podu-zec- a aoju 15 posto ukupne ivedske proizvodnje. Formula njihove modi je u tome da u svojim rukama drle dobar dio akcije tvrtki s mnogo akcionara i time imaju punu kontrolu nod kopitalom koji im ne pri-pad- a. Vladajudi socijaldemokroti bore se protiv ovakvog stanja oitrim, progresivnim poreskim sistemom, koji krupnom kopi talu oduzima lavovski dio pro-fita- . Uprovo da bi smanjili sumu svojih prihoda iiji bi dio ionoko progutoo porez, krupni kopitolisti и pojavljuju kao dobrotvori. Some porodica Ve-lenbe- rg je na kraju 1968. go-dine dab nekoliko milijuna kruna bolnicama i drugim jav-ni- m institucijama. I pored o-poreeiv- anja i samog smonji-vanj- a profita, porodice krup nog kapitala imaju dominon-to- n utjecaj nod privredom zemle, toko da je jasno da poreski sistem predstavlja sa-mo praktidnu, a ne i suitinsku 'чј koa mole dovesti do ' T.e druitvenih odnosa. nije Indije, a dobio je nezavis-no- st 14. augusta 1947. Podje lorn bivie kolonije ostao je spo ran status Kaimira na koji pre-tndira- ju i Indija i Pakistan. Zbog Kaimira odnosi izmedju' dva susjeda dugo su bili ve--' oma napeti i cesto je dotazilo do sukoba. Feldmarial Ajub Kan dolao je na vlast nakon drJavnog udara u oktobru 1958. kod je ' ukinut ustav od 1956. Za pred-sjedni- ka republike izabran je 16. februara 1960. i VREME NESRECA U SJED. j DR2AVAMA j Prema poslednim stotisti-- 1 ikim podacima svaka fetvrta I'll 25 procenta) saobrocajna nesreda u SAD dogodi'a se iz-- , mediu 16 i 20 sati NAJGORI NEPRIJATEU Franeuski zoobg Alek Kom-f-or pile u jednom вопки: ' Covek j jedna livotmja ta urodjonom Vlohoicu da bud svoj najgori neprijatelj". van a ekonomskog raskoroka medu zemljama visoko razv?-leno- g kapitahzma i zemalja u razvoiu. Takvu tendenciju pokozufe t analiza robne strukture fzvozn. Giavni izvoznici inoWrikih proizvoda jesu razvijene Jem-Ij- e. U izvozu zemalja u roevofj prevladavaju sirovine, JiveJne namirnice i gorivo. Prema to-me stvarni rast trope gotovih industrijskih proizvoda u svjeJ-sko- m robnom prometu, uz o-pada- nje stop sirovina, gorivo i namirnica, pokazuje istu ten-denciju, koja dokazuje prosin-vanj- e pozicija vitokorazviiemri zema'ja na tvjetskim kapitali. sti£kim triiitima, na rafan xo-mal- ja u razvoju. Statistifki podaci nodalje pokazuju tendenciju rekrNvnog rasta medjusobnog robnog prometa u grupi razvijenih 2e malja s jedne strone, a t druge strone — smanjrvonje medfv-sobn-e trgovine zemalja u mz-voj- u. Gotovo fatiri petine, (78,7%) ukupnog robnog pre-mer- a nesocijalittifkog tvifeta u 1967. godini iilo je u klopu medjusobnih uvoino-lzvwni- h operocija razvijenih Vapiudl-stiiki- h zemalja. Sve veii dio izvoza zemolfn u razvoju usmjerava se na tr-iiite ekonomski razvijenih Je-mal-ja. I obratno: na zemlje u razvoju dolazi sve monji a% izvoza zemalja vitokorotvtyf nog kapitalizma. I dalje ope-d- a stopa zemalja u razvoju u vanjskoj trgovini njihovih krupnih kontrahenata medfw ekonomski razvijenim гетЦо-ma- . Tako, nor, od 19SS. do 1967. u izvozu SAD udio ze-malja u razvoju smonjio м od 37,4% na 31,7%, u izvw Engieske — od 34,8% ne 25% i u Japanu od 59J po-sto na 46,1 posto. Zonimljiva je stotistika ko-jo-m se analizira vanjska trso-- vina prema podjoli na strojeve i opremu s jodne strone, i na industrijske t druge strone. Gotovo V, (73.9%) frgovifH! strojevima i opremom ogro-nl-fan- o je okvirima medjusobnih izvozno-uvozni- h oprocija ke-noms- ki razvijenih zemolja. Premda ne treba poricoti na predak u industrijalizaciji Azl je, Afrike i Lotinske Amorik i njihovu sv vecu potrebu na uvoznim strojevima i oprwul, stopa zemalja u roivoiu u svjetskom uvozu tih robe м sa 39,5 posto u 1950. godini sma-njil- a no 26.1 posto u 1967. godini. Joi je zonimljiva onaliae sfotistic'kih podotako o medju-sobn-oj trgovini industrijskim sirovinoma, koja u cjeUni w'-al- i u njoj opoda ubgo v i u razvoju, koo tirovinsl' kapitalistidkih zemalja. g. na roluna zemalja i poknvalo se 43 post " sirovine u razvijene z u 1966. samo 34 pot AAedjusobne isporvke ttrijskih sirovina unutor g -- zemolfa u razvoju to deset g dma praktici ostoju is, dok su za grupu razvijenih шпоЦ noratle to 60 posto. 2onV" u razvoju joi ostoju koo vmska dopuna svjetsk - , , pitalizmu. Ite to tifa uvje'a ' j . . (odnos uvoznih i izг- - ' no), iz stohstiekih a- - a se do to ti uvjeti za . ski razvijene zemljt , vaju, a to zemlje i pogoriavaju. КопјиИигч. _: 7 nih cijeno jedan je od reiubo to dominocije mocnih impor(e litti&ih monopolo. To konhii;-twr- o. kao i drugi podaci razvoju svjonke trgovino. ke-roktorist-iko tloboet poMjo ze-malja u rocvojw no twjftteklm Vopitolistickim trlihimo. #