000102a
?T7,i o-- V J#r ¥ f Jtdinttvo, 10. julo. 1970,— STRANA ' I TISUCE NASEG NARODA NA PROSLAVI KANADSKO - JUGOSLOVENSKOG DANA NA BEOGRAD FARMI Ova velika proslava kanadskog i praznika noroda Jugoslavije podela je joJ o subotu logorskom vatrom oko koje se je savijalo koto i orila pjesma. Iste vederi...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A281340 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/4886 |
| Summary: | ?T7,i o-- V J#r ¥ f Jtdinttvo, 10. julo. 1970,— STRANA ' I TISUCE NASEG NARODA NA PROSLAVI KANADSKO - JUGOSLOVENSKOG DANA NA BEOGRAD FARMI Ova velika proslava kanadskog i praznika noroda Jugoslavije podela je joJ o subotu logorskom vatrom oko koje se je savijalo koto i orila pjesma. Iste vederi je prikazana serija filmova iz isto-fij- e narodo Kanade i Jugoslavije. Na sami dan proslave od ranog jufra neprekidne kolone automobila sa slav-Ijenici-ma su ulazili na Beograd farmu iskidenu kanadskim I jugoslavenskim zastavama i simbolima prijateljstvo na- Je dvije domovine. Raspolozenje je dostiglo vrhunac za vrijeme zvanidnog i kulturnog dijela programa. Ansambl "Adriatic" iz Nju-jork- a, ne samo da je opravdao glas od-lidn- ih umjetnika, muzidara I pjevada, nego su svojim sviranjem za narod, za zabavu za plesove oduievili sve. Ali ako je neko pobirao najvece aplauze, to je bila naJa mlada umjet-nic- a iz Wellanda, Suzi Grdenic, sa tarn-burico- m, koja je nju pratila onako kako nam je ona pjevala narodne pjesme i uJla u srca hiljada posmatrada, dugo ce se pridati I pamtiti. Ove godine, po prvi put nije bilo sa nama majora W. Jones-a- , ali tu je bila njegova divna supruga Helen i mladi sin Bill, Njene rijedi su nastavak velike tradicije koju je podeo pok. Bill. Stafeta nogometnih klubova "Makedonija" i "Jugoslavija" iz Toronto, kao I kluba "Jugoslavije" iz tondona, odnela je cvi-jece na grob velikog prijatelja naroda Jugoslavije i nas Kanadjana Jugoslove-n- a I donela urnu zemlje sa groba koju je predala Mrs. Jones na pozornici. Govorio je major toga podrudja Willi-am Brooks, koji je pozdravio sve prisutne I odao puno priznanje doseljenim Jugo-sloveni- ma a posebno istakao sjajno ras-poloien- je i organizaciju proslave. . Predstavnik SFR Jugoslavije Mitko Calovskt je govorio o prijateljstvu naro-da Kanade I Jugoslavije I zahvalio svi-m- a iseljenicima na njihovoj ljubavi pre-m- a staroj domovini I radu u novoj do-movi- ni. NaJ poznati novinar I pjesnik Musta PISMA MHTinittrirvrvrvrvnvnnvHvreTviTtTvrvrT Windsor, Ont, — Pritoieno u pismu Jaljem vam dva mo-ney ordera, jedan od 16 dola-ra, Sto je izdano za cvijece po-kojno- m drugu 5timcu 1 drugl od 8 dolara za obnovu pret-plat- e. Primite drugarske po-zdrav- e. Ant Park ytHifc fridsr. 51тв1аа Qga Ш. Onlari. Ж-lt- U. , C£lr 8lpk Miotic, Meaar Iaa Stiaac. lattripe— end ttfni OJTt. fa Johid recitirao je svoje kompozicije u podast velicanstvenoj proslavi. Odigran je nogomefni turnir izmedju klubova Toronto i lendona, koji se finalnom utakmicom izmedju SK "Makedonija" i SK "Jugoslavija" iz koju je dobila SK "Jugoslavija" sa 3:0, kome je predala majora Jonesa, dok je najboljem igradu Kovacu predala po-sebn- u nagradu. Djeca su se zabavljala puta bolje nego ikada. Pored ponija, tu su bila trdanja u vrecama, skakanje, traze-nj- e lubenica zavezanih odiju, a onda za odrasle atrakcija navladenja ko-nop- ca izmedju Hamiltona i Toronto, ko-ju nagradu je Toronto. pli-vanj- e, veslanje, utrke motornim camci-m- a . . . Program je otvorio predsjednik pro-slav- e Ivan Farac, pozdravljajuci naJe I sve Jugoslovene doseljene u Ka-nad- i, posebno masu prisufnih, podvu-kav- Ji slogu, ljubav, bratstvo i jedin-stv- o . . . I na treba istadi naJih radnika, koji su ne samo toga dana ne-umor- no radili, nego nedeljama pripre-ma- li ovo najvece slavlje, koje vec 20 go-din- a raste, slavlje koje okuplja, Jiri slo-gu i prijateljstvo, podupire svim snaga-m- a prijateljstvo naJe stare i nove do-movine. Posebno se zahvaljujemo hiljadama naJeg naroda Ontarija, Njujorka, Detro-it- a, Chicago. Buffalo, koji nisu zalili tru-d- a I velikog puta da budu sa nama zajedno uvelidavajudi Kanadsko-jugo-slovens- ki dan. I na da zavrJirro ovu malu re-port- aiu rjecima naJih rudara koji su pri povratku za svoj Sudbury rekli: . . nikada neJto nismo vi-dje- li, sloge, veselja, programa, prijateljttva . . . Sa sjevera dogodine bi-ce nas viJe . . ." KANADSKO-JUGOSLOVENS- KI DAN. BM Los Angeles, USA. — Stova-n- i urednide, Jaljem vam ovdje U, S. Postal money order od 30 dolara za dvogodiJnju pret-plat- u na vaJ list "Jedinstvo" i ostalo u fond. 5aljite mi no-vin- u prilikom. Pozdrav-Ij- a vas — L. F. WELLAND: PIKNIK VJK Vijtde jugotlavtnskih Kanadjana (Council of Canadian Yugoslav) odriava piknik u nedjelju 19 na pomatom mjtstu Townlint, izmtdju 58 Highway I Feeder Rd. Ztmljiitt lijepo urtdjeno. Bit i na rainju ptfene janje-ti- nt i mtkog Mjesto gdje it $e piknik odriati je poznato, a oni koji na njtmu nisu bili neka paze na plakate I putokaze. Svi nam doili. PRIREDJIVACKI ODBOR VANCOUVER: PIKNIK Kanadsko Jugoilavtnsko Udruionjt i itamp "JE OINSTVA" u VaiKouveru prirdjuju zajedntfki PIKNIK u nedjelju 9 augusta, u John Henry (TROUT LAKE), pocetak u 12 sati u podnt. it bit! obifaju sa pofenom praietinom i janjeHnom, pidem, kavom I hot ltd. Sportska na tjtcanja 1 obava. U slufoju kiit, piknik it so odriati u naiem domu, Golden Horetsho Hall, 2786 East Hastings Za poslugu jam?! prirtdjivalki odbor. Svi nam doili. PRIREDJIVACKI ODBOR PIKNIKA JEDINSTVO-UNI- TY rr U $tk-Cratie- n mi Imqvav. kr TaffMiav Cnadiee FublUKtrt. 471 Strl Wm(. Тгм CUsii; uUpkea lutiana tttti И.ОО pt Јџаг. DSA law cwatri 19.00. 4,- - daaa ивп tUlratia & nasoj za-vrj- io To-ronto Helen Jones pe-h- ar turnira Ivi ovoga velika dobio Zatim goste koncu stotine kencu starih ". ovako bolje ovake 2IVIO prvom jula, plca. dobro dotad dobro Odbor Piknik po storom mekim dogs Street. dobru dobro I UPRAVI UREDNISTVU Toronto, Ont. — Drugovi kod "Jedinstvo", u pismu cete naci !ek od 9 dolara za moju godiinju obnovu i jodan dolar u fond. "Jedinstvo-- ' mi, drugovi, iz-gle- da sve bolja i bolja radni-ck- a novna. Samo nastavite ovako, jer to je jedini list u kojem se moie naci ono sto iskrenog radnika interesira i sto brani interese prava radnog Jovjeka. Neka zivi naia radniJka no-vin- a "Jedinstvo". Drugarski pozdrav na uredu i tttaocima naleg lista. Jvorinii Jime — — Sudbury, Ont. — Stova no urednistvo, izvinite sto nisam prije obnovio pretplatu. Nala-zi- m se u bolnici i ve£ 19 mje-se- ci nisam sfao na noge. U mo-lo- j bolesti zaboravio sam na mnoge stvari, pa i na obnovu pretplate. U ovom listu vam prilofeno ialjem cek od 18 dolara i to je za dvogodisnju obnovu i ka-lend- ar. Primite svi na uredni-Itv- u pozdrav od starog pret-platni- ka — — — Chatham, Or.t. — U listu vam priloieno Jaljem money orde' od 10 dolara za obnovu pretplate I 2a kalendar. Opro-stit- e Jto je stiglo %a malim za-kcJnjenj- em. N. G. - — London, Ont. — Istice mi pretplata pa ju ielim obnoviti sa ovih 8 dolara koje vam pri- - loieno Jaljem. VaJ Jitao: — J. M. v Zivotno iskustvo jednog iseljenika Vancouver, B.C. — Lijepo je putovafi po svijetu, obilaziti zemlje, razgledati prirodne Ijepote, plava mora, Jume I gradove, upoznati narode, nji-ho- ve jezike, muzeje, kazalisfa, vidjeti velebne gradjevine sta-re po nekoliko stotina godina itd. Pojedinci su putovali, vojske se kretale, atavi narodi se se-- Mi kroz stoljeca, trazedi pogod-rij- e tlo Jirom zemlje, da se ko-naJ- no srede, udome i stvore svoju drzavnu zajednicu. To-ko- m vremena zauzela je svoje mjesto rijec" — migracija, Jto znaJi seljenje, preseljavanje, micanje od cega se skrojiJe e-migra- cija, emigrant — iselje-ni- k. I emigrant je putnik. I on putuje po povrJini ove velike zemlje i, kako rekoh, divno je putovafi i viditi rojske Ijepote ovog svijeta. Ali emigrant ne putuje da se divi cudima pri-rod- e. On u najvise sluJajeva ide "trbuhom za kruhom". Nje-gov- e misli vracaju se natrag domovini. On prolazi, on se krece, ali pred sobom najviJe vidi svoju majku, svog oca, bracu i sestre, dragu mu zenu i neoskrbljenu djecu. lako je zdrav, on osjeca slabost, tugu i sree mu se steze. Dok napu-Jt- a granicu svoje zemlje u nje-m- u se pojavljuje cudna bolest — bolest Jeznje za domovViom koju mora da napusti. On mi-sli u sebi: samo godinu-dvije- , pa cu se vratiti. Dok on ovako misli i tezi za povratak, nezna Jto mu donosi sutrasnji dan ili noc. Ljudi se ne sele samo iz naJe rodjene domovine. Kad gledaJ oko sebe i Jirom Kanade vidiJ ljude mnogih rasa i mnogih nacionalnosti — gotovo iz svih krajeva svijeta. U mnoJtvu na-roda uvijek tiaiimo svoje, tra-zim- o naJeg Jovjeka da s njime progovorimo svoju rijeS. Tako je kod svih. Zato vidimo kako se zajedno u iseljeniJtvu drze grupe Talijana, Ukrajinaca, Fi-na- ca, Jugoslavena, Madjara drugih. mandu§a Vancouver, B.C. — Sa prili-fni- m zakasnjenjem javljamo, da je u srijedu, 18 februara, umrla ManduJa Jurisic. Dulje vrijeme prije smrti nije se osje-cal- a najbolje. Doktor je nare-di- o da ide u bolnicu u kojoj je bila samo Jetiri dana i onda umrla. Ustanovljeno je da je umrla od raka. Pred polazak u bolnicu osje-cat- a je konac livofa i rekla da zna da се umrijeti. Tjesila se I govorila kako 6e skoro k svome muzu Mili (MiJanu), koji je umro u januaru, 1968. Pokojna ManduJa rodjena je 18 jula, 1898 godine, u Pe-ruJid- u, lika. Tamo se udala za Milu (MiJana) JuriJica. U bra-k- u su imali najpnje dvije kceri, Anu i Katu. ЛМЈап je doJao u Kanadu 1926 godine i nakon nekoliko god'cia uzeo je k sebi svoju fa-mili-ju. U Kanadi im se rodilo jos sestero djece — Steve, Milan, Morica, Dixi, Leon I Down. Ponukan naJim listom iz Sa rajevo, listom "NaJ svijet" koji nam cesto daje sliku zivota u iseljeniJtvu u roznim krajevima svijeta, zelim napisati ovo ne koliko rijeii kao covjek koji je skoro pola stoljeca proveo u emigraciji. Mnogi ljudi nasih vremena iseljavaju u prekomorske zem Ije. Oni mastaju i predocuju si najljepJu sliku u iseljeniJtvu Ne mislim redi da kod nas u Kanadi ne valja, ali moram da kazem da ovdje ima bogatih i siromaJnih. Kad radnik doseli on je siromasan, nema tako redi ni zalogaja kruha. On je bogat samo u tome Jto ima vrijedne radne ruke, ako pak ima zanat, moze se osjecafi neJto bogafiji, iako bez dola-ra. Radni covjek stjeJe svoj zi-v- ot u znoju i muci. Ako ima posao, dobar je. Ako posla nema, onda je slabo. Covjek bez posla je zabrinut t misli za-Jt- o sam ostavio svoj rodni kraj. Dok je posla, zarade I zdrav-Ij- a covjek se moze snadi i ne- Jto priJtediti. Prvih dana nali su doseljenici i od usta otkidali da bi si pricuvali kakvu svoticu i povukli za sobom svoje zene i djecu. Radedi marljivo i paze-c- i na svaku centu, mnogi su se opskrbili svojim kucama, a nekoji joJ kupili i brodove, ho-te- le i drugo, a njihova djeca su Jkolovana ili se Jkoluju, da bi imala bolju i laksu buducnost u savremenom zivotu. Kako rekoh, dok je posla, zarade i zdravlja naJ covjek ce se ovdje u iseljeniJtvu snaci i prilino zivjeti. Ne mislim na bogatstvo, nego na obican, skroman i pristojan radnicki zi-vo- t. Kanadski radni narod mnogo je toga postigao svojim udrurivanjem u unijski pokret, koji stoji na braniku interesa i potreba radnog c"ovjeka. lako smo doseljenici iz Ju-goslavije, mi se osjecamo i Ka-nadja- ni. Zato nas interesira da zajedno sa ostalim radnim na-rodo- m ove zemlje izgradimo Jto bolju Kanadu za nas i naJa pokoljenja. Ivan Colak mmt Za vrijeme ekonomske krize lesko je bilo odgajati djecu. Ali ManduJa ih je odgojila i dr-za- la oko sebe sve dok se nisu pozenila. Po smrti njezina mu-z- a djeca su uvijek dolazila k njoj i pomagali koliko su mo-gl- i, a Dixi je uvijek bila s njom. ManduJa i MiJan bili su na-pred- cii u svom gledanju na i-v- ot. Pomagalr su naprednl rad-nicki pokret, pretplafivali i l-ta- li naJu radniclu Jtampu i i-- mali mnogo prijatelja i znana-ca- . Sahrana je obavljena iz Bell Funeral Home na vjecYii podi-na- k u Ocean View Cemetery. Nad otvorenim grobom u ime obitelji govorio je JoJo OreJko-vid- . Pokojna ManduJa ostavlja iza sebe osmero djece, tri sna-h- e, pet zetova I 15 unuJadi. Takodjer ostavlja viJe rodbine i prijatelja u ovoj zemlji I u Jugoslaviji. Poiivaj, draga ManduJa, u miru u tvom hladnom grobu. Neka ti bude laka gruda ka-nads-ke zemlje, a tvojim milim i dragim naJe iskreno sauJeJ-fe- . Joso OrtJkovif ZAHVALA Nojsrdanije se zohvaljue-m- o svima koji su posjeiivali I tjeJili naiu mamu za vrijeme njezine bolesti, kao I za vrije-me sahrane. Takodjer hvala svima koji su poloiili vijence I cvijece na odor naJe mile maj-k- e. Oioloiltni sinovi, kftri, vnv lad, snaht i zttovl. 2 Prilika za vecu suradnju (Nastavak sa st 1) Mi smo uviereni da nose drzave mogu izvuci velika pre-imucst-va iz medjusobne surad-nj- e i viJe uevrstiti svoje odno-s- e, uevrstiti medjusobno povje-renj- e. Govoreci o tome, mi nikako ne gubimo iz vida da medju nama jos postoje odredjene razlike u pojedinim pitanjima. To je bilo poznato i ranije i mi komunisti-lenjinis- ti ne bi tre-bal- o da pred tim zatvorimo ocl Naprotiv, direktno i dru-garsk- o razmatranje svih pita-nj- a vodi tome da se zajedni-Ш- т naporima odstrani sve Jto ometa razvitak sovjetsko-jugoslavensk- e suradnje. Ako su obje strane iskreno zainteresirane za ucvrJcenje povjerenja i suradnje, nesum-njiv- o je da ce sovjetsko-jugo-slavens- ki odnosi biti oslobodje-n- i svega Jto ne doprinosi nji-hovo- m svestranom razvitku. Mnoge stvari ujedinjuju narod Jugoslavije i sovjetski narod: veze povjesnog prijateljstvo, zajednicka borba protiv faJiz-m- a u godinama drugog svjet-sko- g rata, istovetnost druJfve-no- g uredjenja, interest borbe za mir i socijalizam. Uzeti svi zajedno ti faktori cine cvrstu osnovu na kojoj se moze u-spje- Jno ostvariti razvoj prija-teljski- h odnosa izmedju Sovjet-sko- g Saveza i Jugoslavije. Danas — nastavio je Kosi-gi- n — mi smo poceli naJe pre-govo- re i moJemo primijetiti da u sadasnje vrijeme sovjetsko-jugoslavensk- e odnose u vedoj mjeri nego ranije karakterizira razvoj politidkih kontakata, proJirenje veza u ekonomskoj, naucno-tehnidk- oj kulturnoj i drugim oblastima. O5igledno, napori usmjereni na daljnje zblizavanje nasih zemalja vec donose svoje plodove. Mi tu okolnost smatramo ve-om- a vaznom i po mnogo ?e-m- u obavezujudom za obje via-d- e. U interesu naroda Jugosla-vije i Sovjetskog Saveza i u interesu velikog dijela socljali-zm- a t mira. Neophodno je ra-di- ti tako da se naJa suradnja proJiruje i ucvrscuje, da nadje svoj izraz u sve efikasnijim formama. 2elim da kalem da ce sovjetsko vlada sa svoje strane dosljedno teziti tome. Na medjunarodnoj areni vo-di se neprekidna borba izme-dju snaga reakcije i snaga pro-gres- a, izmedju snaga rata i snaga. mira. Svoje mjesto u toj oJtroj borbi, svoje prakticne akcije mi uvijek odredjujemo s JOSIP Montreal. — Ovim ielim javiti prijateljima i znancima da smo iznenadnom smrcu iz-gub- ili iz svojih redova Josipa Kruiida (Panjoku). Nadjen je mrtav u svojoj sobi 5 juna. U-m- ro je u starosti od 64 godine. Rodjen je u Hreljinu, Hrvatsko Primorje. Pokojni Josip Kruiid bio je poJte, iskren i napredan co-vjek. Bio je ditaoc i podupira-tel- j naseg lista "Jedinstvo". Takodjer je bio dlan H. B. Za-jednic- e, kao i njegova dva si-n- a i iena mu Ljuba. Dulji niz godina Kruiid je radio po rudnicima u Burlama-qu- e i Kirkland Lake. U Montre-al je doJao 1962 godine, gdje je radio i gdje ga je zatekla smrt. Posljednjih godina nije se osjedao dobro. Savjetovali klasnih pozicija, s pozicija za-Jti- te interesa socijalizma i 2i-tav- og svjetskog oslobodilackog pokreta. Tom marksisficko-le-njinisticko- m principu nepoko-lebljiv- o je vjerna Komunistidka partija Sovjetskog Saveza — rukovodeca snaga otavog na- Jeg druJtva. Mi, nastavio je Kosigin sa zadovoljstvom primijecujemo bliskost i istovetnost pogleda SSSR i SFRJ o tim pitanjima. To se tice podrJke pravednoj stva-ri naroda Indokine, arapskih zemalja, Afrike, Azije 1 Latin-sk- e Amerike, njihovoj borbi za slobodu i nezavisnost protiv imperijalizma i agresije. To se tide pitanja sazivanja opde-evropsk- og savjetovanja, koje moze biti znadajan korak u stvari udvrscenja sigurnosti u Evropi. Pozdravljajudi budim-peJtans- ki apel drzava udesnika Variavskog ugovora i praJku izjavu ministra vanjskih poslo-va- , Jugoslavija je izrazila svoj pozitivan stav prema pripremi savjetovanja i mi se nadamo da ce suradnja naJih zemalja u torn pitanju, koje ima utoliko veci znadaj za stvar mira, dati dobre rezultate. Mi dobro pamtimo posjetu predsjednika SFRJ druga Tita Sovjetskom Savezu, koja je po-sluzi- la razvitku sovjetsko-jugo-slavenski- h odnosa i suradnji u medjunarodnim stvarima. Doz-voli- te druze Ribidicu, da Izra-zi- m uvjerenje u to da de tome posluziti i vaJa sadaJnja po-sjeta- ". Kosigin je na kraju nazdra-vi- o ucvrJcenju uzajamnog ra-zumijeva- nja i povjerenja izme-dju Sovjetskog Saveza i Jugo-slavije, razvitku svestrane plodne suradnje, udvrsdenju prijateljstva izmedju sovjetskih i jugoslavenskih naroda. Pri povratku iz Moskve pred-sjednik SIV-a- , Mitja Ribidic je na beogradskom aerodromu, gdje su ga dodekale mnoge sluzbene lidnosti izrazio novl narima svoje zadovoljstvo zbog uspjesne posjete Sovjetskom Savezu i izjavio da tim posje-tor- n nije postignut samo for-mal- ni kontinuitet u odnosima izmedju Jugoslavije i Sovjet-skog Saveza, nego da je njime proJiren 1 prostor za medju-sobn- u ravnopravnu suradnju u svim sferama na ekonomskom, kulturnom i drugim poljima. RibidiS je joi izjavio da je svom domacinu u Moskvi, Kosiginu, uputio poziv za sluibenl posjet Jugoslaviji. KRU2I6 smo ga da se cuva i pazi na zdravlje. Meni je Josip Kruzid poznat joJ iz mladih dana. Kad bi se tuzio na bolest ja sam ga kuraiio i tjeJio. Cesto sam ga obilazio ne samo kao sta-rog znanca, nego i clana naJe Zajednice. Tako je to iJlo iz dana u dan i onda iznenadno prestalo je kucati sree. Pored zene i djece pokojni Josip Kruiid ostavlja iza sebe joJ sestru Ruiu udatu Nosenko u Torontu, a u starom kraju dvije sestre, Zlatu i Jogodu, te brata Ivana. Pokopan je u Ester Cemetery, u Montrealu. Neka je laka gruda zemlje u kojoj podiva naJ pokojni brat Josip Kruiic', a njegovim milim i drogim iskreno saudeJd'e. M. Polich TORONTO! GODISNJI PIKNIK 2enska sekcija Udrulenja Ujedinjenih ukrajinskih Kana-djana, pfiredjujegodiJnji piknik no djedjem 2emljiJtu u Palermo, u nedjelju 12. jula. Bit ce domade ukraj'mske hrane i bogat koncertni program. Govorit e dr. Ursula Fronklin. PrirdjivoJki odbor |
|---|