000336
нидо j'№4 pp-i,jpfiiu"4"- "' - f wvwn STRANA 2 OVO JE BILA HIROSIMA Prije 7 godina Truman, Eisenhower avicne sa atomskim bombama nad saki. Slika pokazuje Hirosimu po 120.000 zena, djcce i staraca ostalo i kompanija su spre.nni da opet njihovim pakicnim planovima je mira . ....
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A281085 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/5117 |
| Summary: | нидо j'№4 pp-i,jpfiiu"4"- "' - f wvwn STRANA 2 OVO JE BILA HIROSIMA Prije 7 godina Truman, Eisenhower avicne sa atomskim bombama nad saki. Slika pokazuje Hirosimu po 120.000 zena, djcce i staraca ostalo i kompanija su spre.nni da opet njihovim pakicnim planovima je mira . . . Ovih dana odrlana konfe rala je jedinstvo naroda Azije u U ,(Iz Finlay clana na konferenciji Azije Tihog oceana u Pekingu). Ekonomska razmjena u ovom dijelu svijeta u poslje-dnj- e dvijc godine nalazila se pod uticajcm ratne eko-nomij- e, ckonomije koja u-klju- cuje izrabljivanje i stva-ranj- e rezerva strateRijskih sirovina, blokade i cmbarge. Ovaj proces je ubrzan po-sli- je izbijanja ra-ta. je trazcnje si-rovina, osobito za rat. Na primjer, godinc 1951 cilcan ska vlada je pristala proda-va- ti Sjedinjenim 80 posto svoje proizvodnje bakra po cijeni od 31 i pol cenat po funti dok je cijena na trziStu bila 50.1 cenat po funti. Kanada je suoCena sa skoro istim ekonomskim pro-blemi- ma kao Latinska Ame-rik- a. Ona je snabdjevaj si-rovina kao §to su drvo, alu-minium i zeljezna ruda. U posljednje dvije godinc po-јаба- па je traznja sirovina. NaSa ruda prodaje se americkim monopolima po cijeni od 1 cenat po toni, a mi kupujemo gotovi Jelik po cijeni od 80 dolara po toni. AmeriSki udio u ra§cm iz vozu je porastao sa 37 na 59 posto, a najvedi dio toga porasta sastoji se od siro-vina. Na drugoj strani, Kanada je takodjer industriializira- - i kompanija poslali su americkc japanske gradove Hirosima ! Naga- - slije eksplozije atomske bombe . . . je mrtvo . . . Truman, Eisenhower upotrebe atomske bombe. Zapreka mnogomilijunski pokret pristalica rencija mira u Pekingu demonstri-borb- i protiv americkih osvajaca. . VELIKO TRZISTE ZA KANADU AZUI izvjestaja Macknezie, kanadske delegacije zcmalja i korejskog Povccano Dr2avama svjetskom Zeljezna istovremeno na zemlja i sadasnja pol'ti-k- a hladnog rata ima te§'og ucinka na njezinu radnifcku klasu i biznismene. Industri-j- e koje na sudjeluju u ratnoj proizvodnji sada smanjuju proizvodnju. Piatni program i blokade su ргоиггобШ gubitak ka-nadsk-og tr2i5ta tako, da r.e nckc na§e najvede industri-j- e zapale u krizu. U British Columbiji, na obali Pacifika, dvije najvaznije industrije, Sumska i ribarska, izgublle su ranije tiiiSte u Evropi, a sada§nja blokada st rije-fca- va prodaju drva na ogro-mno- m novom tr2i§tu u N. R. Kini, Sovjctskom Savezu i 7.emljama narodne demo-kracij- e. Vanjska trgovina Sjedi-njeni- h DrZava takodjer jo зиобепа pote§kocarna. "Hladni rat" sa svojim blokadama i embargimn ot-kin- uo je Sjedinjene Driave baS od onih trzi§ta koja mo-ц- и kupiti najvi§e ameriCke robe. Na primjer N. R. Kina, gdje se stalno podife Sivotni standard naroda, moZe da primi velike koliiinc ame-riJk- e robe. AH proSle godi-n- e, prema sluzbenim ameri-6ki- m podacima, ameri6kim biznismcnima je izdana do-zvo- la za izvoz u Kinu samo 181 dolar vrijednosti robe. Kina nije stradala zbotf toga. Kineska vanjska trgo-vina u proSloj godini je bila dva put veca nego u pred-hodn- oj godini. Jasno je da'politika naoru-iavanj- a, blokada i embarga nije rjeSenje za ekonomske poteSkoce Sjeverne i Juine Amerike. Mi moramo polcazati da postoji treci put . . . miro-ljubi- va uzajamno korisna trgovina izmedju svih zcma-lja. Takova trgovina bi mno-g- o pomogla гјебепји eko-nomsk- ih problema Sjeverne i Juzne Amerike. Ogromna trziSta, l;oja u sada zatvorena blokadama, otvorila bi se. Nastupila b; uzajamno korisna raznv'ona robe. Kupovna moc naroda koji su osiiomaseni programom naoruzavanja bila bi podig-nut- a i oni bi mogli da kupu-j- u vcde koliine robe od nas, a mi od njih. Industrije koje sada stra-daj- u zbog naorulavanja mo-g- le bi da ponovo rade punim kapacitetom, a besposlica bi se smanjila. SadaSnja trka za sirovina-m- a za rat, koja pljaSka Ka-nad- u i Latinsku Ameriku od njihovih resorsa, bila bi obu-stavijc- na i ove zemlje bi rao-g- le mnogo lak§e uravnote-Zi- ti svoju ekonomiku za do-b- ro svojih vlastitih naroda. ZASTO STRAJKOVI "ISTINA, ISTINA, ISTINA CE SPASITI SVIJET", VELI KOJI IMA JAKO CUDAN POJAM ISTINE (Nastavak clanka "Narodnog Glasnika") Obecali smo da cemo neSto vise reci o clanku gospodina A k .a c i c a u "Zajedni6aru", u kojem on izlijeva moralnu srdabu i pravedan gnjev protiv rad-nik- a, koji tra2e vece place, kaze da je to zlocm §traj-kat- i, pa se tog obecanja i drzimo. Zasto radnici traze voce place? Pa, razumije se, da malo dostojnije nahranc svoje obitelji i da svoju dje-c- u mogu slati u §kole. AH time, prodikuje gospodin Akacic, oni spokazuju veliku moralnu neodgovornost na-pra- ma naciji. Sto ce im vra-g- a veca plada, kad mogu i na nizoj pladi zivjeti? Kad su nasi djedovi mogli na ku-pu- su i 2gancima 2ivjeti, o-da- kle da se mi odjednom pogospodimo pa da trazmio meso. Nisu oni svoju djecu u §kole slali, pa za§to da s mi gnjavimo s takovim no-votarija- ma ? I onda imade radnika, koji kad im kapitalisti ne ce milom povisiti plade traze da to dobiju silom, i pribje-gavaj- u Strajku. A strajk je zlocin, veli gospodin AkaCic, pa su prema tome radnici na strajku, ili koji su ikada gtrajkali, zlocmci. AH to nije sve sto gospo-din Aka&c kaze. On ide i dalje. On ka2e ovako: Neki radnici dobivaju u placama prosjecno $4,300 godi§nje, dok drugi primaju manje od $1,000 godisnjc. Jeli je to pravedno i po§teno? Nije, jer kako to moze biti prave-dno da jedni dobivaju "viSe od cetiri puta" vi§e nego drugi. Pa kao da se tu ne-prav- du popravi? Netko cc redi, pa trcba lose pladenim radnicima, koji su preko-mjern- o izrabljeni, dici pla-c"- u. AH to bi bilo jako nemo-raln- o, kaze gospodin Aka- - Uic, jer bi to bilo dizanjo place, .a njegova vjera mu ne dopusta da se place dizu, jer to je nemoralno, neoba-zriv- o, pa i §tetno. Dakle, je-di- ni na£in da se tu nepravdu popravi jeste da se radnici-ma, koji primaju prosjeCno $4,300 godisnje u pladama snizi pladu da bude ravna placi onih radnika, koji pri-maju prosjeCno $1,000 na godinu. Ako nije tako, neka nam gospodin Akacic onda objasni kako da se ovu ne-pravdu popravi. Dizati pla-c- u se ne smije nikome, A nije pravedno da jedni ima-j- u cetiri puta vedu placu od drugih. Je li je istina Sto gospodin Aka5ic kaze da je Strajk zlo£in, a prema tome radnici koji Strajkuju da pocinja-vaj- u zlo£in, to jest, oni su zlo5inci? Radnici u takove farizejske i jezuitske pro-dik- e ne vjeruju, a i dobro je da ne vjeruju, jer da su ostali na prodikama kakove gospodin Акабн? daje ostali Zajcdnicko djclo Znajudi da je raspoloie-nj-e ameriSkog naroda pro-tiv rata u Koreji, republi-kans- ki kandidat Eisenho-wer pokuSava dobiti glasove optuzlvanjem Truman ove vlade da je kriva za produ-iivanj- e rata. Truman je o-v- ih dana zbog toga o§tro napao Eisenhowera, Dullesa i kompaniju, predbacujuci im da su oni bill njegovi sa-vjetn- ici. Truman je u pravu — Ko-re- ja je njihovo zajedniiko djelo. bi jos uvijek u verigama li-6no-ga ropstva. Radnici su kroz gorko is-kus- tvo od kako kapitalizam postojj pronasli da im je o-ruz- je strajka neophodno, bez njega bili bi totalno ne-moc- ni, bili bi kao Hcni rc-bo- vi u verigama. Cak i naj-konzervativ- niji unijski vo-dj- e su bili prisiljeni uvaJtti ovu istinu, i za to kad se radnicima otima o r u z j e Strajka, kao Sto je u Taft-Hartle- y zakonu, McCarran zakonu i drugim zakonima, oni se protiv toga najodlu-cnij- e bore i takove zakone proglaSuju ropskim zako-nima, jer je cilj tih zakona, da ukinudem oruzja Strajka stave radnike na polozaj ak-tueln- og ropstva. Za to je uvijek prvi korak fasizma da radnicima otme ovo oru-zj- c, da ih razoruza, onda moZe nametnuti svoju krva-v- u i tiransku diktaturu. P. idari su nedavno dobili poviSicu place od $1.90 na dan i druge pogodnosti, i to bez Strajka, pa bi netko mo-ga- o гесЧ da je to dokaz da su opravdani oni, koji kazu da se radnicima treba zako-no- m oduzeti pravo strajka. Velike i teske su bile borbe radnika dok su izvojstili pravo Strajka, i u ranijim godinama se svaki strajk u-zim- ao kao bunu i radnike na veliko ubijalo, njihove vodje fremiralo, bacalo u zatvor i stavljalo na vjcsala. Ovo pokazuje kako su ka-pitalisti cijenili da je Strajk vazan, to jest, koliko je va-zn- o z,a njihove prekomjerne profite i bezduSno, pretje-ran- o izrabljivanje radnika, Prczidijum Kompartijc Sovjetskog Saveza U Prczidijum Centralnog komiteta Komunisti6ke par-tij- e Sovjetskog Saveza, (Prezidijum je zamjenio Politbiro) izabrano je 25 clanova na Celu sa Stalji-no- m. Ostali glanovi Prezi-dijum- a jesu : G. M. Maljen-ko- v, L. P. Beria, N. A. Bul-gani- n, K. E. VoroSilov, L. M. Kaganovic, V. M. Molotov, A. I. Mikojan, N. S. Hrus-do- v, — svi lanovi ranijeg Politbiroa, i N. M. Svernik, zamjenik. Dalje su izabrani: B. M. Andrijanov, sekretar lenjin-gradsk- og komiteta partije, A. V. Aristov, sekretar Ce-lebijans-kog komiteta, S. P. Ignatijev, sekretar moskov-sko-g komiteta, D. S. Korot-бепк- о od ukrajinske partij-sk- e organizacije, V. V. Kuz-neco- v, predsjednik Svesave-zno- g vijeda sindikata. Otto Kussinen, predsjednik Kare-lo-fins- ke republike, V. A. MaliSev, podpredsjednik i ministar brodogradnje, L. d. Melnikov, prvi sekretar ukrajinske partijske organi-zacije, N. A. --Mihajlov, se-kretar Komsomola, M. Per-vuhi- n, podpredsjednik vla-de i Sef kemijske industrije, P. K. Ponamarcnko, ranije 61an sekretarijata, M. Z. Sa-buro- v, predsjednik driavne planske komisije, D. I. Hes-noko- v, A. M. Suslov i M. Skirjatov. Izabrano je i 11 Slanova zamjenika Prezidijuma. Dva bivSa 21ana Politbi-roa A. A. Andrejev i A. N. Kosigin nisu izabrani u Prezidijum, ali je Kosigin izabran za jednog zamje-nika. G0SP0DIN da se radnicima zabrani strajkati. Ali rudari ne bi dobili svoju poviSicu da u rukama nisu drzali oru?je strajka, da nisu imali mod da rabe svoju kolektivnu snagu u obranu svojih rad-ni6k- ih interesa. Policaja'. ne mora uvijek pucati na lo-po- va, dosta je da lopov zna-d- e da olicajac ima revol-ver, pa da mu se pokon. Tako je i radnicima i njiho-vim pravom na Strajk. Mnogi stariji radnici se sjecaju kako su u celi£nim tvornicama radnici bili bez-dus- no izrabljivani, radeci 12 sati svaki dan, i onda pu-ni- h sedam dana u tjednu, da ih kapitalisti6ki izrablji-va-5 6ak ni u crkvu na Bozic i Uskrs pustao nije, prem im je uvijek prodikovao kako moraju biti pobozni i sluSati popove koji prodikuju pro-tiv radnidkih unija i Strajka. Uzelo je mnogo borbe i strajkova, i to ne samo u бе-Нбп- ој, nego i u drugim indu-strijam- a, dok su radnici iz-vojS- tili 5-dnc- vni tjedan i osam satni dan, a u nekim industrijama i sedam satn dan. U ranijim godinama, naSi stariji radnici se toga sjecaju, po rudarskim nase-ljim- a si uvijek vidio radnike na Stakama, s izbijenim обј-m- a, prebijenim rukama, itd. jer su ncsrece u rudnicima bile tako mnogobrojne, da niti jedan radnik nije bio osiguran. Р1тбка krv se uvijek pusila, rudari su bili 2ivi zatrpavani, prebijani, itd. Istina, ni sada nije jo§ sve kako bi trebalo biti, ali je ogromna razlika izmedju uslova onda i sada. I niti je-dan ustupak kapitalisti6ki јггаШјкабЈ nisu dali bez ot-po- ra. Radnici su organizi-ral- i i vodili borbu za svoje opravdane zahtjeve. A rad-пјбк- а organizacija — unija — ne bi vrijedila pola lule bagusa bez prava na strajk. To radnici znadu, pa za to ne puStaju to svoje oru2je za koje su teSke zrtve dali dok su ga izvojStili. I kada kapitalisti6ki slu-zn- ik dolazi pred radnike natuca: "Istina, istina, isti na" je da je za radnike bo-l- je kad im se nadnice kresu nego kad dobiju poviSicu place, "istina" je da je Strajk zlocin i da su radnici koji Strajkuju ili su ikada Strajkali zlocinci, kad im prodikuje protiv "nemoral-nosti- " novaca i "lakomosti", onda oni takovim odgova-raj- u: Tornjaj se, vucibatino jedna, s tim tvojim lazima, koje nam hoceS prodati pod "istinu"', pa idi prodikuj ka-pitalisti-ma, jer oni, a ne ra-dnici, odredjuju koliko pa-pirnat- og novca бе baciti u cirkulaciju i time proizvesti поубапи inflaciju. Mislimo da ce biti od b-ris- ti da malo vi§e objasnimo sadanju inflaciju novca, ko-ja dize cijene na svemu i вуабети, pa бето to u idu-de- m broju diniti. NASA POSTA Akron, Ohio, USA. — Dragi drugovi, Saljem vam $10.00 za obnovu moje pret-plat- e i za fond. Kako sami vidite malo sam zakasnio sa obnovom, pa mi z.a to izvi-nit- e. Materijal koga objav-Ijujet- e u "Jedinstvu" je do-ba- r: informativan, ubjedljiv i poucan. —R. Red Lake, Ont. — PoSto-van- o uredniStvo, nalazim se ziv, a zdravljo nije prenaj-bolj- e. Bio sam u sanatori-jum- u dulje vremena, i ne-davno sam izaSao iz njega. Koliko cu biti na vani, to je teSko kazati. Evo ovakvi je zivot ruda-r- a, — dok je mlad i zdrav proizvodi i stvara profite vlasnicima, л kada oboH o njemu vlasnici rudnika a ni drZava ne vodi габипа. U listu prilazem $5.00 za moju obnovu, a novinu mi prepiSite na novu adresu. Sa pozdravom ostajem va§ drug, — —J. Vancouver, B.C. — PoSto-va- ni druze MioSidu, u pismu prila2em poStansku dozna-cic- u od $5.00 za obnovu mojc pretplate. Novinu primam u redu. Cestitam vam na radu. Bilje2im so sa Stovanjem, —V. Princeton, B.C. — Dragi drugovi na uredniStvu, Sa-ljem vam Money order od $5.00 za moju godisnju ob-novu. Oprostitc, malo sam zakasnio, poSto je moja pretplata istekla 7 oktobra. Primjetio sam u "Jedin stvu" nekoliko rasprava o iducoj kampanji "Jedin-stva- ". Ja cu nastojati nesto doprinjeti uspjehu katapa-nj- e, a to je du2nost svakog naseg pretplatnika. Primite mnogo pozdrava, —P. Detroit, Mich., USA. — PoStovana u pravo, u ovom listu Saljem $G.00 za moju godisnju pretplatu. Samo napred sa radom za mir u svijetu, bolji Zivot svih nas, ali ncmojte zaboraviti raz-golicav- ati titovsku kliku, iz-dajn-ika naSe rodne grude. Moj pozdrav, Sudbury, Ont. — Dragi drugovi, evo u pismu prila-zem $5.00 z.a obnovu. Kod nas su vec podele pri-pre- me za veliki koncert ko-ga cemo odrZati 1G novem-bra- . To de biti ujedno i o-tvar- anje kampanje "Jedin-stva- ". Bavimo se miSlju koju cemo koloniju pozvati na utakmicu u kampanji. Mi smo rudari i talionidki i dru-gi tvonki radnici, pak mi-sli- m da bi za nas bio naj-pogodn- iji Timmins-Schuma-che- r, jer su i oni rudari. Mnogo pozdrava, — —V. JiiiiiirrO Published Tuesday and Friday, in Serbo-Croatia- n and Slovenian languages, by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen Str. W„ Toronto 2— B, Ontario, Canada. Tel EMpire 3-16- 42 Editor: Stjepan MioSid Business Manager: Ivan Stimac Subscription rate: $500 per year, J3.00 per 6 months, USA and other countries $6.00 per year. Authorized as second class mail. Post Office Department, Ottawa — ngf-a-M jp - w- - |
|---|