000099b
§i j %¥ ЧЈ- - ч --т1 ?"5 ,"1 1№"Г ггрпл?3? л""! tx'F" -- ¥"?ffpv .ц н. R Ч; ii'l 'A "%л% &л '%.,h, JEDINSTVO-UNIT- Y PUBLISHED SUBSCRIPTION EVERY $8.00 PER FRIDAY YEAR 39TH YEAR 20 CENTS No. 26. (1526) A COPY TORONTO, ONTARIO, FRIDAY, J...
| Language: | Ukrainian |
|---|---|
| Published: |
2010
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A280305 http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/885 |
| Summary: | §i j %¥ ЧЈ- - ч --т1 ?"5 ,"1 1№"Г ггрпл?3? л""! tx'F" -- ¥"?ffpv .ц н. R Ч; ii'l 'A "%л% &л '%.,h, JEDINSTVO-UNIT- Y PUBLISHED SUBSCRIPTION EVERY $8.00 PER FRIDAY YEAR 39TH YEAR 20 CENTS No. 26. (1526) A COPY TORONTO, ONTARIO, FRIDAY, JULY 3, 197 0 NADNICE NISU KRIVE ZA INFLACIJU Sve mjere koje poduzinia vlada protiv infla-cij- e cine e na tctu intercsa radnika i radnog na-ro- da opc'enito. Stvoronom btnoslicom vlada nije postigla zeljoni cilj, niti iina izgleda da oo ga posti-- H. U mnogobrojne knee uvuklo se siroma?tvo. Pre-k- o pola milijuna radnika otalo jo bcz posla, ali cijcne vejedno rastu — ratu i jirofiti. Xa ti'tu iiiterta radnika jo i namjera vlade da so ouranici poviSica nadnice do (5 po4o. I" redo-vim- a organiziranih radnika izjava o kontroli nad-nic- a otro je oudjena i ocijenjena kao pokusij za snizavnnje tandarda zivota i prebacivanje odgo-vorno- ti na radnikc isto vlada neupjeva zaustaviti inflacijii. Na astanku sa lninistrom financija, Edgar IJenxmom, clanovi District Labor Congresi u in-dutrijs-kom srediStu Oakvillc, Out. zatrazili su da vlada stavi kontroln na cijene i obuzda vlasnike industrije u njihovoj poldepi za sve vcc'im profi-to- m. Predsjednik ])LC, John Kane je mimstru fi-nancija predocio kako je bemisleno kontrolirati povienje nadnica, kad JJell Telephone bez ikakve za]reke namjerava povi.siti cijenn za 21 posto, ci-jene ineu u poljednjih ]et nijeeci poskoi-il- e su za 15 ]oto, kronipiru za 15 poto, slanini 16 poto i tako redom cijene nepretano rastu na svemu. Sa sluzbene strane ovih je dana bacena u jav-n- ot izjava da ee se kontrolirati i cijene. Prvi koji je prihvatio i ])odupro oni izjavu federalne vlade bio je John Robarts, ])reniijer ontarijske л1ас1е. On je rekao da je po ovom pitanju spreman suradjivati si vladom u Ottawi. Medjutim, vodstvo unijskog pokreta smatra da je ovo obican politicki mancvar. Namjera je da he stvori zabuna i predobije jaynost za kontrolu nadnica. John P. Macmillan, direktor Canadian Union of Public Employees je rekao za'premijera Robartsa da so igra politike i trazenje takvog po-loza- ja s kojeg bi inogao odbijati odgovornost svoje vlade za dizanje cijena. Po ovom pitanju govorio je i John Reaudry, podpredsjednik Canadian Labor Congressa, rekav-s-i, da ee se organizirani radnici energicno protiviti svakoj namjeri vlade da im nametne kontrolu nad-nica, dok su trokovi zivota svakog dana veci. Nad-nic- e nisu krive za inflaciju, nego sve voce cijene i potjera za vet'im i novim profitima. Maovan protest radnika izazvao je i premi-je- r Tnuleau kad je u svojim govorima ]o juznom Ontariu isticao kako su za siromaStvo jednog dijela naroda krivi radnici Sto traze vecu nadnicu, dok je drmjinm dohodak ogranieen. Stvari, mcdju-ti- m, stoje tako da su siromani no samo oni sa ogranicenim dohodkom, nego i radnici eiji so do-liod- ak nekad poveca, jer jedne i dm go prekomjerno izrabl juju vhoke cijene i pogoravaju zivotne prili-k- e jedniina i druginm. Zakonske promene Ontario Minister rada Ontario, Dal-to- n Bales, obnarodovao je ne-dav- no izmene u Zakonu o rad-nicim- a, koje, po njemu, treba da dovedu radnike u povoljniji poloiaj nego ito su bili do so-da. Zakon na prvi pogled tako i izgleda. No, samo na prvi pogled. Male ozbiljnija anoliza Zakona pokazuje da od po-boljia-nja radniJkih prava ne-mo ama bai niita. Novi zakon je tacno po onoj naioj narod-n-oj — "Spolja gtadac, a unu-tr- a jadac". Predstavnici unija shvatili su suitinu novog Zakona dovolj-n- o brzo da rr.ogu odmah rea-gova- ti. U diskusiji o Zakonu oni su odmah izneli ministru rada da je novi Zakon ustvari zaitita biznisu, a nikako rod-nicim- a. Analizirajutf stavku po stavku, oni su to I primerima dokazali. Daleko bi nas odvelo ako bi smo Izneli sve pojedinosti di-skus- ije o novom Zakonu. Pred-postavlja- mo okodje da su noli litaoci ve dclimitno upoznoti sa time preko dnevne kanod- - SPOUA GLADAC. ske itampe. No, ne moiemo a da ne iznesemo nekoliko ka-rakteristi- 2nih pojedinosti. Jedini na2in radnika da o-stv- are svoja prava, ako ne po-mog-ng pregovori, jeste itrajk. Ovde su, naravno, veliki pro-blem itrajkbrekeri koji {esto znaju da otupe oitricu itrajka i dovedu ga do poluuspeha. Novi Zakon, koji bi trebalo da ititi prava radnika, ustvari za-hte- va da se itrajkbrekeri pri-hva- te kao takvi, ali da im se stavi do znanja do ne mogu ra2unati na stalno zaposlenje ako itrajk traje krale od iest meted. Drugim reiima, itrajk-brekeri se legalizuju (da li je to u korist radnika koji traie svoja prava) umesto da se nji-ho- vo zapoiljavanjt zabranl. Istovremeno, ovo znaii da itrajk ne sme da traje viie od iest meseci, jer bi kompanija kasnije legalno da ras-ki- ne radni odnos sa radnidma koji su u itrajku, a da zaposli itrajkbrekere. Minister rada ovlaiuje so da mole preduzeti izvanredn PRVI U BESPOSLICI U maju u Kanadi je bib 513.000 nezaposlenih — to je 6.1 posto od ukupnog broja radnika. Najviss nezaposlenih ima u Quebecu — 8,6 posto od u-kup- nog broja radnika,-- zatim dolazi Britanska Kolumbija sa 8.1 posto, atlantske provmcie (Nova Scotia, New Brunswick, Newfoundland i Prince Edward Island) 6.6 posto, preriske pro-vinci- je Manitoba, Saskatche-wan i Alberta) 4.5 posto, On-tario 4 2 posto. VISE OD MILIJARDE BUJELI Ottawa. — Prema izvjestaju Biroa statistike proilog maja Kanada je imala u rezervi vise od jedne milijarde buleli pie-nic- e, loko se izvoz nesto po-vefa- o, za 1,151.700 buieli psenice rema stranog, ni do-mafe- g trzista. Ovakva situacija vrlo tesko pogadja kanadske farmere. TrziSte za kanadsku psenicu moglo bi se nadi u mnogim zemljama, gdje narod strada i gladuje. Treba samo torn na-rod- u dati kredite i pnliku za dugoro?nu otplatu. TRI GODINE BEZ KISE! Aman MENA) — Jemensko ministarstvo inozemnih poslova obratilo se UN i vladama dru-gi- h zemala za pomod u hrani sfanovnistvu Jemena pogodje-no- m velikom susom, U mno-gim podrucjima kise nisu pa-dal- e vec tri godine. NaroJito tesko pogodjena je oblast Toh-am- a. Pojedinim porodicama prijeti smrt od gladi. Veliki broj seljaka u susnim podru-cjima napuSta svoje domove. ZASTOJ NA P05TI Ako "Jedinstvo" ne primife na vrijeme uzmila u obzir da je ve£ tjednima u tcku rotaci-o- ni itrajk poitara. Mi uvijek Jaljemo novinu u iste vrijeme na postu. Poteikoa imamo i mi, jer nam poita dolazi s velikim zakainjenjem ili ope ne do-lazi. Ured u mogla mere u sluEajevima dugih itraj-kov- a ili Irrajkovo koji pogadja-j- u javne interese. Da li to zna--l da ie ministar rada moli da interveniie u svakom itrajku? Jer, itrajk poitanskih radnika pogadja javne interese, itrajk rudara takodje, isto kao i itrajk gradjevinskih radnika, i tako dalje. Joi jedna mera (medju mno-gim- a) ide na slabljenje unija. Naime, novi Zakon predvidja moguenost da biznismeni, u prvom redu gradjevinari, mo-gu stvoriti svoje sopstvene "unije" za pregovore sa rod-nicim- a. Dakle, zakon predvidja udruiivanje poslodavaca u borbi protiv zahteva radnika. Da ne nabrajamo dalje. Vei samo ovo nekoliko pn'mira po-kazuje viie nego jasno na li-j- oj je strani Zakon. Uostalom predstavnici poslodavaca nisu skrivali zadovoljstvo zbog predloienih mera. Njima to ide u ro{un. Kao, uostalom, najvelo veina postojeiih pro-pis- a. Ovoj poslednji Zakon sa-mo potendra postojelt stanje. I niita drugo. Pv i RRHRk ' i%£v SfSSTsaX" RRRRRRRRRRRRb . ewisii РШкЖ RRlRRV ' 4 --H оЖ rHrWrHrrrrHB rrBI& rkJrHmvrrrrH HКrVrRrRrrRrIterkKRRRRRRRRRRRRRRHRRRRRRHH kRRRRT f I a'ArKKrrrhH rjlEkRrZklBrRRlBHRRIBRRRRRrRRRrRBHRBlRwrJrrbXSiRRRrRRRrRRRrRRRRrHRHrRRRBRHHl Шt уШПШj2Vш&кШВ. A RRbRRRRRrV RBrBBRRRIr .RRRv RRRRkl rrrrrrrVIrvI rrB' rrrvarrrrV Ovog tjedna Kanadjani slave 103-rodjend- an svoje zemlje. Na slici: Kanadska zastava lepria iza spomenika Sir John A. Macdonalda, prvog predsjednika kanadske vlade (TTS foto) UREDNIK OTPUTOVAO U JUGOSLAVIJU Urednik "Jedinstva" drug Stjepan Mioiid ctputovao [e 27 juna u Jugoslaviju, sa suprugom i sinom. Povrarit o se po2et-ko- m augusta. AMERICKI GUBICI Tokio (AP) — Oko 30 tisula ameritkih vojnika izbaJeno je iz stroja odnosno zarobljeno od oslobodilafkih snaga u Jui-no- m Vijetnamu, Laosu i Kambodii u vremenu od kraja marta do kraja maja, javlja kincska novinska agencija Hsinhua. Ista agencija izvjeitava da jc za to vrijeme oboreno i'na zemlji uni-ite- no viie od 1000 neprijatelskih aviona, ukljucujuli 13 ame-ritkih bombardera koje je oborila sjevernovijetnamska protua-vions- ka crtiljerija prilikom leta iznad podrucja DR Vijetnama. PJEVA U WELLANDPORTU rrrrrBPrrkrrI rrrrrrrrrrrrrV t IrrrrrrHrrrI RRRRRRRRBRRHRH .J RRRkHRRH --rrH( JјШШ Poznata mlada umjetnica, Suzie Grdenich iz Wellanda, i ove godint pjeva — uz poznatu tamburu — na Konadsko-jugoslavctisko- m danu u Wellandportu u nedjelju 5. jula. Na proslavi sudjeluje i onsambl "Adriatic" Iz New Yorka. HRONIKA naseg vremena SVE SE NEGATIVNO U POLITICI NAJVliE VRTI OKO NIXONA (Napcmena urednika: Uslijed haoticnog stanja kanadske poite, "Hronika" u posljednje vrijeme stile neuredno. Ovdje donosimo dijelove "Hrcnika" pisanih za izdanja od 5. I 12. juna). Neka nam oproste frtaoa sto cesto moramo da piiemo o Nixonu i negovo politici, jer e danas Washington glavni centar u kome se kuva i skoro najviie odigrava sve ono sto e danas negativno i rdavo u svetskoj politic! i ito najviie preti svetskom miru. U sprovodjenju toga negativnog Nixon je, naravno, udario i na Senat, u kome pokuiava da dodje do odluka koe bi mu u tim njegovim politidkim operacijama dosle i kao zakonsko pokrice sa najveceg mesta. Ali, po sredi, u Se-na- tu jos ima trezvemh glava koje se nisu dale da navedu na anak led njegove politike, a to je veliki uspeh Amcrike. Ovih dana e u Senatu definitivno tucen predlog Nixonovih prijatelja koji su pokuiali da se u Senatu izglasa ovlalcenje po kome bi Nixon u svako vreme mogao da u Kambodiu salje vojsku, drugim ге&та da produzuje i dalje taj "prljavi rat", kako ga vec1 studentska omladina i u Sajgonu odavno naziva. To [e tre6 Nixonov poraz u Senatu od kada je na predsedni£koj stolici, ito je najbolji znak da njegova politiika zvezda tone i tamo gde je najopasnije po njega i po vodjenje te njegove negativne politike. Kao i strastveni igraZi na kartama koji prokockaju sav svoj kapital ne znajuii da se konfrolilu i da na vreme prekinu sa igrom, tako i Nixon proigrava svoju politiku i doe'ekuje poraze za porazima. SlicYio onome ito se nedavno desilo u Kambodii, amerika politika imala je da izvede jednu slicViu орегасци i u Jordanu. Tamo je trebalo da se dovede na vlast prmc koi je jmao da posluii Amerikancima I da radi na raz bianu Arapa, kako bi se pomoglo Izraelu da sa viie uspeha vodi osvajaJki rat na Srednjem Istoku, ali je i te nameravane planove iz Washingtona razbio Oslobodilac'ki pokret Palestine i osujetio ih na vreme. ZbaJene su pr'istalice tih struja I u jor-dans- koj vojsci i u Vladi posle borbe koja je rajala nekoliko dana. Tom prilikom obijen je i ameriilkl vojni ataie, a ameri-2k- a kolonija bila je prlsiljena da se avionima iseli Iz Amana. To je bila velika narodna pobeda Arapa koja ih je sada joi viie ojacala da nastave borbu protiv izraelske agresije, I da joi bolje utvrde svoje jedinstvo. Izrael je posle toga ostao oiamucen lao da je neko udario iitavu izraelsku i ameriiku Vladu mokrom carapom po glavi. Tu se Nixon iznenadio arapskoj veitini koja ga je nadmaiila. Jordanskl kralj nije popularan, i ako bude ometao borbu Oslobodilac"kog fronta u Palestini, neife biti duga veka njegovoj kraljevskoj vlasti. I ta zakulisna igra u Jordanu, za koju okrivljuju Washington, najbolji je dokaz dokle se srozala ameriJka politika agresije koa, ne birajudi nikakvog sredstva, radi na razbijanju i pot2i njavanju malih naroda I oduzimnnju njihove politicke i eko-noms- ke slobode. SSSR I FRANCUSKA Jedan novi poraz pretrpela je ovih dana i Nixonova politika u Evropi. Gromikovom posetom u Francuskoj manifestovalo se ne samo staro priateljstvo izmedu Rusa I Francuza, nego se ono sada postavilo na joi iire osnove i razvilo u jednu joi bolju kolaboraciju izmedju te dve zemlje od one koja je do sad bila u praksi. Pogledi Francuske i Sovjefa postal! su skoro istovetni i u pogledu rata na jugu Azije, kao i u pogtedu onog na Srednjem Istoku. Oni na ta oba rata gledaju istim oftma, ito znadi da ga zajedmc'ki osudjuju. Postoje samo dva preduslova za mir: evakuacija Izraelaca Iz arapskih zemalja i hitno povlacenje ameri£kih trupa iz Indokine. Kao novi faktor o borbi protiv Izraela pojavio se i Oslobodilac'ki pokret Palesti-ne, koji postaje sve mocViiji 1 borbeniji. Taj pokret se bori za palestinsku drzavu, u kojoj is i Arapi i Izraeld biti ravnopravni. A to bi bilo uspostavljanje veiitog mira u tome delu Azije. Kod takvog stanja stvari za Evropu ne ostaje niita drugo nego da preduzme mere za svoju bezbednost. Gromikova poseta u&nila je prve znaJajne korake u tome pravcu. Ne samo ito te potrebe sada uvidja i Francuska, nego ih sve viie poemje da uvidja i Zapadna Nemoc"ka, koja zeli da se izmiri ia Sovjetima i sa istocViim zemljama i da reii pitanje granica i prema £esima i prema Poljacima, na сети se opet poinfe da radi. Ovih dana dolazi opet i do zvani£nih razgovora iz-medju Sovjeta i Zapadne Nemofke, koji e se voditi u Moskvi. G'omiko ima nade da ce se sa Bonom prebroditi prve teikoie. On veruje u uspeh i veils "ko dozivi, videe". To bi bili prvi sigurni koracl koji bi doveli do Evropske konferencije, na kojoj bi se doib do mira, sigurnosti Evrope i medjusobne kolaboradje medju njenim drzavoma I narodima, a to bi bio i kraj imperijalistic'l'e opasnosti na njenom kontinentu. Sva napredna javnost pozdravlja te nove korake u pravcu mira, jer je to najbolji put da se i u drugim debvima sveta stare na put ameriJkim agresijama, kao J onim na Srednjem Istoku. Cok i organ pariskih Jevreja objavljuje delove Gromi-kov- e izjave, u kojoj je rekao da je njegova poseta Francuskoj bila "pozitivna i korisna", iako jc pisac uvodnicara toga lista pun gorcj'ne i nesimpatija prema Sovjetima. Naslov njegovog clanka pomalo zlobno zvucu "Pariz se svrstava na liniju Mo-skve- ". Sakako su interesantnl i podnaslovi toga 5lanka. Oni glase: "To je garancija koju je Gromiko s!no6 poneo u Moskvu; — "Dve Vlade su afirmisale identitet svoje politike prema In-dok-ini i Bliskom Istoku". List donosi i podnaslov uvodnika koji (Nastavok na st. 2) jГ. 1 i -- ! |
|---|